Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Biljke – čuvari srca

Stranice u tiskanom izdanju: 58 - 59

GLOG

Glog je najpoznatija, najduže korištena i najbolje istražena biljka za srčane smetnje i tegobe s cirkulacijom. Povećava snagu srčanog mišica, potiče pravilan rad srca, regulira krvni tlak i snižava povišeni krvni tlak. Osobito dobro djeluje na tzv. umorno srce kod starijih osoba te kod osoba koje su imale infarkt. Koristan je u prevenciji i liječenju angine pektoris i ateroskleroze, a ima i umirujući učinak na središnji živčani sustav pa se preporuča kod stresa, nervoze i nesanice.

Poznat je i pod nazivima glogovac ili bijeli trn (Crataegus sp.), a raste kao razgranat, trnovit listopadni grm ili manje stablo po šikarama i živicama, uz puteve i rubove šuma. U ljekovite svrhe najčešće se koriste crveni (C. oxyacantha) i bijeli glog (C. monogyna) premda i druge samonikle vrste imaju slična ljekovita svojstva. Različite uzgajane ukrasne vrste nemaju ljekovito djelovanje. Listovi gloga su trokrpasti ili peterokrpasti, s kratkim peteljkama, na gornjoj strani sjajni i tamnozeleni, a na donjoj plavkasto zeleni. Tijekom svibnja i lipnja grane gloga gusto su prekrivene gronjama bijelih ili blijedoružičastih cvjetova s pet okruglih latica i mnogo prašnika. Cvjetovi bijelog gloga razvijaju se 14 dana kasnije od cvjetova crvenog gloga. Nakon oplodnje iz njih se razvijaju jajoliki ili okruglasti plodovi, do 1 cm u promjeru i s ostatkom čaške na vrhu ploda. Plodovi crvenog gloga u sebi nose 2 - 3 sjemenke dok su plodovi bijelog gloga nešto sitniji i nose samo jednu sjemenku. U ljekovite svrhe u proljeće se beru cvjetni vršci s listovima (Summitates crataegi). Skupljaju se za lijepog i sunčanog vremena, dok su cvjetovi još u pupu, no kako je period cvatnje kratak to je ponekad zbog vremenskih prilika teško ostvarivo. Najznačajnije djelatne tvari u cvjetovima su flavonoidi (hiperozid, spireozid, rutin), flavoni (viteksin), katehini, procijanidini, triterpeni i amini.

Čaj od cvjetova i listova gloga: jednu čajnu žlicu suhih, usitnjenih listova i cvjetova preliti sa 2.5 dl vrele vode, poklopiti i procijediti nakon 10-15 minuta. Piti 2 - 3 puta dnevno šalicu čaja između obroka.

Kapi od cvjeta i lista gloga: 20 grama suhih, usitnjenih listova i cvjetova preliti s 100 mL 70 %- tnog alkohola. Povremeno promiješati te nakon 3 tjedna tekućinu procijediti i profiltrirati. Piti 2 puta dnevno 20 kapi u malo vode ili čaja.

Plodovi gloga, gloginje, imaju slab miris i slatkast, pomalo sluzav okus. Nekada su se koristili kao hrana siromašnih. Jeli su se svježi, služili za pripremu kaše, a od suhih, samljevenih plodova čak se pekao kruh. Danas su te bobice poznate kao zdravo divlje voće bogato C vitaminom. Same ili pomiješane s drugim voćem koriste se za pripremu marmelada, želea, sirupa, vina, rakije i eliksira. Brojni pripravci za srce također u svom sastavu imaju plodove gloga jer i oni sadrže flavonoide (hiperozida ima više nego u listovima i cvjetovima), procijanidine i triterpenske kiseline. Sadrže i C vitamin (180 mg %), beta karoten, minerale (kalij, kalcij, natrij, fosfor ) itd.

Čaj od gloginja: jednu žlicu suhih, zdrobljenih plodova preliti hladnom vodom i kuhati na laganoj vatri 5 - 10 minuta. Čaj procijediti i piti ujutro i navečer šalicu čaja.

