Kadulja je u priobalju raširena posebno na otocima i kamenjaru dalmatinskog krša, gdje je korisna. Zato jer veže zemlju da je ne raznosi bura – stoga je često zovu najkorisnijim grmom u pošumljavanju krša. Najbolji predjeli kadulje su područje od Dubrovnika do Metkovića, srednjodalmatinski otoci i poluotok Istra. Biljka je punog svjetla, podnosi visoke temperature, sušu, ali i zimske niske temperature.

Najbolja pčelinja paša

Kadulja je vrlo medonosno bilje. Ustvari, ona je poslije bagrema najvrjednija paša za pčele. No da bi se ista i realizirala potrebno je nekoliko uvjeta. Glavni je da pri kraju cvatnje ne zasuši, a najbolje medi kad je toplo vrijeme, s dosta vlage u zraku, a lagana kišica može biti vrlo korisna. Ljubičasti cvijet, smješten je u pršljenastim nakupinama. Tako da se najprije otvore donji cvjetovi i pomiču prema gore, čaške su dvousnate nešto tamnije. Cvatnja pojedinog grma traje i do dvadesetak dana, od svibnja do kraja srpnja.

Najprije cvjeta kadulja uz more. Kasnije ona u unutrašnjosti pa razlika početka cvatnje može biti i do trideset i više dana. Kadulja u cvatu je vrlo korisna i s aspekta razvoja pčela i intenzivnog rojenja, koju pčelari moraju znati iskoristiti, jer poslije cvjetanja kadulje u priobalju obično nastupa razdoblje suše, kad pčele miruju.

Zato iskusni pčelari košnice ostavljaju pune meda, upravo kao za zimu, jer bez kadulje u košnici, pčelama nema života.U posljednjih desetak godina, kada su pčelari počeli i sami okopavati i gnojiti kaduljine grmove, ona cvjeta redovito i obilno medi, mnogi su skloni razmišljanju da je intenzivniji uzgoj ovaca i koza pridonio ovakvom stanju. Na kaduljinu pašu sele se mnoge košnice, nažalost, samo na ona područja gdje postoje putovi, dok mnoga nepristupačna prostranstva pod kaduljom ostaju neiskorištena.

Sakupljanje kadulje nije težak posao, mlade grančice se režu prije cvatnje (obično u lipnju), odmah se čisti od trave i odstranjuju se drvenasti dijelovi i žuto lišće i priprema se za sušenje. Kadulja se reže oštrim srpom, a nikako rukom, jer su stabljike čvrste i žilave, pri čemu oštetimo cijeli busen koji na žarkom suncu ugine. Ubrane grančice ili samo list kadulje suši se u hladovini na prozračnom mjestu, a preporučljivo je češće okretanje.

Ljekovitost

Kadulja je i ljekovita biljka, pa se kaduljin med uzima kao jedan od najkvalitetnijih. On je svijetložute, pomalo zelenkaste boje, finog i ugodnog do pomalo gorkog okusa. Ima izrazit miris po cvijetu, dugo se drži u tekućem stanju. Kristalizira se u srednje krupne kristale, ali ni onda nije pretvrd.

Prethodni članakŠareni cheesecake
Sljedeći članakIsplativost proizvodnje SUNCOKRETA u 2012.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.