Posebne nedoumice izazvale su i odredbe koje se odnose na plaćanje poreza (u osnovnom tekstu Zakona propisana je stopa od 25% ), kao i neke druge odredbe koje su se odnosile na status poslodavca.
Brojne reakcije naišle su na sluh i razumijevanje kod nadležnih tijela, prije svega u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, koje je vrlo brzo pokrenulo postupak za izmjene i dopune Zakona (treba napomenuti da se unutar ovog propisa nisu mijenjale samo odredbe vezane za sezonsko zapošljavanje).
Rezultat ovog postupka bilo je donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja, objavljenog u „Narodnim novinama“ broj 120/12 od 31. listopada 2012., a sam je Zakon stupio na snagu i primjenjuje se od 8. studenog 2012. godine. U ovom članku prikazat ćemo izmjene i dopune ovog Zakona koje se odnose na sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi.
Nova definicija sezonskog posla u poljoprivredi
Prva izmjena ovog propisa odnosi se na definiranje povremenih i privremenih, odnosno sezonskih poslova u poljoprivredi, a sadržana je u članku 2., stavku 1. podstavku 5. koji sada glasi: „Privremeni, odnosno povremeni sezonski posao u poljoprivredi, posao u području:
● bilinogojstva koji obuhvaća pripremu zemljišta, sjetvu, sadnju, cijepljenje, uzgojne mjere, rezidbu, plijevljenje, prorjeđivanje, pikiranje, presađivanje, zaštitu bilja, žetvu, berbu, sakupljanje, premještanje uroda, sortiranje, doradu, preradu i pakiranje, utovar i istovar poljoprivrednih proizvoda ili repromaterijala,
● stočarstva koji obuhvaća striženje, mužnju, janjenje, jarenje, prikupljanje i čuvanje stada, te premještanje košnica i vrcanje meda, sakupljanje i sortiranje jaja, prikupljanje i utovar peradi, čišćenje objekata između proizvodnih ciklusa, utovar i istovar stoke ili hrane za životinje,
● ribarstva koje obuhvaća gospodarski ribolov na moru i slatkim vodama, uzgoj slatkovodne i morske ribe i školjkaša te preradu ribe i drugih vodenih organizama.“
Izmijenjenom odredbom proširen je broj privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u bilinogojstvu i stočarstvu, a posebnu novost predstavlja činjenica da je ukinuto ograničenje koje se odnosilo na primjenu samo dva ribolovna alata u ribarstvu.
Tko sve može zapošljavati na sezonskim poslovima u poljoprivredi
Slijedeća izmjena sadržana je u odredbama članka 2. stavka 1. podstavka 7. koji se odnosi na definiciju poslodavca koji može zapošljavati na privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi: poslodavac koji može zapošljavati na privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi:
● fizička ili pravna osoba koja obavlja registriranu poljoprivrednu djelatnost,
● fizička osoba nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva evidentiranog u odgovarajućem upisniku,
● fizička osoba,
Novost predstavlja činjenica da se kao poslodavci sada mogu pojaviti i fizičke osobe koje se ne bave registriranom poljoprivrednom proizvodnjom, ali posjeduju i obrađuju poljoprivredno zemljište. Budući je raspon takvih osoba u stvarnom životu vrlo širok i pokriva mnogo životnih situacija, te da iste imaju potrebu za povremenim angažiranjem sezonske radne snage, očita je intencija zakonodavca da i njima omogući iste uvjete za zapošljavanje sezonske radne snage kao i ostalim pravnim subjektima koji se bave registriranom poljoprivrednom djelatnošću i na taj način dodatno smanji „sivu zonu“ ilegalnog zapošljavanja u domeni sezonskog zapošljavanja u poljoprivredi.