Kapi od gloginja: 40 grama svježih, nagnječenih bobica staviti u staklenku sa širokim grlom, preliti sa 2 dl 70 %- tnog alkohola i dobro zatvoriti. Nakon 2 - 3 tjedna stajanja (uz svakodnevno miješanje) tekućinu procijediti i staviti u bočicu od tamnog stakla. Piti 3 puta dnevno po 20 kapi u malo vode ili čaja.

Liker od gloginja: 300 grama svježih plodova zgnječiti i staviti u staklenku sa širokih grlom. Dodati 150 grama šećera i sve preliti sa litrom rakije. Staklenku dobro zatvoriti i povremeno protresti da se šećer bolje otopi. Ostaviti stajati mjesec dana, a nakon togas procijedti u bocu od tamnog stakla. Ostaviti još 2 tjedna “da dozori”. Svaki dan piti 1 likersku čašicu pripravka za bolji rad srca.

Napomena: Ukoliko već koristite neke lijekove za srce prije uporabe biljnih pripravaka uvijek se konzultirajte s liječnikom.

SRČENICA

Srčenica (Leonurus cardiaca L.) je nekada bila često korištena ljekovita biljka no s vremenom je pala u zaborav, tako da se spomen na nju sačuvao samo u narodnim ljekarušama. U novije vrijeme istraživanjima je potvrđeno njeno pozitivno djelovanje kod srčanih tegoba živčanog podrijetla, osobito kod ubrzanog rada srca. Zna se da snižava povišeni krvni tlak, pomaže kod pojačanog rada štitnjače i klimakteričnih tegoba kao što su unutarnji nemir i napadaji straha. Koristi se i za regulaciju menstruacije, kod proljeva i drugih želučanih i crijevnih tegoba, kod reumatizma, bronhitisa i astme.

Trajna je biljka iz porodice usnača koja raste po suhim pašnjacima, uz seoske puteve, živice i ograde. Nekada se često sadila u seoskim vrtovima zbog atraktivnih listova i ljekovitosti. Razmnožava se sjemenom u proljeće ili dijeljenjem korijena u proljeće ili jesen. Iz dobro razvijenih podzemnih dijelova izraste više jakih, razgranjenih, šupljih, četerobridastih stabljika visine do 1,2 metra. Listovi s peteljkom smješteni su na stabljici nasuprotno, u donjem dijelu su razdijeljeni na 5-7 grubo nazubljenih, krpastih dijelova, a prema vrhu stabljike i njenih ogranaka postaju sve manji i slabije razdijeljeni. Ljubičastoružičasti, dvousnati cvjetovi pojavljuju se tijekom cijelog ljeta u pazušcima listova, okupljeni u pršljenovima na vrhu stabljike i ogranaka. U ljekovite svrhe skuplja se vršni dio biljke u vrijeme cvatnje. Donji, odrvenjeli dijelovi sadrže malo ljekovitih tvari i nisu za upotrebu. Sušenje se vrši na zračnom mjestu, zaštićenom od sunca. Suha biljka ima oštar, odbojan miris i gorak, neugodan okus. Od ljekovitih tvari sadrži eterično ulje, trjeslovine, gorke tvari, flavonoide, glikozide koji djeluju na srce, alkaloide (stahidrin, betonicin, turicin), smolaste tvari itd. U staroj Grčkoj srčenica se davala trudnicama za uklanjanje tjeskobe, a korištena je i za druge ženske tegobe pa otuda potječe engleski naziv za ovu biljku, Motherwotr (mother = majka, wort = vrijedan, koristan). Latinsko ime za rod (Leonurus) dolazi od grčkih riječi za lava i rep, što donekle oslikava samu biljku, a ime vrste (cardiaca) svjedoči o njenom dobrom djelovanju na srce. Postoji legenda o naselju čiji su stanovnici doživjeli duboku starost, i više od 130 godina, jer su se opskrbljivali vodom sa staništa na kom je srčenica rasla u izobilju.

