Tikve spadaju u jednu veliku porodicu tikvenjača zajedno s krastavcima, lubenicama i dinjama te ljetnim tikvicama koje se najčešće koriste dok su mlade.

Vrlo ukusne i zdrave

Uz slatkasti okus, najveći razlog zašto bi tikve trebale biti češće na jelovniku u hladnijim danima je njihova prehrambena vrijednost. Meso tikve je lako probavljivo jer ima puno vlakana i malo kalorija (puno vode i malo masti). To je čini idealnom namirnicom u dijeti za smanjenje tjelesne težine. Tikve su bogate vitaminima, osobito beta karotenom koji djeluje kao antioksidans, vitaminom C, E i vitaminima B kompleksa i idealan je nadomjestak u sezoni kad je slaba ponuda svježeg povrća. Tikve sadrže puno kalija koji pomaže kod reguliranja povišenog krvnog tlaka i količine kalcija i fosfora u organizmu.

Ljekovite sjemenke tikvi

Sjemenke tikvi sadrže 57% nezasićenih masnih kiselina koje su vrlo važne za ljudsko zdravlje. Prvenstveno djeluju kao diuretik – lijek za bolesti mjehura i prostate, a sadržaj ostalih spojeva poput esencijalnih aminokiselina,tokoferola, fitosterola, vitamina i minerala daje im veliku djelotvornost u liječenju raznih zdravstvenih tegoba i upala u organizmu.

Od sjemenki tikvi proizvodi se tikvino ulje. U trgovinama dolazi pod nazivom bučino ulje i koristi se isključivo kao salatno ulje. Tamnozelene je boje, vrlo je ukusno i aromatično. Dobiva se mehanički tzv.„hladnim cijeđenjem koštica“ pomocu pužnih ili hidrauličnih preša.

U Hrvatskoj se proizvode sjemenke i ulje od uljane tikve golice koja nema tvrdu bijelu ljusku. Ona pripada vrsti Cucurbita pepo var.styriaca i raširena je u nama susjednim zemljama Sloveniji i Austriji. Komercijalno golica daje veći prinos ulja od tikve sa ljuskom, a kvaliteta ulja je bolja jer ima viši sadržaj važnih sastojaka.

Sjemenke tikve mogu se koristiti i kao dodatak pecivima i salatama, a posebno je važno da se prilikom ljuštenja sačuva njihov zelenkasti dio, jer se upravo u toj ovojnici nalazi dosta hranjivih vlakana. Imaju 20 puta veću kalorijsku vrijednost od ploda, a s obzirom da se u sjemenkama nalazi mnogo bjelančevina, ugljikohidrata i masti, nutricionisti su precizno izračunali da su sjemenke tikve 14.470 puta zdravije od table čokolade.

Ukrašavanje tikvama

Tikve dolaze u mnogo boja,oblika i veličina. Po boji su zelene , žute, crvene, bijele, plave, višebojne i prošarane. Ima ih divovskih sitnih, kratkih, uskih, okruglih, kruškolikih, glatkih, rebrastih, bradavičastih…Takvo bogatstvo čini ih atraktivnim za jesenske izložbe,tikvijade ili bundevijade. Rezbarenjem i oslikavanjem postaju mala umjetnička djela.

Tikve i bundeve dijele se u 4 vrste:

Cucurbita pepo – ovdje spadaju i ljetne tikvice (žute tikvice, zucchini i patissoni). Zimske imaju izbrazdanu drvenastu koru i svijetlog su do tamnonarančastog mesa. Od predstavnika zimskih pepo tikvi kod nas se na tržnicama može naići i na bijelu duguljastu špageta tikvu.
Cucurbita maxima, bundeva – većina zimskih tikvi spada u ovu vrstu ogromnih veličina ploda. Mogu se dugo čuvati. Površina kore im je nalik plutu ili spužvi što ih razlikuje od ostalih jestivih tikvi. Imaju bodljikavo lišće. U ovu skupinu spada i Hokaido tikva, prepoznatljiva po atraktivnoj crvenoj boji.
Cucurbita moschata, muškatne – tikve koje se vrlo dobro čuvaju i najraširenija im je upotreba
u kulinarstvu. Ima mnoštvo recepata baš s ovim tikvama – od juha do kolača. Kora im je glatka s debelim rebrima,a meso im je slatko i fino glatko. Boja mesa je kod nekih kultivara žuckastosmeđa do kremasta, a kod nekih narančasta. Kod nas se nudi duguljasta Butter tikva i Kabocha – pogačasta zelena tikva prošarana žutim pjegama.

Cucurbita mixta – nisu toliko slatke kao ostale navedene (moraju se šećeriti). Najpoznatija nama, a koja se koristi za ukras je kultivar Cushaw – obojena poput kabocha tikve, ali neobičnog
oblika koji podsjeca na gusku. Tijelo joj je oblika lukovice koja se produžava ravnim ili zaobljenim „vratom“ i završava manjom lukovičastom „glavom“. 
Prethodni članakPita od jogurta
Sljedeći članakSpremanje strojeva preko zime
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.