Plod masline se sastoji od kožice, mesnatog dijela koji sadrži oko 70% ulja, te koštice u kojoj se nalazi preostalih 30% ulja. Ulje se u plodu počinje stvarati sa sazrijevanjem, a najveću količinu dostiže u trenutku postizanja najintenzivnije boje.

Ljekovita svojstva

Priče o ljekovitim svojstvima maslinova ulja sežu daleko u prošlost, a nedavno su i znanstveno potvrđene. Nezasićene masne kiseline, vitamin E, steroli i polifenoli smanjuju razinu kolesterola, rizik od ateroskleroze i nekih vrsta raka. Najveći dio ulja masline (više od 95%) čine masne kiseline, od kojih je najzastupljenija mononezasićena oleinska kiselina, koja osim što je zdrava pridonosi i stabilnosti ulja, što ga čini idealnim u kulinarstvu. U promatranom razdoblju vidljive su dosta velike oscilacije u proizvodnji maslinovog ulja, čemu je svakako uzrok dominirajući ekstenzivan način uzgoja maslina, koji rezultira neredovitom plodnošću u današnjim klimatskim uvjetima. 

Procvat maslinarstva

U Hrvatskoj maslinarstvo doživljava ponovni procvat u zadnjem desetljeću zahvaljujući poticajima koji su davani za sadnju maslinika. Dok najveći svjetski proizvođači masline ne mogu značajno širiti maslinike, mogućnosti naše obale i otoka su daleko veće od trenutno iskorištenih kapaciteta. Iako u Hrvatskoj postoje moderne uljare koje omogućavaju kvalitetnu preradu maslina u ulje, zbog neadekvatnih uvjeta čuvanja često dolazi do pada kvalitete ulja. Nažalost, još uvijek veliki dio maslinovog ulja završava izvan legalnih kanala prodaje, a na policama naših trgovina dominiraju nekvalitetna uvozna ulja, što je trend kojeg svakako treba promijeniti. Maslinovo ulje koje se uvozi često je niže cijene od domaćih ulja i smanjuje prodajnu cijenu naših proizvođača. Usprkos odličnim klimatskim uvjetima za proizvodnju izvoz maslinovog ulja iz Hrvatske je zanemariv.

Potrošnja ulja

U mnogim sredozemnim zemljama, pa i u svijetu maslinovo ulje je temelj prehrane stanovništva. Tako su najveći proizvođači ujedno i najveći potrošači maslinova ulja. Potrošnja maslinovog ulja po stanovniku godišnje u Grčkoj je 20 litara, Italiji 12,5 l, Španjolskoj 10,6 l, Portugalu 7,5 l, dok je u Hrvatskoj oko 2 litre godišnje. Pri tome treba istaknuti velike regionalne razlike. U primorskom dijelu Hrvatske ta je potrošnja na razini mediteranske, dok je u kontinentalnoj Hrvatskoj zanemariva. Ipak, zahvaljujući sve većoj popularizaciji maslina i maslinovog ulja potrošnja ulja u zadnjem desetljeću konstantno raste. Po kvaliteti ulja razlikujemo ekstra djevičansko, djevičansko i rafinirano ulje, od kojih je ekstra djevičansko svakako najbolje po kvaliteti i postiže najveću prodajnu cijenu. Tradicionalno najzastupljenije sorte su oblica (oko 60% svih maslinika), buža, leccino i drobnica. Treba spomenuti i da je u Hrvatskoj registrirano 106 ekoloških maslinika, koji proizvode eko ulje koje postiže i tri puta veću prodajnu cijenu.

Troškovi u proizvodnji

Najveći trošak u proizvodnji maslina je trošak berbe na koji otpada 40% ukupnog varijabilnog troška proizvodnje. Izračunom troškova dolazi se do cijene koštanja litre ulja od oko 40 kn po litri (bez uračunatih fi ksnih troškova), što je s obzirom na prodajnu cijenu ulja od 80 kn svakako ekonomski opravdano. Zbog klimatskih razlika koje se javljaju na našoj obali postoje i razlike u kalkulaciji doprinosa pokrića u Istri i Dalmaciji. Tako se u Dalmaciji dobiva cijena koštanja od oko 36 kn/l, ali je zbog malo niže kvalitete ulja i prodajna cijena niža i prosječno iznosi 75 kn/l. Ipak, i u Dalmaciji je proizvodnja svakako ekonomski opravdana. Maslinarstvo predstavlja značajan doprinos razvoju priobalnih, ruralnih područja Hrvatske i svakako ga treba iskoristiti kao jedan od pokretača razvoja ovih dijelova zemlje. Nažalost, i ovdje se javlja problem rascjepkanosti naših poljoprivrednih posjeda koji onemogućava veću proizvodnju, koja bi ujedno bila profitabilnija i konkurentnija. Najveća prijetnja našem maslinarstvu je svakako potpuno otvaranje tržišta ulaskom u EU, zbog čega će doći do povećane ponude često jeftinijih maslinovih ulja iz uvoza. Stoga domaći maslinari svakako moraju poboljšati međusobnu suradnju i udruživati se kako bi opstali i ostali konkurentni na tržištu.

Prethodni članakIzgradnja, opremanje i uređenje mini sirane pod posebnim uvjetima
Sljedeći članakMarinirani odresci u lovačkom umaku
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.