Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Zašto treba zaorati slamu i kukuruzovinu?

Stranice u tiskanom izdanju: 13
Kad se od biološkog priroda nadzem nog dijela biljke odvoji zrno, ostaju ostaci kulture koji se uklanjaju na nekoliko na čina. Mogu se prodati na tržištu, upotrijebiti kao stočna hrana ili prostirka. Ako za to nema potrebe ili mogućnosti, masa ostaje na površini kao višak pa se ona može unijeti u tlo. Ovdje je pretežno riječ o slami i kukuruzovini.

Slama i kukuruzovina postaju važnim izvorima tvari za kultivirano tlo, prije svega, kao poticatelji plodnosti, dok je njihov utjecaj na razini stabilnog humusa slab. Slama i kukuruzovina pozitivno utječu na ugorenje tla i poboljšanje njegove strukture. Inače, po mineralnoj vrijednosti 1 g slame ili 1 g kukuruzovine odgovara 1 g stajskoga gnoja, a po humusnoj vrijednos ti 100 g kukuruzovine u 2 godine (dodane uz obroke) vrijede 200 g stajskoga gnoja. Nepovoljan odnos C:N, odnosno ugljika iz ugljikohidrata (uglavnom iz celuloze) prema dušiku iz bjelančevina popravlja se i time uklanja “dušična depresija”, tako da se na 10 g/ha biljne mase dodaje 6-12 kg dušika u obliku mineralnih gnojiva (hra njiva). Loša iskustva s većim količinama kukuruzovine ili slame mogu biti u sušnim predjelima pa i na pjeskovitim tlima. Dolazi do stvaranja većih količina CO2 i suviška neprikladnih organskih kiselina tla. Unošenjem ostataka kukuruzovine i slame u tlo bolesti i štetnici te paraziti kao nematode, ophiobolus na prizemnom korijenu (internodiju) stabljike nestaju. Masa se mineralizira, a štetni organizmi gube glavnu mogućnost opstanka. Kukuruzni moljac najbolje se uništava sjeckanjem i unošenjem kukuruzinca u tlo. Danas se to najbolje radi kombajnima na kojima može biti uređaj za sjeckanje ili postoje traktorski uređaji za sjeckanje. Prije zaoravanja slama i kukuruzovina mogu se politi tekućim stajskim gnojem ili poprskati ureom, i to od 70 do 100 kg/ha čistog dušika. Mineralna dušična gnojiva mogu se dodati u jesen ili u proljeće, najbolje u jesen, pri zaoravanju. Na taj se način sprječava polijeganje strnih žitarica ako dolaze kao idući usjev. Dušična gnojiva iz uree manje su sklona ispiranju, utraliziraju organske kiseline nastale pri
razgradnji organske tvari. Ipak, kalcijev cijanamid usporava raz gradnju, a amonijev sulfat lakše zakiseljuje tlo. Kompletna mineralna gnojidba zajedno sa zaoravanjem kukuruzovine ili slame daje najveće prirode iduće kulture, i to bolje od stajskoga gnoja ili češćom gnojidbom stajskim gnojem. Na kraju, dvije vrlo važne koristi od zaoravanja slame i kukuruzovine postižu se time što one u tijeku zime obavljaju okomitu drenažu i uklanjaju suvišne vode. Najveća vrijednost od zaorane kukuruzovine jest uništavanje kukuruznog moljca kao najopasnijeg štetnika kukuruza.
Postoji i uredba – propis, po kojem je svaki poljodjelac dužan najkasnije do 1. svibnja zaorati ostatke kukuruzovine kako leptiri moljca ne bi položili jajašca na novi kukuruz i kroz dvije iduće
generacije ugrozile kukuruz. Postoji način, ali djelomice uspješan, ako se obavi izbor hibrida koji su manje ili više otporni na kukuruznog moljca, što je ovisno o manjoj privlačnosti soka biljke (miris, gorčina) ili je mlada stabljika ili list manje pogodna za usni ustroj moljca koji ga zbog toga manje i napada. Nezaoravanjem kukuruzinca poljodjelac daljnjim razmnožavanjem moljca čini štetu i sebi i drugima.
Ocijenite članak:

Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.