Oranje ovim plugom je plitko, obrada gornjeg sloja uredna, a tlo sipko. Donji sloj se rahli, ali ne iznosi na površinu, pa se uvjeti života mikroorganizama u njemu ne mijenjaju. Trag kotača koji je u brazdi rahli se šiljkom. Produbljivanjem se povećava volumen aktiviranog tla i poboljšava vodno-zračni režim tla.

Održavanje rahlosti tla

Razvijaju se strojevi za dvoslojnu obradu tla. CT koncept tvrtke Kverneland nudi veliki broj opremljenosti s pet redova alata na jedinstvenom okviru. Prvi red su alati u vidu tanjura ili diskova – režu biljne ostatke. Slijede zupci s različitim alatima za rahljenje gornjeg sloja tla, zatim tanjuri za ravnanje, zupci za dublju obradu podesivi do 40 cm i peti red valjci za sitnjenje i ravnanje površine. Za vuču je potreban traktor snage preko 75 kW (>100 KS) po metru zahvata, da bi se radilo brzinom 8 do 12 km/h. Prednost imaju traktori s vrlo širokim gumama (800 ili više mm) i traktori s gumenim gusjenicama. Održavanju rahlosti tla prirodno pomažu trave i leguminoze, a osobito lupina, facelija i drugi međuusjevi. Može se proizvoditi više od 8 t/ha pšenice, što je dokazano kod nas i ove godine, ali tamo gdje je obrada tla takva da tlo prima i zadržava vodu. Svi proizvođači plugova traže rješenje za obradu donjeg sloja „oraničnog horizonta“, a da ga ne iznose „na sunce“, da ne izmjenjuju položaj slojeva, jer u tome prave štetu živim organizmima u oba sloja. 

Konzervirajuća obrada

Tlo u ravnici i na nagibima do 12% najprije treba izravnati paralelno s prirodnom valovitosti terena i osloboditi od korova. Objediniti površine u table, njive veće od 5 ha, kako bi se mogli primijeniti vrhunski strojevi velikoga učinka. Dvoslojna obrada se može obaviti i u dva prohoda – podrivačem, a zatim strojem za plitku obradu. Ratarska proizvodna godina započinje žetvom strnih žitarica. Iza prolaska kombajna i raspodjele usitnjene slame i pljeve po cijeloj površini izvodi se prva operacija konzervirajuće obrade. Time se čuva zatečena vlaga u tlu, plitko se unose biljni ostaci i započinje razgradnja slame u humus. U Maroku se pšenica proizvodi uz navodnjavanje. Prinosi su visoki, a slama vrijedi više od zrna, jer treba prehraniti deve. Prinosi zrna, uz navodnjavanje su vrlo visoki, >8 t, ali i slame ima na toj razini. I kod nas je posljednjih godina velika potražnja za slamom – traže je stočari, a i energetski je zanimljiva. No, vještim gospodarenjem slamom moguće je održavati dosegnutu razinu humusa, na način da se plitko unosi u tlo, kako bi se brzo razgradila u humus. Unatrag četiri godine jedna tvrtka uslužno skenira stanje tla po dubini i daje kartu tla na rasteru sličnu karti plodnosti (visine prinosa) koja se može snimiti tijekom vršidbe žitarica. Točnost skeniranja kontrolira se uzimanjem uzoraka sondom, kao i kopanjem profila ili uzimanjem uzoraka štihačom.

Prethodni članakTorta s grožđem
Sljedeći članakGOSPODARSKI LIST tri stoljeća u službi poljoprivrede
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.