Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva
Izdanje 20.12.2012.
Izdanje 20.12.2012.Po riječima sv. Augustina: “Bog se počovječio, da se čovjek može pobožanstveniti”. Taj jedinstveni povijesni događaj rođenja Boga-čovjeka kršćanski svijet slavi od davnina. Svetkovina je nazvana Božić. Sama riječ Božić umanjenica je riječi Bog i prvotni naziv djeteta Isusa, koji je kasnije prenesen i na sam blagdan njegova rođenja. Značenje riječi Božić kao mali Bog u kršćanstvu poprima umilna značenja: blagi Bog, dobri Bog, bliski Bog - Bog dostupan i pristupačan čovjeku. Tako je svemogući Bog postao djetešce da nas ne prestraši i ne premaši, da nas k sebi privuče i privije. Isus je stoga sveprisutni i bliski Bog. Tako sam naziv Božić podsjeća da je blagdan Božića evanđeoska škola ljudskosti i čovječnosti. Iz njega struje uočljive odlike: pristupačnost, jednostavnost, susretljivost, povjerljivost, skromnost.
Pročitaj više...
Izdanje 01.12.2012.
Izdanje 01.12.2012.Dva najvažnija oruđa za sječu drva, od nastanka oruđa pa do danas, su sjekira i pila. S time da sjekira za sječu stabala nije značajnije mijenjala svoj izgled kroz povijest, dok su pile svojim razvojem bitno promijenile svoj izgled i mogućnosti. Bilo je potrebno mnogo vremena, ideja, prihvaćenih i odbačenih izuma i inovacija da bi se napravio uređaj koji će povećati proizvodnost i sigurnost rada na sječi i izradi, te smanjiti količinu ljudskog rada.
Pročitaj više...
Izdanje 15.11.2012.
Izdanje 15.11.2012.Poljoprivredna proizvodnja je tipična sezonska proizvodnja i većina strojeva se koristi samo nekoliko dana u godini. Ako se strojevi koji se ne koriste ne pripreme na odgovarajući način za vrijeme mirovanja, oni će stariti jednakim intenzitetom kao kad se koriste, a ponekad će starenje i propadanje biti intenzivnije nego li tijekom normalnog korištenja (eksploatacije). S druge strane strojevi koji su dobro pripremljeni za vrijeme mirovanja će ostati u istom stanju u kojem su bili prije razdoblja u kojem su mirovali. Iz tog razloga dobro održavani strojevi mogu biti funkcionalno i izgledom kao novi i nakon dužeg niza godina normalne eksploatacije.
Pročitaj više...
Izdanje 01.11.2012.
Izdanje 01.11.2012.Zaštićeni prostori su svi načini zaštite biljaka od nepovoljnih klimatskih uvjeta, čime se omogućava proizvodnja na određenom prostoru i u određenom vremenu dok ista ta proizvodnja nije moguća na otvorenome. Njihova je glavna svrha očuvanje topline koja se akumulira od svjetlosne energije sunca ili uvodi sustavima grijanja. Ovisno o tipu i opremljenosti, u zaštićenim je prostorima moguće do određenog stupnja regulirati pojedine vegetacijske čimbenike (temperaturu, relativnu vlagu zraka, trajanje i intenzitet osvjetljenja, koncentraciju CO2).
Pročitaj više...
Izdanje 15.10.2012.
Izdanje 15.10.2012.U ovom broju opisujemo vam odgovarajuću i kvalitetnu hranidbu stoke. Hranidbu goveda; kako bi se ostvarila zadovoljavajuća proizvodnja mlijeka i osiguralo dobro zdravlje krava. Hranidbu tovnih svinja; kako bi se uzgajivače upoznalo s karakteristikama pojedinih skupina krmiva, a radi što bolje iskoristivosti i vlastitih i kupljenih krmiva. Hranidbu konja; čiji je probavni sustav prilagođen probavi voluminozne hrane bogate vodom i sirovim vlakninom. Hranidbu malih preživača; s bitno smanjenom količinom sijena, gotovo bez otave.
Pročitaj više...
Izdanje 01.10.2012.
Izdanje 01.10.2012.Gospodarski znacaj strnih žitarica:Strne žitarice (pšenica, ječam, zob, raž i tritikale) su uz kukuruznaše najraširenije poljoprivredne kulture. Klimatske prilike u kontinentalnoj Hrvatskoj omogućavaju više i stabilnije prinose u jesenskoj nego u proljetnoj sjetvi pa u strukturi proizvodnje dominira uzgoj ozimih formi strnih žitarica. Međutim, ipak su prosječni prinosi zrna ozimih žitarica u Hrvatskoj osjetno niži od onih u državama sjeverozapadne Europe. U potonjim se u širokoj proizvodnji redovito ostvaruju vrhunski prinosi koji ovisno o uzgajanoj žitarici iznose od šest pa čak do devet i više tona zrna na hektar. Naravno da se takvi prinosi zrna ne mogu očekivati od naših proizvođača budući da uzgajamo pšenicu u manje povoljnim klimatskim uvjetima u usporedbi s maritimnim klimatom sjeverozapadne Europe. Međutim, prinosi zrna ozime pšenice i drugih strnih žitarica od oko šest i više to
Pročitaj više...
