Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Hranidba kokoši i kakvoća jaja

Stranice u tiskanom izdanju: 59

Kokošje jaje je onoliko dobro kakva je i hranidba kokoši. Hranjive tvari putuju iz probavnog trakta preko krvotoka u brojna tkiva i u jaje. Stoga je hranidba od ključnog značenja, za rasplodna i za konzumna jaja.

 

Omega-3 jaja

Na sadržaj hranjivih tvari tijekom hranidbe teško se može utjecati, ali sastav masnoća u žumanjku ovisi o hranidbi peradi. Zato se u novije vrijeme, na policama većih trgovina, pojavljuju tzv. omega-3 jaja. Njih se dobiva ciljanim davanjem odgovarajuće hrane bogate omega 3 masnoćama. U komercijalnom uzgoju peradi to se postiže povećanim davanjem sjemenki suncokreta i lana. Uzgajatelj koji svoje kokice dodatno hrani manjim količinama hrane za šumske ptice, imat će također jaja bogata s omega 3 masnoćama. Hranidba zelenom hranom (salata, blitva, kelj, špinat, kopriva, maslačak ...) dodatno povećava omega 3 kakvoću. I ulje repice u večernjem obroku povećava sadržaj tih masnoća.

Omega 3 masne kiseline omekšavaju membrane stanica i time učinkovito djeluju na metabolizam. To je kod embrionalnog razvoja od značajne prednosti i, dakako, veoma zdravo s aspekta konzumiranja. Pored toga, omega 3 masne kiseline djeluju pozitivno i na mnoge druge faze metabolizma. Raznolika hranidba zelenim biljem donosi daljnje prednosti. U jaje ulaze minerali, vitamini i druge biološke tvari. Time se povećava i raznolikost enzima jer su biološke tvari i minerali često sastojci životno važnih enzima. Što je kokošje jaje bolje opskrbljeno njima to bolja će biti pretvorba genetičkih informacija.

Vitamini

Veliku ulogu ima činjenica hoće li se iz nekog jajeta izvaliti pile s dobrim ili osrednjim imunosnim sustavom. Vitamini izravno utječu na embrionalni razvoj. Različite bjelančevine iz jajeta treba tek aktivirati prije nego li ispune svoju zacrtanu ulogu u izmjeni tvari. Ključne bjelančevine trebaju aktiviranje vitamina K. To ćemo osigurati bogatom opskrbom zelene hrane. Istodobno su konzumna jaja bogata vitaminom K pravi eliksir života, jer se i u ljudskom organizmu brojne bjelančevine moraju aktivirati putem ovog vitamina.

Minerali

Mnogi minerali (magnezij, mangan, cink, selen...) izravno utječu na embrionalni razvoj i odlučuju o konstituciji pileta koje će se kasnije izvaliti iz jajeta. Tko štedi na prehrani i miri se s nedovoljnom opskrbom minerala imat će lošu oplodnju, loš embrionalni razvoj i slabu valivost pilića. Budući da se kuhana kokošja jaja mogu koristiti kao odlična visokokakvoćna hrana za piliće u početnoj fazi razvoja, onda valja optimalno hraniti nesilice, kako bi jaje moglo sadržavati sve što njima treba. To vrijedi, naravno, i za konzumna jaja. U jajetu se nalaze sekundarne biljne tvari poput ubikinona. Osobito je postao poznat koenzim Q 10 zbog svog izvanrednog djelovanja na zdravlje ljudi. U jajetu je mjerodavan u energetskom smislu, u enzimskom djelovanju i obrani od slobodnih radikala štetnih za zdravlje. Bogata opskrba nesilica zelenom hranom stvara u jajetu veoma cijenjenu narančastožutu boju žumanjka. Uzrok su sekundarne biljne tvari. One jačaju embrio u razvoju i daju mu dragocjenu zalihu hrane u obliku žumanjčane vrećice, neposredno pred izvaljivanje iz jajeta. Za jaja namijenjena konzumiranju sekundarne biljne tvari izvor su zdravlja.
Loši za zdravlje i kakvoću hrane jesu umjetni dodaci hrani poput menadiona (vitamina K3, koji nema ništa zajedničko s pravim vitaminom K), a koji se dodaje u gotovu hranu, ali nije ga dozvoljeno stavljati u živežne namirnice. Zatim razni konzervansi i, naravno, otrovi novog doba, lijekovi. Današnja nedoumica o neučinkovitosti antibiotika usko je povezana s njihovom nepromišljenom uporabom u gotovoj hrani, u humanoj medicini i u veterini.

 

Kolesterol

Na sadržaj kolesterola teško se može utjecati. To je i dobro jer je kolesterol temeljni sastojak značajan za život i za rad metabolizma. On najvećim dijelom upravlja životnim procesima, osobito izmjenom spolnih supstancija, a tzv. „povišeni kolesterol“ u ljudi je puka opsjena farmaceutske industrije. Naime, još nitko nije umro od prevelike količine kolesterola. Međutim, mnogo je ljudi umrlo od njegova manjka, a još više od nuspojava zbog uzimanja lijekova za snižavanje kolesterola, a koje je plasirala farmaceutska industrija. U medicinskoj literaturi često se upozoravalo na to da farmaceutska industrija zarađuje milijarde na preparatima za snižavanje kolesterola pri čemu zdrave ljude pretvara u trajne pacijente.

Ocijenite članak:

Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 01.07.2019. Izdanje 15.06.2019. Izdanje 01.06.2019. Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.