Članovi obitelji koji mogu pomagati poslodavcu fizičkoj osobi
U članak 2., stavak 1., dodan je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja Podstavak 10. koji sadrži novu odredbu koja se odnosi na članove obitelji koji mogu pomagati poslodavcu fizičkoj osobi koja glasi: „Član obitelji poslodavca fizičke osobe iz članka 2. stavka 1. podstavka 7. ovoga Zakona: supružnik, srodnici po krvi u ravnoj lozi i njihovi supružnici (djedovi i bake, roditelji, djeca, unuci i praunuci), srodnici po krvi u pobočnoj lozi i njihovi supružnici (braća i sestre te njihovi potomci, braća i sestre oca i majke te njihovi potomci), srodnici po tazbini i njihovi supružnici (roditelji supružnika, braća i sestre supružnika te njihovi potomci), pastorčad i posvojenici i njihovi supružnici, korisnik udomiteljstva kojem ta fizička osoba pruža uslugu udomiteljske skrbi, osoba koju je ta fizička osoba dužna uzdržavati te osoba s kojom je ta fizička osoba u izvanbračnoj zajednici.“ Za napomenuti je da se iz ovako sastavljene odredbe ne vidi da li se ista odnosi i na fizičke osobe koje obavljaju registriranu poljoprivrednu djelatnost (misli se na obrte). Mišljenja smo da se u ovom slučaju mogu primijeniti odredbe o pomoći članova obitelji opisane u Zakonu o obrtu („Narodne novine“ broj 77/93., 90/96., 102/98.,64/01., 71/01., 49/03, 68/07 i 79/07), ali ipak savjetujemo da u slučaju nedoumice u svezi ove odredbe kontaktirate Državni inspektorat, Inspekciju rada za podrobno tumačenje. Na prethodno prikazane odredbe nadovezuju se odredbe članka 11. Zakona, koji je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja dobio dva nova stavka koji glase:
„(3) Članovi obitelji poslodavca fizičke osobe iz članka 2. stavka 1. podstavka 7. ovoga Zakona, mogu toj fizičkoj osobi pomagati u obavljanju privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, bez obveze sklapanja ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi.
(4) Fizičkoj osobi iz članka 2. stavka 1. podstavka 7. alineje 3. ovoga Zakona, koja kao poslodavac zapošljava na privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi, u obavljanju tih poslova mogu pomagati prijatelji i susjedi, bez obveze sklapanja ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, ako taj rad obavljaju bez plaćanja i druge materijalne koristi.“ Odredba novog stavka 3. propisuje da članovi obitelji poslodavca fizičke osobe mogu istoj pomagati bez obveze sklapanja ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi. Drugim riječima, poslodavci nositelji OPG-a više neće morati ispunjavati Ugovore o sezonskom radu, niti pribavljati vrijednosne kupone za članove obitelji koji se angažiraju ne sezonskim poslovima u poljoprivredi, a koji su taksativno navedeni u odredbi članka 2. stavka 1. podstavka 10. Zakona.
U ovom slučaju namjera zakonodavca jasna je i prepoznatljiva: navevši članove obitelji jasno je definirano koji članovi obitelji i pod kojim uvjetima mogu pomagati nositeljima OPG-a u obavljanju sezonskih poslova u poljoprivredi.
Susjedska i prijateljska pomoć
Odredbom novog stavka 4. u sklopu članka 11. Zakona propisano je da poslodavcu fizičkoj osobi (dakle, fizičkoj osobi koja se ne bavi registriranom djelatnošću poljoprivrede kao nositelj OPG-a, ili eventualno obrtom) mogu pomagati prijatelji i susjedi, pod uvjetom da rade besplatno i bez stjecanja druge materijalne koristi (pretpostavljamo da je zakonodavac pod stjecanjem druge materijalne koristi u ovom slučaju podrazumijevao davanje npr. određene količine plodova ili drugih proizvoda). I u ovom slučaju namjera zakonodavca jasna je i prepoznatljiva: fizičkoj osobi koja se ne bavi registriranom djelatnošću poljoprivredne proizvodnje omogućena je susjedska i prijateljska pomoć, ali isključivo kao besplatna.
