Ovih “prvih” 170 godina izlaženja Gospodarskog lista nije neka “okrugla” obljetnica, ali je ipak tako velika da je nemoguće neobilježiti je, barem na stranicama našeg lista. Naime, list, časopis, kako ga nazvali, jer se tako mijenjao u grafičkom i sadržajnom obliku i smislu, doživio je i treće stoljeće izlaženja.

Počeo je izlaziti …” dok Zagorec bil je još kmet”… do danas, našeg doba neslućenih tehničkih i znanstvenih dostignuća. Ni Gospodarski list koji je prolazio kroz različite društvene i političke prilike, promjene društvenih uređenja, raznih režima, država, preživio svjetske ratove, Domovinski rat, nije se dao satrti, što je mnogo puta pokušavano, kao ni hrvatski puk koji je prolazio kroz iste nedaće. Prihvaćen u narodu, stalno je izlazio, jer je od svog osnutka do danas stalno poticao napredne zamisli razvoja poljoprivredne proizvodnje, posebno sela, ali nije nikad, pa ni u najtežim vremenima za hrvatski narod, zaboravio poticanje, čuvanje i njegovanje hrvatskih običaja i hrvatske kulture i jezika na selu. Naš list je dokaz da na ovom prostoru Europe živi narod, hrvatski narod koji nije mnogo zaostao za onima koji su se u doba njegova osnivanja smatrali vodećima i naprednima. Počeo je izlaziti 1842. godine, a prije njega u Europi su slični listovi izlazili u Njemačkoj od 1834. i Francuskoj 1836. godine.

Koračajući kroz prošla stoljeća, zahvaljujući poglavito svojim urednicima, Gospodarski list je pisao i povijest naše poljoprivrede i sela. Njegovi su urednici bili najnapredniji ljudi svog vremena, a suradnici istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, vlasnici imanja, zastupnici u
hrvatskom državnom Saboru i mnogi drugi uglednici pojedinog razdoblja. Ovih 170 godina Gospodarski list održao se ipak najviše zahvaljujući naraštajima njegovih pretplatnika koji su uz teško priskrbljeni novac svog vremena, izdvojili koliko je trebalo da Gospodarski list uđe u njihove domove. Mnogo su pridonijeli i trgovci i proizvođači koji su svojim oglasima i stručnim prilozima, imajući u njega povjerenje, obogaćivali njegov sadržaj i jačali ekonomski temelj lista. Danas je Gospodarski list grafički suvremeno dizajniran, ispunjen stručnim napisima brojnih suradnika, sve zahvaljujući svojim pretplatnicima i gospodarstvenicima, kroz gotovo dva stoljeća, zakoračivši u treće.

Prethodni članakKontinentalne vrste voćaka za uzgoj na Jadranu
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.