Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Lisne uši na ukrasnom bilju

Stranice u tiskanom izdanju: 36 - 37
Do zaraze dolazi uvijek kada nastupi toplo i suho vrijeme koje je uslijedilo nakon razdoblja većih oborina. Cijelo ovogodišnje proljeće s velikim temperaturnim kolebanjima i brojnim oborinama, čiji se ritam stalno izmjenjuje, najidealniji su uvjeti za pojavu njihovih zaraza na biljkama. Zato su njihove zaraze ove godine vrlo učestale. Ljeti tijekom dugog i sušnog razdoblja zaraza s lisnim ušima nema. Lisne uši su sitni beskrilni i krilati insekti vrlo nježne građe, malo izduženog i zaobljenog tijela, čija boja varira zavisno od vrste, stadija razvoja i biljke hraniteljice od svijetlo žućkasto-zelene, ružičaste, zelene, zeleno crne do crne, dužine 2-3 mm. Hrane se sisanjem biljnih sokova, a zbog nježne građe tijela uvijek ih nalazimo na mladim lisnim i cvjetnim izbojima i listovima, gdje je tkivo biljke nježnije. Od početne zaraze od svega nekoliko uši na biljci, zaraza se u roku od nekoliko dana naglo poveća do njihovih velikih kolonija. Posljedice su direktne štete poput uvijanja listova, zastoja u rastu i deformacija mladih izboja. Zbog sisanja, na mjestima uboda zaustavljen je razvoj lisnog tkiva uslijed čega se napadnuti listovi kovrčaju i uz vrlo čestu promjenu boje, požute, porumene ili pocrvene ovisno o vrsti napadnute biljke. Na svom zatku lisne uši luče mednu rosu, te se tako oslobađaju viška ugljikohidrata te su uzrok sekundarnim štetama. One nastaju zbog lučenja medne rose koja kapa po listovima, zbog čega na njima nastaju sjajne ljepljive nakupine. Te nakupine privlače mrave koji se njome hrane, pa je njihova pojava na biljkama siguran znak da je biljka zaražena s lisnim ušima. Na tim ljepljivim nakupinama kasnije će se razviti saprofitske gljivice nalik čađi, zvane ćađavice, pa deformirani listovi djeluju kao da su posuti čađom. Lisne uši su poznate kao prenosioci brojnih biljno parazitskih virusa, te se zna da ih prenosi oko 200 vrsta lisnih ušiju. Jedna od najčešćih štetnika brojnih ukrasnih biljaka breskvina zelena uš Myzus persicae prenosi preko 100 biljno parazitskih virusa. Zato nalazimo vrlo česte zaraze s virusima prenesenim lisnim ušima na brojnim ukrasnim biljkama poput karanfila, krizantema, gladiola, tulipana, ljiljana, zumbula, irisa, narcisa, jorgovana, filodendrona te na mnogim lončanicama. Vrlo česta breskvina zelena uš M. persicae koja je primarni štetnik voćaka, ima vrlo široki areal i sekundarnih domaćina kao što su ruže, karanfili, krizanteme, oleanderi, hibiskus, pavitina (Clematis) makovi i još mnoge druge. Osim breskvine uši, na kraljici vrta, ruži nalazimo ružinu lisnu uš Macrosiphum rosae i krumpirovu lisnu uš M. solani. Pamukova lisna uš A. gosypii ima također široki raspon domaćina među ukrasnim biljem. Na oleanderu osim breskvine lisne uši, zaraze vrše Aphis neri i A. rumicis, na žutiki (Berberis sp.) i mahoniji Liosomaphis berberidis, na suručici (Spirea) Aphis spiraecola, na glogu Anuraphis crataegifoliae i nabrajati bi mogli u nedogled.

