Veliki broj povrtnih kultura uzgaja se iz prijesadnica. Na taj način se omogućuje ušteda u sjemenskom materijalu, raniji urod, a razdoblje vegetacije biljaka u polju znatno je skraćeno. Uzgoj prijesadnica u toplim lijehama ostvaruje se racionalno iskorištavanje zemljišta i omogućuje ubiranje više plodova s iste površine, a mlade biljke proizvedene iz prijesadnica otpornije su na štetne kukce i bolesti.

Za proizvodnju prijesadnica koriste se plastenici, staklenici i tople lijehe. Topla lijeha je široko zastupljen oblik zaštićenog prostora u našem povrćarstvu koja je zbog svoje jednostavnosti podjednako dostupna individualnim uzgajivačima povrća i većim poljoprivrednim gospodarstvima. U Hrvatskoj se tople lijehe većinom koriste za uzgoj rasada, a u manjoj mjeri za ranu zimsko-proljetnu proizvodnju povrća.

Odabir položaja

Mjesto za tople lijehe treba biti ocjedito, ravno ili s malim nagibom prema jugu ili jugoistoku, zaštićeno od hladnih vjetrova i izloženo suncu tijekom cijelog dana. Odabrano mjesto treba ograditi i tako spriječiti pristup životinjama koje mogu pričiniti velike štete na lijehama i rasadima. Prema konstrukciji razlikuju se jednostrane (obične) i dvostrane tople lijehe. U našoj zemlji najviše su zastupljene obične lijehe koje mogu biti nadzemne i ukopane. Za njihovu izgradnju potrebno je više stajskog gnoja u odnosu na ukopane lijehe, kao i više materijala za okvire. U praksi se za ranu proizvodnju najviše koriste ukopane lijehe s obzirom na to da je manje površine izloženo hladnim vjetrovima, te se stoga one lakše zagrijavaju i učinkovitije se regulira temperatura.

Osnovni elementi toplih lijeha

Trap, okvir i prozor čine osnovne elemente u konstrukciji toplih lijeha. Prozor za toplu lijehu je posebno izrađen okvir od drveta, zastakljen običnim prozorskim staklom. Osim stakla može se koristiti i polietilenska folija. S obzirom na smanjenu sposobnost plastike da zadržava toplinu, lijehe pokrivene ovakvim prozorima su nešto hladnije, a vlažnost je veća jer se na foliji kondenziraju kapljice vode. Stoga se ovakve lijehe uspješno koriste u proizvodnji kasnih prijesadnica. Okvir tople lijehe uokviruje lijehu i na njega se oslanjaju prozori.
Za okvir se često koriste drvene daske. Ako se upotrijebi okvir čije su daske jednake širine, sjeverna strana mora se podići stavljanjem podmetača i tako načiniti nagib prema jugu. Za ukopane tople lijehe potrebno je napraviti trap u koji se slaže svježi stajski gnoj. Za lijehe koje se podižu tijekom zime potrebno je iskopati dublji trap (50 – 60 cm), a za proljetne lijehe dovoljan je iskop od 30 do 40 cm.

Zagrijavanje lijeha

Za zagrijavanje lijeha koriste se biološki i tehnički izvori topline. Od bioloških materijala još uvijek se najviše upotrebljava svježi gnoj, slama i pljeva, a ponekad i drugi organski materijali kao što su lišće i razni biljni ostaci s poljoprivrednih gospodarstava ili iz industrije. Goveđi gnoj sadrži mnogo vode, sabijen je, sporo se zagrijava i razvija umjerenu temperaturu. Miješanjem sa konjskim gnojem, pljevom ili sitnom slamom, toplinske osobine goveđeg gnoja mogu se znatno popraviti.

Ovčji i svinjski gnoj upotrebljavaju se samo u smjesi s goveđim i konjskim. Toplinsko djelovanje gnoja traje 40-50 dana, o čemu treba voditi računa prilikom planiranja rokova sjetve i sadnje biljaka. U lijehe se stavlja pripremljena mješavina tla i gnojiva koja svojim fizičkim svojstvima i hranjivim sastojcima pruža optimalne uvjete za razvoj biljaka. Obično se upotrebljava smjesa zrelog gnoja i tla u odnosu 1:1 ili 2:1. Ponekad se ovoj mješavini dodaje pijesak ili treset. Prilikom pripreme mješavine za tople lijehe, mješavinu je potrebno dezinficirati tj. uništiti parazitske organizme (gljivice, bakterije i viruse) i štetočine (insekte i nematode). Dezinfekcija se obavlja kemijskim putem, parenjem tla ili sunčevom energijom.

Sjetva ranih prijesadnica

U zimskim mjesecima (od siječnja do ožujka) obavlja se sjetva ranih prijesadnica i vrlo je važno da se na vrijeme pripremi odgovarajuća lijeha. Ove lijehe se podižu na 50-60 cm debelom sloju gnoja dobre kvalitete. Za kasnije prijesadnice čija sjetva počinje tijekom ožujka, lijehe mogu imati tanji sloj od 30- 40 cm. Nakon sjetve i nicanja, prijesadnice treba njegovati. Od pravilne njege, a posebno od pikiranja, zavisi kakvoća prijesadnica. Zalijevanje prijesadnica tijekom zime manjeg je intenziteta zbog slabog provjetravanja i isparavanja stajskog gnoja. Kad nastupe topli dani, prijesadnice se redovito zalijevaju. Zalijeva se ujutro ili kasno navečer, najbolje kišnicom koja ima temperaturu oko 16 – 17 ºC. Pravilno uzgojene prijesadnice daju snažne i zdrave biljke, što je i uvjet za postizanje ranog i visokog prinosa.

Prethodni članakHranidba kokoši i kakvoća jaja
Sljedeći članakNabujak od poriluka i šunke
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.