Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Lupina – neopravdano zapostavljena

Stranice u tiskanom izdanju: 15
Osnova ratarske proizvodnje je dovoljno širok plodored. S obzirom da se u integriranoj proizvodnji ratarskih kultura mora osigurati cjelogodišnja pokrivenost tla i biološka raznolikost, potrebno je u plodored uvrstiti kulture koje su zadnjih desetljeća zapostavljene. Jedna od njih je i lupina (Lupinus spp.). Lupina je jedna od kultura koja može vrlo pozitivno djelovati u takvom proširenom plodoredu i to kao glavna kultura ili kao međuusjev za zelenu gnojidbu.

Kada se govori o lupinama misli se prvenstveno na bijelu, žutu i plavu lupinu. Neke vrste lupina koriste se kao ukrasne biljke. Kod nas su lupine poznate još i pod imenom vučike. Različite vrste lupina koriste se u prehrani ljudi više tisuća godina, ali nikad nisu dosegle važnost soje i nekih drugih mahunarki. Kod današnjih sorata lupina, tzv. slatke lupine, sadržaj alkaloida je vrlo nizak te se ove sorte mogu koristiti za hranidbu stoke.  Važnost lupina proizlazi iz visokog sadržaja bjelančevina u sjemenu, a vrsta Lupinus mutabilis ima i visok sadržaj ulja. Osim radi sjemena, lupine se uzgajaju i radi vrlo kvalitetne zelene mase. Lupina u sjemenu sadrži 32 – 53% bjelančevina.

Lupine – fiksator dušika

Značaj lupina nije samo u visokom sadržaju bjelančevina u sjemenu nego i u velikoj količini dušika koju vežu kvržice s bakterijama koje se nalaze na korijenu lupina. Na ovakav način tlo se može obogatiti sa 200 kg/ha, pa čak i 300 kg/ha dušika. Dio tako vezanog dušika koriste lupine za svoj rast i razvoj, ali znatnu količinu ostavljaju i u tlu. Dobro razvijen korijenov sustav, s vrlo velikom upojnom moći, drenira tlo, usvaja teže topiva hranjiva i isprana hranjiva te tako popravlja fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla. Dušik koji se oslobađa razgradnjom korijena, kvržica i nadzemne mase postaje pristupačan narednim kulturama u plodoredu. Zbog tih pozitivnih svojstava lupine su prije bile u značajnoj mjeri korištene za zelenu gnojidbu. Sjetvom lupine za zelenu gnojidbu osim drugih pozitivnih svojstava postiže se i zaštitna uloga, odnosno tlo ne ostaje prazno do sljedeće glavne kulture, a sprječava se i gubitak vode i ispiranje hranjiva.

Uz poboljšanje svojstava tla i bilance hranjiva prednost uključivanja lupine u plodored očituje se i u prekidu ciklusa bolesti koje se stalno ponavljaju u uskom plodoredu. Lupine imaju mali koeficijent umnažanja i male prinose sjemena po jedinici površine pa je, bez obzira na veliku sposobnost simbiotske fiksacije dušika, pojavom mineralnih gnojiva značajno smanjeno zanimanje za ovu kulturu. Međutim, u današnje vrijeme kada se velika pažnja poklanja ekološkom načinu proizvodnje, lupine opet mogu naći svoje mjesto na našim oranicama.

Sjetva

Lupine se mogu sijati kao glavni i naknadni usjev i za proizvodnju kvalitetne krme. Zelena masa slatkih sorata može se koristiti za hranidbu stoke u fazi pune cvatnje jer je tada sadržaj alkaloida najmanji. Biljna masa lupina se može silirati u fazi nalivenih mahuna. Zelena masa žute lupine ostaje zelena do same zriobe, ima dobru probavljivost te je stoka rado jede. Lupina se može sijati i u smjesi sa silažnim kukuruzom, sirkom ili sudanskom travom te silirati. Lupina je osjetljiva na visoke temperature i nedostatak vode u fazi cvatnje, formiranja mahuna i nalijevanja sjemena kad suša može uzrokovati značajno smanjenje prinosa. Ako se lupine posiju na vrijeme, dobro razvijen korijenov sustav može biljku opskrbljivati vodom iz dubljih slojeva tla pa se mogu umanjiti posljedice suše. Lupine se mogu uzgajati na različitim tipovima tala, a mogu se uzgajati i na manje plodnim tlima s obzirom na to da mogu koristiti hranjiva i iz teže topivih oblika. Lupine su tolerantnije na kiselost tla u usporedbi s ostalim mahunarkama.

Tlo i gnojidba

Najbolji predusjevi za lupinu su okopavine i strne žitarice. Obrada tla je ista kao i za ostale jare kulture (npr. soju). Iako lupine dio svojih potreba za dušikom podmiruju iz simbioznog odnosa s kvržičnim bakterijama, potrebna je i gnojidba mineralnim gnojivima. Količina hranjiva ovisi o predusjevu, sorti, plodnosti tla. Lupine za proizvodnju sjemena gnoje se sa 30-40 kg N/ha, 80-90 kg P2O5/ ha i 90-100 kg K2O/ha. Za proizvodnju zelene mase treba dodati 60-80 kg N/ha.
Lupine za sjeme siju se širokoredno na međuredni razmak od 45 ili 50 cm ili 24 – 30 cm. Za proizvodnju zelene krme i zelenu gnojidbu siju se na razmak redova od 15 cm. Bijela lupina se sije u sklopu od 50 do 65 biljaka/m2, a žuta i plava 80 do 90 bilj/m2. Obično se sije 150 – 210 kg sjemena lupine po hektaru.

Sklop

Ako je lupina zasijana u gušćem sklopu i brzo zatvori redove, korovi će se slabije razvijati. Ako se lupina sije širokoredno, kontrola korova se može obaviti kultivacijom tijekom vegetacije. U Republici Hrvatskoj nema registriranih herbicida za suzbijanje korova u lupini, a u Europi se koriste herbicidi na bazi aktivne tvari simazin koji suzbijaju široki spektar širokolisnih i uskolisnih korova, a primjenjuju se prije sjetve ili nakon nicanja lupine. Također se koriste pripravci na bazi aktivnih tvari glifosat (totalni herbicidi koji se primjenjuju prije sjetve lupine) i metribuzin. Žetva se obavlja adaptiranim žitnim kombajnom.

Ocijenite članak:

Zec na kraljevski način
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.