""""Ljudi koji vole svoju domovinu, svoje gospodarstvo, svoju samostalnost u ovim vremenima s ljubavlju održavaju svojinu i okoliš, shvatili su da im košenja i flaksanja danas nisu baš jeftina, da tu pokošenu masu valja iskoristi. Ekologija, promjene stila života, utječu također na ne mali broj ljudi, koji su vrlo dobro informirani, te razmišljaju o održivom načinu života za njih i njihovo potomstvo, iz ekonomskih i zdravstvenih razloga, žele donijeti odluku, kozarstvo da ili ne. Odluka po tipu vašeg kozarstva, tj. mliječnom, mesnom, kombiniranom ili križanom nije jednostavna. Držanje križanaca često puta je isplativije od držanja u čistoj pasmini. U Lijepoj našoj nažalost nema ni nekog pasminskog izbora, kod mliječnih je sanska bijela i smeđe alpske, a kod mesnih samo burska. Našu tipičnu kozu „Bukovicu“ izvrsnih svojstva, pomiješali smo sa svim i svačim, jer nismo znali kako se stručno tipizira pasmina, pa je struka jednostavno izmislila mješovito ime i odredila pasminu na bazi metra i vage, bez osnovnih znanja o kozarstvu, na našu i međunarodnu sramotu. """"

Prethodni članakDjedov brk
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.