Izdanje 15.09.2012.
Izdanje 15.09.2012.Proizvodnja ukrasnih biljaka odnosi se na uzgoj sadnog materijala i rezanog cvijeća, jednogodišnjih i dvogodišnjih cvjetnih vrsta i trajnih biljaka za primjenu u vanjskom prostoru vrtova, perivoja, zelenih nasada, trgova, kao i za sadnju u posude u dekorativne svrhe radi ukrašavanja prozora, balkona, terasa, uredskih prostora i dr. Danas se u Hrvatskoj proizvodnja sezonskog i sobnog ukrasnog bilja nalazi uglavnom u zaštićenim prostorima, dok je proizvodnja ukrasnog drveća, grmlja i sadnica ruža organizirana u uzgoju na otvorenom. Većinu proizvodnje čini rezano cvijeće, pogotovo krizanteme, karanfili, ruže, gerberi i cvjetne jednogodišnje vrste.
Pročitaj više...
Izdanje 01.09.2012.
Izdanje 01.09.2012.Živimo u razdoblju uočljivih klimatskih promjena s pojavom dugih vrućih ljeta. Naime, temperatura posljednjihnek oliko godina prelazi natprosječne vrijednosti koje štetno djeluju na nas i životinje. Priroda uzvraća udarac. Tako bi se mogle protumačiti ove drastične vremenske promjene koje cijela južna Europa pa tako i Hrvatska proživljava već nekoliko godina uzastopce. Visoke ljetne temperature, mjeseci bez kapi kiše uzimaju danak od prirode, tako i od ljudi i životinja.
Pročitaj više...
Izdanje 15.8.2012.
Izdanje 15.8.2012.Svježe voće i povrće ima relativno malu energetsku vrijednost, izuzimajući neke vrste (banane, kesten, orah, lješnjak, badem) i sušeno voće (suha šljiva, suha smokva, suho grožđe). Nasuprot tome, imaju visok sadržaj vode, izuzimajući orašasto i sušeno voće. Voće i povrće sadrži niz ostalih sastojaka koji su neophodni za pravilno i zdravo funkcioniranje ljudskog organizma. Konzumiranje svježeg voća i povrća stoga ima nezamjenjivu ulogu u prehrani. S obzirom na godišnje doba veliki je izbor različitog voća koje se može konzumirati bilo u svježem stanju ili ga je moguće preraditi u jednu od vrlo ukusnih prerađevina te konzumirati u hladnim zimskim danima.
Pročitaj više...
Izdanje 20.7.2012.
Izdanje 20.7.2012.Bananu, ananas, naranču, limun, limetu, mandarinu, ogrozd, rogač, patlidžane, rajčice, kukuruz, datulje, grejpfrut, smokve, dinje, lubenice, mango, papaju ili kivi odavno smo prisvojili – iako im je stvarna domovina daleko od Hrvatske, mnoge od tih vrsta uspijevaju kod nas ili su toliko dugo prisutne u ponudi da svi znaju kako se jedu i pripremaju. Egzotični izgled i okus nepoznatih biljnih vrsta krije malu riznicu raznolikih vitamina, minerala i fitonutrijenata koji udruženim djelovanjem mogu zaštititi naš organizam od mnogih bolesti suvremenog svijeta. Danas u Hrvatskoj postoji mogućnost uzgoja i proizvodnje egzotičnih vrsta, ali i plasman egzotičnih plodova na sve zahtjevnije tržište željno noviteta. Razlika u kvaliteti egzotičnih proizvoda iz domaćeg uzgoja i proizvoda iz prirodnih staništa je očita. Razlog tome je što je egzotično voće i povrće vrlo zahtjevno.
Pročitaj više...
Izdanje 1.7.2012.
Izdanje 1.7.2012.Zanimanje za ljekovito bilje i njegove pripravke svakim danom je sve veće, a djelotvornost neupitna. Tome su osim pozitivnih iskustava koje ljudi prenose jedni drugima pridonijela i brojna istraživanja koja su potvrdila ispravnost korištenja ljekovitog bilja kroz stoljeća, čime biljni preparati i za one sumnjičave prestaju biti praznovjerna besmislica. Tu je i želja za što kvalitetnijim i zdravijim životom, sprječavanje bolesti prirodnim pripravcima i zdravim načinom prehrane te liječenje uz maksimalno aktiviranje vlastitih obrambenih mehanizama. Brojne biljke bosiljak, majčina dušica, paprena metvica, ružmarin, peršin itd.) osim ljekovitosti posjeduju i ugodan miris i šarenilo boja pa se često uzgajaju u vrtovima ili na balkonima i koriste u kuhinji.
