U Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) predsjednik Uprave Anton Kovačev predstavio je dva nova kreditna programa: “Kreditiranje proizvodnje“ i “IPA MSP Darovnica“ te smanjenje kamatnih stopa po postojećim kreditnim programima. Konferenciji za medije prisustvovali su ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras i ministar turizma Veljko Ostojić.

 

Hrvatski gospodarstvenici i dalje se muče s posljedicama gospodarske krize, stoga je HBOR ponovno odlučio smanjiti kamatne stope kako bi im osigurao pristup što povoljnijim financijskim sredstvima. Prostor za sniženje kamatnih stopa HBOR i ove godine pronalazi u smanjenju vlastite dobiti.

Poticaj novim investicijama

Smanjenje kamatnih stopa privremena je mjera i odnosi se na kredite odobrene u 2012. godini, uz napomenu kako krediti odobreni u razdoblju od 1. siječnja 2012. godine do trenutka stupanja na snagu novih uvjeta kreditiranja također mogu računati na snižene kamatne stope ukoliko udovoljavaju važećim propisima o odobrenju potpora male vrijednosti. Kamate su snižene u 8 kreditnih programa te sada iznose: po programu Zaštite okoliša 1 posto, 3 posto i 3M EURIBOR + 1 posto, po programima Gospodarstvo i Turizam 1, 3 i 5 posto, po programima Poljoprivreda i ujednačeni razvoj, Otoci, Malo i srednje poduzetništvo te Pronalasci 1 i 3 posto, dok po programu Početnici kamatna stopa iznosi 3 posto.

Kreditiranje proizvodnje

Novi program “Kreditiranje proizvodnje“ usmjeren je na domaće izvoznike i proizvođače te je namijenjen kreditiranju obrtnih sredstava u proizvodnji, a sredstva kredita se mogu koristiti za podmirenje obveza prema dobavljačima, troškova zaposlenih, režijskih i ostalih troškova. Krediti se po ovom programu odobravaju u kunama bez valutne klauzule, uz kamatnu stopu od 4 posto godišnje na rok do 1 godine uz mogućnost obnavljanja, a provode se putem poslovnih banaka.

“Program iPa MsP Darovnica“

Novi kreditni program „Program IPA MSP Darovnica“ namijenjen je financiranju investicija u nove tehnologije, nove proizvodne metode, zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša, energetsku učinkovitost te u certificiranje proizvoda, usklađivanje s ekološkim standardima i povećanje konkurentnosti. Osmišljen je s ciljem pružanja potpore povećanju konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva u RH kroz kreditiranje projekata kandidata programa za dodjelu bespovratnih sredstava iz pretpristupnog fonda IPA, komponente III C. Krediti će se u sklopu ovog programa odobravati uz godišnju kamatnu stopu od 2 posto u kunama ili u kunama uz valutnu klauzulu. Rok otplate je do 5 godina uključujući poček do godine dana, a provode se izravno ili putem poslovnih banaka.
“Mi u HBOR-u, svakodnevnim razgovorima s hrvatskim gospodarstvenicima osluškujemo njihove potrebe i analiziramo izazove s kojima se susreću te im nastojimo pružiti punu potporu kako bismo olakšali njihovo poslovanje u Hrvatskoj, ali i na inozemnim tržištima. Zahvaljujući uspješnoj suradnji s međunarodnim financijskim ustanovama, osiguravamo im financijska sredstva po što je moguće povoljnijim uvjetima kako bismo im u otežanim uvjetima financijske i gospodarske krize što više olakšali i povećali njihovu konkurentnost. Vjerujem da će predstavljeni novi kreditni programi i novo smanjenje kamatnih stopa višestruko pozitivno utjecati na njihova poslovanja i opravdati naša očekivanja“, izjavio je Anton kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a.

Prethodni članakPileća prsa s pršutom
Sljedeći članakUvijek prava kombinacija
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.