Stupaste jabuke odlikuje vrlo slabo razgranjenje i rađaju vrlo blizu provodnici, na jednogodišnjim izbojima koji se nalaze na dvogodišnjim izbojima. Kod stupastih jabuka ti izboji su vrlo kratki, svega par centimetara, te se plod javlja vrlo blizu provodnice.
To je vrlo poželjno jer su plodovi bliži provodnici kvalitetniji, nema potrebe za velikim razgranjenjima pa je lakša rezidba, zaštita i berba.

Stupaste jabuke ne zauzimaju puno mjesta

Zbog svog slabog vegetativnog rasta stupaste jabuke ne zauzimaju puno mjesta, često se mogu uzgajati i u velikim loncima (kao limun) koji se mogu micati prema potrebi čovjeka za prostorom ili prema potrebama stabla (sunčani položaji, zaštićeni položaji i sl.). Treba razjasniti da se pod stupastim jabukama smatraju dva različita načina njihova dobivanja.

Prvi je korištenje slabobujnih podloga poput M27, koja je još manje bujna od najraširenije podloge M9.
Takav način uzgoja svakako zahtijeva uspravni kordonac kao uzgojni oblik te korištenje naslona (armature) zbog vrlo slabog i plitkog korijenja. Izostanak upotrebe naslona može dovesti do izvrtanja stabla uslijed velikog opterećenja plodovima ili naleta jakog vjetra. Također korištenjem vrlo slabobujnih podloga, često je i sam plod manje veličine nego što je to uobičajeno.

Međupodloge obuzdavaju rast

om problemu stručnjaci su doskočili upotrebom međupodloge. Naime, kao podloga se koristi sjemenjak ili srednjebujna podloga MM106 (često korištena na okućnicama) koje imaju jaki, razgranati i duboki korijen te čvrsto drže stablo za tlo. No, sjemenjaci imaju vrlo bujan vegetativni rast. Stoga njihova upotreba kao podloge za uzgoj stupastih jabuka ne dolazi u obzir bez korištenja slabobujne međupodloge poput već spomenute M27 koja će obuzdati vegetativni rast nadzemnog dijela.

Na tu međupodlogu se tada cijepi željena sorta. Na taj način možemo uzgajati već dobro poznate sorte jabuka i biti sigurni da su stabla osigurana od izvrtanja, da je kvaliteta ploda dobra i da su plodovi zadovoljavajuće veličine.

Ovako uzgojena stabla su bujnija te je potreba za rezidbom veća nego kod drugačijih uzgoja stupastih jabuka. Drugi način uzgoja je korištenje selekcioniranih sorata baš za uzgoj stupastih jabuka. Za ove se jabuke može reći da su prave stupaste jabuke, jer njihov prirodni vegetativni rast je kao četvrtina ili trećina rasta uobičajene sorte uzgajane na standardni način. One ne zahtijevaju naslon, jer se dobro ukorjenjuju, a veličina ploda je zadovoljavajuća.

Jednostavna rezidba i zaštita

Što se tiče rezidbe ona je vrlo jednostavna i brza s obzirom na to da su same grane vrlo kratke. Zaštita također ne traži velike količine zbog malog volumena krošnje. Jedino što se može činiti nezgodnim je to što su to posebne sorte koje se mogu tako uzgajati. No, ako se zna da postoji preko 10.000 sorata i klonova jabuka, onda je to samo još jedna skupina sorata.

Prethodni članakVinska muha pjegavih krila – novi štetnik
Sljedeći članakIzbor traktora u 2011.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.