Pročitaj više...
Izdanje 15.6.2012.
Izdanje 15.6.2012.Arheološka istraživanja su pokazala da su poljoprivredne površine ljudi počeli koristiti još u 6 st. pr. Kr., na područjima starog Egipta, Mezopotamije i Perzije. Također su kanali koji su se koristili za natapanje nađeni na područjima Perua, sjevera Indije i Pakistana, te Kine. 2000 godine 2 788 000 km2 poljoprivredne površine je bilo opremljeno nekim tipom sustava za natapanje, od toga 68% u Aziji, 17% u obje Amerike, 9% u Europi i 1% u Australiji i Oceaniji. Najgušće natapana područja svijeta su područja Sjeverne Indije i Pakistana uz rijeke Ganges i Ind, Kine uz rijeke Yang Tze, te područja uz Nil u Egiptu i Sudanu, te uz rijeku Mississippi u SAD-u.
Pročitaj više...
Izdanje 01.06.2012.
Izdanje 01.06.2012.O IPARD programu, koji se od početka 2010. godine provodi u Republici Hrvatskoj, vjerojatno mnogi hrvatski poljoprivrednici i stanovnici ruralnih područja već su mogli ponešto saznati, jer predstavlja nastavak prošlog pretpristupnog programa SAPARD čija je primjena završila krajem 2009. godine. IPARD program je dobio pozitivno mišljenje 19. prosinca 2007. godine na Odboru za ruralni razvoj u Bruxellesu te je 25. veljače 2008. godine EK usvojila IPARD program za Republiku Hrvatsku. Prvi natječaj za mjere 101 i 103 IPARD programa raspisan je u siječnju 2010. godine, a do sada je raspisano ukupno 13 natječaja, od čega 7 za mjere 101 i 103 te po 3 za mjere 301 i 302. U trenutku objave ovog priloga u tijeku je i novi, 8. natječaj za mjere 101 i 103.
Pročitaj više...
Izdanje 15.5.2012.
Izdanje 15.5.2012.Pojam "siliranje" označava skladištenje zelene krme u anaerobnim uvjetima, pogodnim za razvoj i aktivnost mikroorganizama koji fermentiraju biljne ugljikohidrate u organske kiseline čime povećavaju kiselost biljne mase koja se tako konzervira u obliku silaže. Gotovo se svi usjevi mogu silirati, a najčešće se siliraju trave, mahunarke, djetelinsko-travne smjese i cijele biljke žitarica, osobito cijela biljka kukuruza. Usjevi koji su pogodni za siliranje sadrže puno šećera, a malo proteina, pa je po pogodnosti za siliranje na prvom mjestu cijela biljka kukuruza, zatim trave, mahunarke, a gomoljače i kupusnjače su najmanje pogodne za siliranje. Preporučljivo je usjeve manje pogodne za siliranje provenuti prije siliranja, silirati ih zajedno s visokoenergetskim krmivima (kukuruz, melasa) i/ili tretirati aditivima prilikom siliranja.
Pročitaj više...
Izdanje 01.05.2012.
Izdanje 01.05.2012.Put do vrhunskog vina počinje u vinogradu, što znači da će se svaki ampelotehnički zahvat u vinogradu u manjoj ili većoj mjeri odraziti na kvalitetu budućeg vina. Zaštita vinove loze čini 5 – 8% od ukupnih troškova tijekom proizvodnje u jednoj vegetaciji. No štete nastale izostankom pravilne zaštite ili lošom izvedbom mogu biti iznimno velike. Ukoliko se svi ostali zahvati (gnojidba, vršikanje, plijevljenje, obrada tla...) ne odrade optimalno, doći će do gubitaka u kakvoći i količini uroda. Ako izostavimo ili površno i nekvalitetno odradimo zaštitu, gubici mogu biti potpuni.
Pročitaj više...
Izdanje 15.4.2012.
