Ako vam kod cijepljenje kestena u proljeće nestane zrelih plemki, koje ste sakupili u siječnju i veljači, ne znači da je i kraj cjepljarske sezone. Kesten se može cijepiti i metodom zeleno na zeleno, koristeći metodu u klin.

Što znači zeleno na zeleno? To znači da je plemka koju uzimate ovogodišnji rast i cijepite ju na podlogu izraslu također iste godine. Bitno je također da su i podloga na koju se cijepi i plemka približno iste debljine.

Materijal za cijepljenje kestena u zeleno

Matično stablo, s kojeg ćemo uzeti plemke, treba pripremiti približno dva tjedna prije cijepljenja i mora biti zdravo. Odaberite mladicu, koja je izrasla ove godine i koja je odgovarajuće debljine. Pincirajte je, odnosno otrgnite njezin vrh. Za približno dva tjedna, na mladici će se formirati novi pupovi upravo ispod mjesta gdje smo otrgli vršni dio. Pup se može nalaziti i između lista i mladice. Ako matično stablo ima dobar porast može dati puno dobrog materijala za cijepljenje u zeleno.

Uzimanje plemke za cijepljenje kestena

Kad su pupovi nabubrili najmanje kao pola debljine mladice na kojoj rastu, plemka je spremna za uzimanje. Odrežite pripremljenu plemku najmanje 5 cm ispod trećeg pupa, ali pripazite da je mladica još uvijek zelena u donjem dijelu (ovogodišnji rast). Na podlozi na koju će se nacijepiti, pronađite uspravnu mladicu ovogodišnjeg rasta, po mogućnosti čim bliže deblu. Odrežite podlogu na onom dijelu gdje njezina debljina odgovara debljini plemke. Nožem za cijepljenje zarežite podlogu od vrha prema dolje i prema sredini, a rez mora biti otprilike dug koliko bi iznosile dvije debljine mladice. Isto tako zareže se i sa suprotne strane. Ono što smo dobili izgleda otprilike kao „V“ rez na podlozi.

„Primanje“ cijepa

Na plemki, koju smo najprije izvadili iz mokrog papira, radimo obrnuti rez. Počevši od sredine prema van rez dugačak kao dvije debljine plemke. Isto tako i na drugu stranu. Pripremljenu plemku stavljamo u rez načinjen u podlozi. Spoj podloge i plemke, odnosno cijep (cijepljenje), potrebno je čvrsto zamotati do 2 cm ispod reza na podlozi i sve do pupa na plemki koji mora ostati slobodan. Zamatamo trakom koja sprečava gubitak vlage iz cijepa.

Cijeli cijep dalje pokrivamo svijetlim papirom, po mogućnosti bijelim, svrha kojeg je zaštita cijepa od pregrijavanja i sunčanih opekotina. Naravno, pup mora biti s jedne strane zakriven od sunca, ali s druge strane slobodan da može rasti. Za otprilike nekoliko tjedana cijep (cijepljenje) bi se trebao „primiti“, odnosno spojiti tkiva i pup ili pupovi bi trebali potjerati. Na kraju sezone rasta imamo normalno razvijenu mladicu. Prije početka sljedeće vegetacijske sezone trebalo bi neke ili sve grane, ispod cjepnog mjesta, ukloniti.

Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakPečenje s mirisnom koricom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.