Pripravljanje čaja: 1 čajnu žlice suhe, usitnjene biljke preliti s 2,5 dl kipuće vode. Procijediti nakon 10 minuta i piti 2 šalice čaja dnevno.

Napomena: pripravke od srčenice treba uzimati u propisanim količinama jer prevelike količine mogu izazvati jako povraćanje, žeđ i bolove po čitavom tijelu. Srčenica se često koristi u mješavinama s drugim biljem za jačanje oslabjelog srčanog mišića, kod neuroze srca povezane s nesanicom i osjećajem tjeskobe te kod tegoba u klimakteriju.

Čaj kod srčane neuroze: Izmiješati 40 g zeleni srčenice, 30 g korijena odoljena (valerijane) i 30 g cvijeta i lista gloga. Dvije čajne žlice mješavine preliti s 2,5 dl kipuće vode, poklopiti i procijediti nakon 10 minuta. Piti 1-2 šalice čaja tijekom dana, obavezno navečer prije spavanja. Čaj se po želji može sladiti domaćim medom.
U zemlji ima valjkast podanak, 2-3 cm dugačak i 2-3 cm debeo, a nakon druge godine iz njega izbijaju brojni, i preko 30 cm dugi, bočni izdanci žutosmeđe boje. Stabljika je izbrazdana i šuplja, najčešće razgranata samo u gornjoj polovici. Na njoj su nasuprotno smješteni veliki, neparno perasti listovi, sastavljeni od 3-21 liski.

ODOLJEN ILI VALERIJANA

Odoljen djeluje umirujuće kod neuroze srca, brzih promjena u ritmu rada srca, uznemirenosti, nesanice, živčane iscrpljenosti, stresa i napetosti. Pomaže kod nervozom izazvanih grčeva u želucu i crijevima, otklanjanju treme prije ispita, smetnji u koncentraciji, predmenstrualnih i klimakteričnih tegoba. Pripravci odoljena ne utječu negativno na radnu sposobnost ili vožnju automobila.

Ljekovitost odoljena: najviše ljekovitih tvari nalazi se u korijenu odoljena , iako se ponekad koristi i nadzemni dio biljke. Svježi korijen se vadi u jesen, bez mirisa je, a sušenjem i stajanjem dolazi do razgradnje eteričnog ulja te oslobađanja izovalerijanske kiseline koja mu daje karakterističan i jak miris. Djelatne tvari u biljci su eterično ulje (s gotovo 100 do danas poznatih spojeva), alkaloidi, trjeslovine, škrob i šećer.

Pripravljanje čaja: Čaj se može pripravljati na dva načina, kao oparak (1-2 čajne žlice suhog korijena preliti s 2,5 dl kipuće vode, poklopiti i procijediti nakon 10 minuta) ili kao naljev (1-2 čajne žlice suhog, usitnjenog korijena namakati 2-4 sata u hladnoj vodi, procijediti i zagrijati do temperature ugodne za piće . Piju se 2-3 šalice čaja tijekom dana, zaslađene medom. Odoljen je čest sastojak čajnih mješavina. Umjesto čaja mnogi radije koriste kapljice valerijane.

Kapi odoljena ili valerijane: 50 grama svježeg, usitnjenog korijena močiti 3 tjedna u 100ml 70%-tnog alkohola, a zatim profiltrirati. 15-20 kapi uzimati prije spavanja na kocki šećera ili u malo vode.

OPREZ! Odoljen se ne smije uzimati s drugim lijekovima za smirenje i protiv nesanice jer pojačava njihovo djelovanje. Nakon 2-3 tjedna uzimanja pripravaka odoljena potrebno je napraviti stanku od 7 dana.Odoljen ne trebaju koristiti trudnice, dojilje i djeca mlađa od 12 godina, a ne preporuča se ni osobama s niskim tlakom. 

Ocijenite članak:

Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.