Izdanje 15.4.2012.Ukrasno grmlje i penjačice neizostavni su dio svakog vrta i predstavljaju “okvir” u koji se smještaju Ijetnice i trajnice. Zahvaljujući različitim uzgojnim oblicima, boji cvjetova i listova, ali i njihovoj strukturi, veličini, teksturi i mirisu pružaju bogat temelj za maštovite vrtne kombinacije. Usto, pružaju utočište i hranu raznim pticama, leptirima i kukcima. Osnovna je podjela ukrasnoga grmlja i drveća na zimzeleno i listopadno. Zimzelene vrste izvrsna su pozadina na kojoj se osobito ističu jesenske boje lišća, a zimi fina razgranatost i zanimljiva kora listopadnih vrsta. Neke drvenaste vrste odlikuju se privlačnim, mirisavim cvjetovima, a raznobojni plodovi, osim ljepote, donose živost privlačeći ptice u vrt.
Pročitaj više...
Izdanje 01.04.2012.
Izdanje 01.04.2012.Opsežna istraživanja provedena tijekom posljednjih nekoliko desetljeća pokazala su da je povrće vrlo važno zbog svojih hranjivih svojstava. Povrće osigurava organizmu korisne i lakoprobavljive tvari – šećer, nezamjenjive aminokiseline, bjelančevine, masti, mineralne soli, vitamine i enzime. Povoljno utječe na ljudski organizam, regulira probavu i povećava biološku vrijednost ostalih namirnica. Najkorisnije je svježe povrće, jer sadržava više vitamina od toplinski obrađenog.
Pročitaj više...
Izdanje 15.3.2012.
Izdanje 15.3.2012.Gotovo da ne postoji proizvođač ili distributer poljoprivrednih strojeva i opreme u Hrvatskoj koji se ne pojavljuje na ovoj sajamskoj manifestaciji. Sajamski prostor popunjen je već godinama do posljednjeg metra najjednostavnijim poljoprivrednim alatom i najsuvremenijim strojevima od kojih su neki doživjeli svoju hrvatsku premijeru.
Pročitaj više...
Izdanje 01.03.2012.
Izdanje 01.03.2012.Pesticidi, odnosno sredstva za zaštitu bilja su pripravci (uglavnom kemijski, ali mogu biti i biološki) koji se koriste za zaštitu bilja od štetočinja – biljnih patogena ili bolesti, insekata, nematoda, grinja, korova, ptica i dr. Upotreba pesticida je možemo reći "nužno zlo" u današnjoj poljoprivredi. Gotovo je nemoguće i zamisliti današnju suvremenu poljoprivredu bez korištenja sredstava za zaštitu bilja. Potrebno je uvijek imati na umu da uporaba pesticida na neispravan način može uzrokovati i neke negativne pojave (onečišćenje okoliša, otrovanja i sl.), pa ih stoga treba koristiti samo onda kad je to uistinu nužno i uvijek u skladu s uputama.
Pročitaj više...
Izdanje 15.2.2012.
Izdanje 15.2.2012.Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske, donesena na temelju Ustava i Zakona o energiji, čiji je cilj izgradnja sustava uravnoteženog razvoja odnosa između sigurnosti opskrbe energijom, konkurentnosti i očuvanja okoliša, koji će hrvatskim građanima i hrvatskom gospodarstvu omo gućiti kvalitetnu, sigurnu, dostupnu i dostatnu opskrbu energijom, posebno ističe važnost iskorištavanja Sunčeve (solarne) energije i razvoja takvih investicija.
Pročitaj više...
Izdanje 01.02.2012.
Izdanje 01.02.2012.Perjem se punila posteljina, a jetra se mogla prodati po povoljnoj cijeni. Iako je guska ostala kraljica, primjerice, francuskog stola, a nezaobilazan je dio gastroponude susjedne Mađarske, u nas se zanimanje za tu visokovrijednu perad nakon Drugog svjetskog rata znatno smanjilo. Uzrok tome je bila migracija poljoprivrednog stanovništva u gradove, preoravanja prostranih pašnjaka, pojava sintetičke zamjene za perje i nepostojanje organizacija za kooperaciju, otkup i plasman guščjih proizvoda.
Pročitaj više...
Izdanje 15.01.2012.
Izdanje 15.01.2012.Ovih “prvih” 170 godina izlaženja Gospodarskog lista nije neka “okrugla” obljetnica, ali je ipak tako velika da je nemoguće neobilježiti je, barem na stranicama našeg lista. Naime, list, časopis, kako ga nazvali, jer se tako mijenjao u grafičkom i sadržajnom obliku i smislu, doživio je i treće stoljeće izlaženja.
Pročitaj više...
Trokutići od marcipana
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.04.2017 Izdanje 01.04.2017 Izdanje 15.03.2017. Izdanje 01.03.2017 Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017. Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016. Izdanje 01.10.2016. Izdanje 15.09.2016. Izdanje 01.09.2016. Izdanje 15.08.2016. Izdanje 20.07.2016. Izdanje 01.07.2016 Izdanje 15.06.2016. Izdanje 01.06.2016. Izdanje 15.05.2016. Izdanje 01.05.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.