Poznato je da Republika Hrvatska kao srednjeeuropska i mediteranska zemlja raznovrsnih gastronomskih regija obiluje bogatstvom i raznolikošću tradicionalnih proizvoda koji pružaju bezbrojne mogućnosti i doprinose nacionalnom identitetu Hrvatske, promociji nacionalne, gastronomske i ugostiteljsko-turističke ponude.

Prepoznatljivost poljoprivrednih proizvoda

Zaštitom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda oznakom izvornosti, oznakom zemljopisnog podrijetla i oznakom tradicionalnog ugleda, omogućuje se proizvođačima tradicionalnih proizvoda da nakon registracije na nacionalnoj razini, pokrenu postupak zaštite na razini Europske unije. Na taj način povećava se prepoznatljivost samih proizvoda, regije u kojoj se proizvode i čiji naziv nose, a u konačnici i cijele Hrvatske. Također im se na taj način povećava i konkurentnost na tržištu što je jedan od bitnih ciljeva poljoprivredne politike. U današnje vrijeme, kada je tržište zasićeno proizvodima upitnog podrijetla i kvalitete, proizvodi čija se proizvodnja temelji na tradicionalnim znanjima privlači sve veću pozornost, a potrošači su spremni za njih platiti više.

Čime možemo konkurirati u EU?

Obzirom na velike izazove koji čekaju Republiku Hrvatsku na europskom i svjetskom tržištu, svjesni smo činjenice da ne možemo konkurirati količinama, ali zbog naše bogate tradicije, posebnosti zemljopisnog položaja i prirodnih mogućnosti, možemo vrlo uspješno konkurirati raznovrsnošću i ponudom domaćih autohtonih prehrambenih proizvoda i jela. Na hrvatskom je proizvođaču, odnosno udruzi proizvođača, da preuzme inicijativu i pri Ministarstvu poljoprivrede zaštiti određeni proizvod. Međutim, ne smije se zanemariti potreba da i druga tijela javnog i privatnog sektora poput gradskih i općinskih uprava, medija i ostalih, širenjem svijesti o prednostima zaštite oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka tradicionalnog ugleda, doprinese konkurentnosti naših proizvoda na razini Europske unije.

Trenutno je u Republici Hrvatskoj registrirano dvanaest naziva proizvoda oznakama od čega su četiri oznakom izvornosti (Istarski pršut, Varaždinsko zelje, Ogulinski kiseli kupus/Ogulinsko kiselo zelje, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres) i osam oznakom zemljopisnog podrijetla (Poljički soparnik/Poljički zeljanik/ Poljički uljenjak, Meso zagorskog purana, Lički krumpir, Krčki pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Baranjski kulen i Virovitička paprika). U postupku rješavanja zahtjeva za oznaku izvornosti su dva proizvoda na nacionalnoj razini (Dalmatinska maraska/ Dalmatinska maraška i Neretvanska mandarina) i jedan proizvod na razini Europske unije (Istarski pršut).

Zahtjev za registraciju

Nakon što je oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog podrijetla ili oznaka tradicionalnog ugleda registrirana u Republici Hrvatskoj sukladno važećim zakonskim odredbama, skupina (bilo koje udruženje proizvođača ili prerađivača istog poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda, bez obzira na njihov pravni oblik ili sastav; fizička ili pravna osoba), može podnijeti zahtjev za registraciju oznake izvornosti, oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake tradicionalnog ugleda na razini Europske unije samo putem Ministarstva.
Zahtjev za registraciju oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla na razini EU treba sadržavati:
a) naziv i adresu skupine koja podnosi zahtjev
b) jedinstveni dokument
c) izjavu Ministarstva kojom se potvrđuje da zahtjev za registraciju koji je podnijela skupina i za koji je doneseno pravomoćno rješenje o registraciji oznake udovoljava uvjetima važećih zakonskih odredbi
d) uputu o mjestu objave specifikacije proizvoda
e) pravomoćno rješenje o registraciji oznake kao dokaz da je naziv zaštićen u zemlji podrijetla
f) specifikaciju proizvoda.
Prilikom predaje, Zahtjev treba biti preveden na neki od službenih jezika zemalja Europske unije. Ukoliko je potrebno, Europska komisija putem Ministarstva traži dodatna pojašnjenja ili dokumente od podnositelja Zahtjeva u procesu pripreme objave Zahtjeva na web stranicu. Nakon objave Zahtjeva, faza prigovora traje 3 mjeseca.

Prilikom pregovora za ulazak u Europsku uniju, Republika Hrvatska je preuzela obvezu da do 01. srpnja 2014. godine, svi proizvodi registrirani na nacionalnoj razini moraju poslati svoje Zahtjeve za zaštitu na razini Europske unije. U protivnom, prestat će im važiti registracija na nacionalnoj razini.

Informacije o svim dosad registriranim nazivima proizvoda na razini Europske unije možete pronaći na internetskim stranicama Europske unije, www.ec.europa.eu/agriculture/quality/door, a informacije o svim dosad registriranim nazivima proizvoda ili proizvodima u postupku registracije na razini Republike Hrvatske, možete pronaći na web stranici Ministarstva poljoprivrede, www.mps.hr.

""

Prethodni članakHrvatske autohtone pasmine konja
Sljedeći članakPesto od rajčica i parmezana
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.