Suzbijanje

Zaštita od ovih štetnika obuhvaća fizikalne mjere zaštite, kemijska tretiranja biljaka i biološku borbu. Od fizikalnih mjera koje koristimo prilikom suzbijanja lisni uši su razni vizualni mamci, među kojima ističemo žute ljepljive ploče. Kod uzgoja ukrasnog bilja u zaštićenom prostoru vješaju se po armaturi objekta, a u polju ploče se postavljaju na kolčiće pobodene u zemlju. Rub ploče mora biti u visini vršnih dijelova biljaka. Boja je ta koja privlači lisne uši (ali i druge leteće insekte poput štitastih moljaca, lisnih minera-mušica i tripsa), a zbog ljepila na njihovoj površini one se na nju nalijepe. U Hrvatskoj postoje 3 dimenzije - ploča, velike i srednje za stabla, grmove i niske zeljaste biljke i male s priloženim štapićima za lončanice Osim ploča koriste se i razne vrste posuda žute boje u koje se s vodom stavlja pripravak insekticida protiv lisnih uši. Posude se stavljaju u nasad uz biljke ili vješaju. I ploče i posude koriste se i za praćenje pojave lisnih ušiju i ostalih štetnika, samo u manjem broju po jedinici površine. Kemijska zaštita obuhvaća folijarna tretiranja s insekticidima koja se provode kurativno, dakle tek kada je do zaraze došlo. Međutim, zbog naglog izbijanja zaraze, prskanje se mora provesti neposredno po pojavi početne zaraze, a ne kad je šteta već učinjena. Za suzbijanje se može rabiti veći broj insekticida zvanih aficidi, koji djeluju isključivo samo na lisne uši, kao i insekticidi koji osim lisnih uši uništavaju i druge štetnike. Aficidi su Chess 50 WG (registriran na ukrasnom bilju na otvorenom i u zaštićenom prostoru) i donedavno se koristio Pirimor 50 WG kojemu nije dozvola proširena na ukrasno bilje, oba sistemičnog djelovanja. Od ostalih insekticida sistemičnog djelovanja koji suzbijaju ove štetnike su organofosforni Perfektion, neonikotinoidi Actara 25 WG, Calypso SC 480, Confidor 200 SL, Boxer 200 SL, Kohinor 200 SL i neki sintetski piretroidi kontaktnog djelovanja. Na ukrasnom bilju nema karenci, jer se ne koristi za hranu, ali postoji radna karenca koja označava potrebno vrijeme koje treba proteči od tretiranja do ponovnog ulaska u nasad. Biološke mjere suzbijanja sastoje se od unošenja u nasad jednog ili više prirodnih neprijatelja štetnika kojeg želimo suzbiti. Prirodni neprijatelji nalaze se u prometu u raznim oblicima. Jedan od najvećih europskih proizvođača prirodnih neprijatelja nizozemska kompanija Koppert proizvodi veliki broj prirodnih neprijatelja brojnih štetnika u zaštićenom prostoru. Proizvodi koji se koriste protiv lisnih uši sadrže parazite i predatore. Preparati sa živim parazitima su primjerice Aphilin, Aphipar i Ervipar, a sadrže parazitske osice, Aphelinus abdominalis, Aphidius colemani i A. ervi. Odrasle osice odlažu jaja u lisne uši u kojima se razviju do odraslog oblika. Takve parazitirane uši zvane “mumije”, prodaju se u 100 ml staklenkama pomiješane s piljevinom. Na primjer Aphilin je djelotvoran na krumpirovu lisnu uš Macrosiphum euphorbiae i stakleničku uš Aulacorthum solani, a samo djelomice uništava i breskvinu zelenu uš Myzus persicae. Aphipar i Ervipar je najbolje koristiti kod početne zaraze, a djeluju na mnoge vrste lisnih ušiju. Prvi je posebno djelotvoran na pamučnu uš Aphis gossypii, duhanovu lisnu uš Myzus persicae var. nicotianae i stakleničku uš A. solani, a drugi posebno na krumpirovu uš Macrosiphum euphorbiae uz duhanovu uš M. persicae var. nicotianae i A. solani. Postoje i preparati koji sadrže žive predatore poput Aphidalia u kojem se nalaze ličinke božje ovčice Adalia bipunctata, Aphidend crne kukuljice mušice šiškarice Aphidoletes aphidimyza, Chrysopa s ličinkama zlatooke Chrysoperla carnea i Syrphidend s kukuljicama jedne vrste muha iz familije Syrphidae, Episyrphus balteatus. Svi se ovi organizmi hrane lisnim ušima. I na kraju od proizvoda protiv lisnih ušiju je Vertalec, biološki insekticid koji sadrži spore entomofagne gljive Verticillium lecanii u formulaciji močivog prašiva WP, a koristi se prskanjem. Nakon prskanja spore kliju i prodiru u tjelesne šupljine ušiju, gdje se razvijaju uništavajući tkivo domaćina, prorašćujući kroz njegovu kutikulu. Uši ugibaju nakon 7-10 dana, a na njima se razviju bijele pahuljaste prevlake gljive, čak i prije njihovog ugibanja. Dodajemo na kraju da postoje i mala pakiranja prirodnih neprijatelja za hobiste. Biološko suzbijanje zahtijeva mnogo više znanja od kemijske zaštite, jer se radi o unošenju živih organizma u nasad, kojima se ne smije smanjiti brojnost. O brojnosti populacije prirodnih neprijatelja ovisi uspjeh akcije, uslijed čega se najčešće isključuje primjena insekticida i drugih sličnih sredstava.

 

Ocijenite članak:

Ramstek s mahunama
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.