Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Razmnožavanje pitomog kestena iz sjemena

Stranice u tiskanom izdanju: 52
Galerija

Pitomi kesten naraste u visinu do 30 m i u širinu do 15 m. Postoje stabla pitomog kestena promjera do 3 m, a produkcija ploda može iznositi i do 3,5 t/ha. S obzirom na uporabu ploda ubraja se u šumsko voće gdje još spadaju divlja trešnja, divlja kruška, divlja jabuka, brekinja, oskoruša, mukinja i dr.

U našoj zemlji ima oko 15.000 ha sastojina gdje je kesten glavna vrsta drveća (Banovina, Samoborska gora, Ivanšćica, Kordun, Medvednica). Posebno je osjetljiv na vjetar (buru) zbog čega ga nema posvuda na Mediteranu. Ne voli vapnena tla, već silikatna. U prirodi se pitomi kesten jako dobro obnavlja generativno (sjemenom) i vegetativno (izbojcima iz panja). Zbog raka kestenove kore, vrsta je izgubila gospodarske i općekorisne vrijednosti te značenje koje je imala.

Zaraženost rakom kestenove kore koju uzrokuje gljiva Cryphonectria parasitica (Murr.) Barr. kod nas se kreće, ovisno o području, od 5-35%. S obzirom na sadašnju i moguću buduću gospodarsku važnost ove vrste za održavanje dobrog zdravstvenog stanja preporučuje se biološko suzbijanje raka unošenjem hipovilurentnih sojeva Cryphonectria parasitica (Murr.) Barr.

 

Pozitivan utjecaj na zdravlje

Plod se koristi za hranu ljudi i spada u nutritivno visokovrijedne namirnice (sadrži 44% škroba, oko 29% šećera, 3,4% masti, 8,3% bjelančevina, 2,8% celuloze, 1,5% mineralnih tvari, 10-35 mg vitamina C, kalcija, kalija, fosfora, željeza, vitamina B skupine i niz drugih dijetetsko-terapeutskih tvari). S obzirom na veliku nutritivnu vrijednost, u bogatom asortimanu nalazimo: sušene plodove, med, marmeladu, pahuljice, slatko i brašno od kestena, kesten-pire, kesten u sirupu te Korzika-pivo, likeri, bezalkoholno pivo pa i rakiju. Osim ploda, ova vrsta daje kvalitetno drvo za gradnju kuća, sitnu građu, vinogradsko kolje i štapove.

 

Stratifikacija sjemena

 

Kesteni se razmnožavaju sjemenom,reznicama (posebno zelenim), cijepljenjem (kopuliranje, okuliranje) i kulturom tkiva. Biljke dobivene iz sjemena imaju obilježja obaju roditelja (obično znamo samo majku), a potomstvo biljaka uzgojenih iz sjemena genetski je, ali i morfološki, različito. Ako se odlučimo na razmnožavanje kestena sjemenom, tada se ono može obaviti u jesen (bez stratifikacije) ili u proljeće. Sjeme koje sijemo u proljeće mora biti stratificirano tijekom zime kako bi se savladala njegova dormantnost. Gredice sa sjemenom posijanim u jesen treba malčirati (prekriti nekim materijalom) i što je moguće bolje zaštititi protiv glodavaca. Za proljetnu sjetvu sjeme se stratificira u trajanju od 2 do 3 mjeseca. Kod kestena, dubina sjetve iznosi od 2 do 4 cm. Razmak sjemenke od sjemenke u redu treba biti od 7,5 do 10 cm, a razmak između redova od 7,5 do 15 cm. Sjeme kestena može se sijati ručno u prethodno iskopane redove na gredicama ili omaške pomoću sijaćice. Pojedini rasadničari ipak preporučuju ručnu sjetvu na način da se svaka sjemenka kod sadnje utisne u tlo bočno (manjom površinom). Takvim načinom sjetve povećavamo klijavost. Ako se sjeme sije omaške, gustoća sjetve iznosi oko 100 plodova/m2. Prosječna klijavost sjemena kestena iznosi oko 80%. Iz krupnijeg sjemena razviju se i veće sadnice. Sadnice kestena moguće je uzgojiti i u kontejnerima (posudama), ali nešto većih volumena.

Sorte pitomog kestena

Postoji nekoliko poznatih kultivara pitomog kestena koji su zbog svoje izuzetne dekorativnosti posebno prikladni za gradske uvjete. To su kultivari „Albomarginata“ ili „Argenteomarginata“
s rubovima lista kremasto bijele boje, „Asplenifolia“ s duboko izrezanim listovima te „Marron de Lyon“ koji se koristi zbog ploda, tzv. maruna. Do danas nam nije poznat broj sorti pitomog kestena u Republici Hrvatskoj.

Ocijenite članak:

Odresci s aromatičnim biljem
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.10.2014. Izdanje 01.10.2014. Izdanje 15.09.2014. Izdanje 01.09.2014. Izdanje 15.08.2014. Izdanje 20.07.2014. Izdanje 01.07.2014. Izdanje 15.06.2014. Izdanje 01.06.2014. Izdanje 15.05.2014. Izdanje 01.05.2014. Izdanje 15.04.2014. Izdanje 01.04.2014. Izdanje 15.03.2014. Izdanje 01.03.2014. Izdanje 15.02.2014. Izdanje 01.02.2014. Izdanje 15.01.2014. Izdanje 20.12.2013. Izdanje 01.12.2013. Izdanje 15.11.2013. Izdanje 01.11.2013.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.