Porezne obaveze koje terete poslodavca
Izmijenjenom odredbom članka 13. stavka 5. Zakona o poticanju zapošljavanja propisano je da predujam poreza na dohodak na primitke (dnevna plaća, eventualna naturalna davanja) obračunava i uplaćuje poslodavac po stopi za obračun predujma poreza na dohodak od drugog dohotka, prema propisima koji uređuju oporezivanje dohotka i bez priznavanja osobnog odbitka, do posljednjeg dana u mjesecu u kojemu je izvršena isplata ili davanje. Ovom odredbom zakonodavac je uklonio nedoumice u svezi nadležnosti za normativno uređenje propisa koji se odnose na oporezivanje i visinu poreznih stopa, pozvavši se na propise koji uređuju oporezivanje dohotka, a koji su u nadležnosti Ministarstva financija Republike Hrvatske.
Budući propisom nije speci fcirana visina porezne stope, otvara se mogućnost da poslodavci putem interesnih udruga pokušaju kod Ministarstva financija u propisanom postupku isposlovati primjenu povoljnije porezne stope za oporezivanje drugog dohotka, a koja bi stimulativno djelovala na ovaj segment tržišta rada, kako iz aspekta poslodavaca (smanjenje poreznog opterećenja), tako i iz očišta osoba koje se zapošljavaju na povremenim i privremenim sezonskim poslovima (lakše pronalaženje posla, viši iznosi dnevne plaće).
Ostale odredbe Zakona o poticanju zapošljavanja nisu se mijenjale i ostaju na snazi, kao što ostaju na snazi i važeći Pravilnik o sadržaju i obliku ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi i Odluka o najnižem iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2012. (objavljeni u „Narodnim novinama“ broj 64/12).
Kvaliteta propisa i jednostavnija primjena
Brza, ali nipošto ishitrena reakcija Ministarstva rada i mirovinskog sustava kao predlagatelja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja ukazuje na činjenicu da je već prva inkarnacija Zakona o poticanju zapošljavanja, naročito u segmentu koji se odnosi na povremeno i privremeno, odnosno sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi bila pun pogodak, te da je novi pristup koji je težio za tim da ovaj specifičan oblik radnog odnosa izvuče iz „sive“ zone i pretvori u legalan oblik zapošljavanja naišao na prihvaćanje i odobravanje kako kod poslodavaca, tako i kod posloprimaca koji se koriste ovim oblikom zapošljavanja, te se može očekivati daljnja primjena propisa u ovom, do sada nedovoljno reguliranom, ali u stvarnosti vrlo prisutnom dijelu tržišta rada. Izmjene i dopune Zakona o poticanju zapošljavanja, oblikovane u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja kvalitetnom definicijom skupa osoba koje se smatraju članovima obitelji koji mogu pomagati u sezonskim poslovima bez zaključivanja ugovora o radu za sezonske poslove, te jasnim određenjem osoba koje mogu angažirati susjedsku i prijateljsku pomoć, kao i naravi te pomoći (mora biti nenaplatna) podigle su kvalitetu propisa i pojednostavile primjenu istog u svakodnevnoj praksi. Posljednje preostalo pitanje na koje se zakonodavac u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja nije izravno očitovao je pitanje eventualne susjedske i prijateljske pomoći koje se odnosi na pomoć između fizičkih osoba nositelja OPG-a. Budući su mogućnosti zlouporabe u ovoj vrsti pomoći prisutne, pretpostavka je da je zakonodavac odlučio pričekati na razvoj primjene propisa, te kroz pravnu praksu nadležnih tijela utvrditi modalitete za eventualno buduće normiranje ove vrste pomoći. U svakom slučaju, stvarni rezultati primjene propisa moći će se procijeniti tek u tijeku njegove primjene.
