Kao autohtona populacija nekada dosta raširen u uzgoju Turopoljski je luk potpuno iščeznuo iz komercijalne proizvodnje i vrlo rijetko se uzgaja, uglavnom u vrtovima za vlastite potrebe na užem području Turopolja od kud i potječe.

Održava se trogodišnjim načinom proizvodnje vlastito uzgojenim reprodukcijskim materijalom jer organizirane proizvodnje sjemena i lučica u Hrvatskoj nema.

Blagi okus i izrazita aromatičnost

Uzgaja se sadnjom lučica iz kojih se razvija srednje bujni nadzemni dio biljke tamnozelenih cjevastih, tridesetak centimetara dugačkih listova prekrivenih dosta izraženom voštanom prevlakom. Ovojna ljuska je smeđe crvenkasto-ljubičaste boje, a unutrašnjost bijela s blago ljubičastim prstenima. Čvrstoća ovojnih listova lukovice je osrednja. Blago ljutog je okusa s izraženom aromatičnošću. Otpornost na rano klijanje tijekom skladištenja je osrednja kao i otpornost na klijanje proraslica tijekom uzgoja. Po dospijevanju pripada skupini srednje ranih sorti. Lukovice posađene u proljeće potjeraju cvjetnu stabljiku visine oko 1 m koja završava štitastom cvati sastavljenom od stotinjak bijelih cvjetova iz kojih se zriobom razviju sjemenke nepravilno piramidalnog oblika, crne boje i naborane površine. Gustom sjetvom tako proizvedenog sjemena druge se godine proizvedu lučice.

Sadnja

Optimalna veličina lučica za sadnju je 1,5 – 2,0 cm. To se postiže sjetvom 8 – 10 g sjemena po četvornom metru. Rjeđom se sjetvom formiraju krupnije lučice koje se teže čuvaju i često umjesto zadebljale lukovice odmah formiraju cvjetnu stabljiku. Lučice Turopoljskog luka sade se rano u proljeće čim to zemljišni uvjeti dozvole. Najbolje ih je saditi na prethodno pripremljene gredice u redove razmaka 20 – 25 cm s razmakom u redu 10 – 15 cm. Sadi se na dubinu 1 – 2 cm. Tijekom vegetacije Turopoljskog luka provode se uobičajene mjere njege među kojima su svakako održavanje usjeva čistim od korova i, po potrebi, natapanje.

Berba

Turopoljski luk za vađenje dospijeva krajem srpnja odnosno početkom kolovoza kada listovi omekšaju i većina ih polegne. Ne treba čekati da se lišće potpuno osuši jer se zakašnjelim vađenjem, pogotovo tijekom vlažnijeg ljeta, značajno smanjuje mogućnost čuvanja. Izvađene lukovice je potrebno u tankom sloju prosušiti i očistiti od suvišnih ovojnih listova. Očišćeni se luk može plesti u pletenice i čuvati na suhom i prozračnom mjestu do idućeg proljeća.

Prethodni članakKontinentalne vrste voćaka za uzgoj na Jadranu
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.