Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Nepoželjne pojave pri zimskoj upotrebi silaže

Stranice u tiskanom izdanju: 21
Naknadno vrenje i intenzivno zagrijavanje silaže započinje (naglo) ako je silaža slabo zbijena u silosu. U tom slučaju ti nepoželjni procesi prodiru dublje kroz silažnu masu, a očituju se već nakon nekoliko dana. Kao posljedica nastaju promjene na površini otvorene silaže i šire se oko 10 cm u dubinu. Naknadno vrenje može se spriječiti prskanjem otvorenih površina otopinom organskih i anorganskih kiselina.

Do naknadnog vrenja silaže dolazi pri dužem otvaranju silosa, ali i kod izuzimanja silaže za dnevnu hranidbu životinja. Vrenje nastaje zbog prisutnosti zraka (aerobni procesi u silažnoj masi) koji u silažnoj masi uzrokuje aktivaciju kvasaca i plijesni koji razgrađuju ugljikohidrate, bjelančevine, organske kiseline i time u kratkom vremenu izazivaju gubitke kvalitete i kvantitete silaže. Pored poželjnih bakterija mliječnokiselog vrenja u silaži se mogu razviti i neki nepoželjni mikroorganizmi.

 

Enterobakterije


Enterobakterije nastanjuju krmiva preko kojih se unose u silos. U silosu su nepoželjne jer se zajedno s bakterijama mliječno-kiselog vrenja natječu za šećere. Enterobakterije u silosu razgrađuju šećere do mliječne i octene kiseline, a dijelom i u alkohol. Kod te razgradnje stvara se i ugljik-dioksid, čime se gubi energija. Razgradnjom bjelančevina enterobakterije mogu smanjiti hranidbenu vrijednost silaže te pod određenim okolnostima stvoriti i štetne spojeve kao što su biogeni amini. U nekim silažama enterobakterije prerađuju nitrate u nitrite, pri čemu nastaje dušikov oksid (N0x), koji se kao otrovan plin skuplja ispod silo folije(oprez kod ispuštanja plina).

 

Klostridije


Klostridije se u silos unose preko krmiva onečišćenih zemljom. Saharolitičke klostridije razgrađuju ugljikohidrate i laktate do normaslačne kiseline. Razgradnjom kiseline raste pH-vrijednost, dolazi do „prevrtanja“ silaže pa proteolitičke bakterije postaju aktivne. Proteolitičke klostridije razgrađuju aminokiseline do izomaslačne kiseline i amonijaka. Klostridije se razvijaju u silosu bez prisustva zraka i negativno utječu na kvalitetu silaže.

 

Kvasci


Na krmivima su uobičajeno prisutni tzv. poljski kvasci koji se zajedno sa krmnom masom unose u silos gdje se razmnožavaju uslijed prisustva zraka. Kad nastanu anaerobni uvjeti, pojačano se razvijaju silažni kvasci koji i bez prisustva kisika mogu razgraditi šećer. Kako bi se smanjio broj kvasaca te time izbjegla naknadna fermentacija u postupku siliranja preporučuje se dobro zbijanje, brzo prekrivanje i istiskivanjezraka iz silažne mase.

 

Plijesni


Plijesni se također unose preko krmiva u silos, a razgrađuju šećer do octene kiseline i ugljik-dioksida. Određene vrste plijesni mogu proizvesti i otrove tzv. mikotoksine. Plijesni dobro podnose kiseli medij, pa se njihov razvoj ne može zaustaviti smanjenjem pH-vrijednosti. Za preživljavanje im je potreban kisik i zbog toga se mogu uništiti određenim tehničkim mjerama kod siliranja kao što su zbijanje i brzo prekrivanje silaže. Crvenkasta plijesan (Monascus ruber) vrlo često je prisutna u kukuruznoj silaži pri srednjoj zbijenosti silažne mase.

Penicillium vrste proizvode mnogobrojne toksične kemijske spojeve u krmi zbog čega predstavljaju potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi i domaćih životinja. Aspergillus je jedan od najvažnijih rodova plijesni koje utječu na kvarenje posebice u toplijem klimatu. Unutar ovog roda utvrđeno je mnogo toksikogenih vrsta plijesni, od kojih su aflatoksikogene vrste istaknute kao najopasnije za zdravlje ljudi i domaćih životinja. Vrste iz roda Fusarium su raširene plijesni koje zajednički nastanjuju zračne i ispodpovršinske dijelove biljaka kao primarni ili kao sekundarni paraziti. U namirnicama plijesni iz roda Fusarium najčešće onečišćuju sjeme žitarica, uljarica i mahunarki. Hranidba domaćih životinja krmom onečišćenom mikotoksikogenim plijesnima može utjecati na smanjenje rasta domaćih životinja, nakupljanje toksina u mesu, mlijeku i jajima te izazvati ugibanje domaćih životinja. Konzumacija proizvoda životinjskog porijekla zaraženih mikotoksinima može negativno utjecati i na zdravlje ljudi.
Bakterije truljenja su štetne, razgrađuju proteine do amonijaka i amina, pri čemu pH vrijednost silaže raste, a karakteriziraju ih sljedeća svojstva,
• Produkti koje proizvode bakterije truljenja su neugodnog mirisa i okusa, čime se smanjuje palatabilnost silaže,
• Clostridium sporogens i Clostridium perfrigens razgrađuju bjelančevine do vrlo otrovnih amina (histamin, tiramin, putrescin i kadaverin), a takva silaža postaje opasna za zdravlje domaćih
životinja,

• U vlažnim silažama bakterije truljenja su aktivne, a najviše u ranoj fazi silažnog procesa, dok je pH vrijednost još uvijek visoka. U kasnijoj fazi mogu ponovno postati aktivne ako se pH opet povisi zbog djelovanja maslačno kiselinskih bakterija.

Ocijenite članak:

Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 01.07.2019. Izdanje 15.06.2019. Izdanje 01.06.2019. Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.