Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Marelice – zahtjevne za uzgoj, ali isplative

Stranice u tiskanom izdanju: 8 - 9

Marelica (Prunus armeniaca) je koštuničava voćna vrsta, kod koje je najveća teškoća u uzgoju što kreće vrlo rano u proljeće, pa često u našim krajevima mogu stradati pupovi i cvjetovi od kasnih proljetnih mrazeva. Drugi veliki problem marelice je apopleksija (naglo sušenje stabla) koja se može javiti nekoliko godina nakon sadnje.

Apopleksija je skupni naziv za naglo sušenje stabla marelice uslijed napada virusa ili bakterija. U nekim voćnjacima starim oko 10 godina, apopleksija može izazvati gubitak čak 10 – 25% stabala. Ova dva navedena problema, uz nedostatak zadovoljavajućih podloga za marelicu, dovodi do teškoća u uzgoju i širenju ove atraktivne voćne vrste.

Kao podloge marelice u Hrvatskoj više se koriste generativne nego vegetativne podloge. Kod nas se marelica još uvijek najviše cijepi na sjemenjak džanarike (P. myrobalana). Ta podloga nije dovoljno podudarna s marelicom i odlikuje se velikom genetskom raznovrsnošću, zbog čega marelica na džanarici često strada od apopleksije. Džanarika je jako bujna podloga, osjetljiva na niske temperature, te zbog produljene vegetacije marelica na njoj često smrzne. Iz tog razloga se preporučuje cijepiti marelicu na bjelošljivu (P. domestica L.) na većoj visini od tla (80 do 100 cm).

Hranjiva vrijednost

Plodovi marelice jedan su od najbogatijih prirodnih izvora vitamina A,C,B kompleksa, kalija i beta karotena. Pomažu organizmu u obrani od bakterijskih infekcija, obnovi oštećenja tkiva, jačanju kostiju i zuba, te poboljšavaju vid. Marelice su i dobar izvor biljnih vlakana, koja povoljno utječu na probavni trakt, a preporučuju se i anemičnim osobama zbog visokog sadržaja željeza. Koštice marelica najbogatiji su izvor vitamina B17 za koji neki medicinski stručnjaci smatraju da pomaže u liječenju zloćudnih bolesti. Međutim, potrebno je ne pretjerivati s količinom konzumiranih koštica zbog spoja amigdalina koji zbog razgradnje na cijanovodičnu kiselinu može biti toksičan.

Uzgojni uvjeti

Ovoj voćnoj vrsti najbolje odgovara umjereno kontinentalna klima. Ne podnosi uzgoj na većim nadmorskim visinama i oštru klimu. Voli pjeskovito-ilovasta do ilovasta, dobro drenirana i duboka tla s dosta humusa. Berba marelica traje od lipnja do kraja srpnja, a najčešće je ručna jer još ne postoje strojevi za mehaniziranu berbu, što znatno poskupljuje proizvodnju. Marelica se danas uzgaja u preko 55 zemalja svijeta, a godišnja svjetska proizvodnja iznosi oko 3,8 milijuna tona. Vodeće zemlje u proizvodnji marelica su Turska (koja je ujedno i najveći proizvođač sušenih marelica), Iran te mediteranske zemlje (Španjolska, Italija). Na proizvodnju Europske Unije otpada 18% svjetske proizvodnje marelica. Na žalost, Hrvatska je po prinosima koje ostvaruje po jedinici površine daleko ispod europskog i svjetskog prosjeka. Od ukupne proizvodnje marelica u Hrvatskoj 59% otpada na ekstenzivan uzgoj, tako da postoji veliki potencijal za intenziviranje ove proizvodnje.

Troškovi i dobit

U izračunu dobiti nisu uzeti u obzir fi ksni troškovi kao što amortizacija, rate kredita i slično, kao niti poticaji koje jemoguće ostvariti. U ukupnim troškovima najveći udio imaju troškovi berbe (23%), čemu je razlog nepostojanje mehanizirane berbe, dok na trošak zaštite otpada 21% troška. Na hektaru površine nalazi se 400 stabala, na razmacima sadnje 5×5 m, s uzgojnim oblikom kotlaste krošnje. Pretpostavljeni vijek trajanja ovakvog nasada je 20 godina. Jedan od problema koji se javlja je nedostatak hladnjača u kojima bi bilo moguće skladištiti marelicu do plasmana.

Braniteljska zadruga Aljmaš fructus najveći dio svoje proizvodnje bazira na proizvodnji marelice, te je trenutačno najveći hrvatski proizvođač marelice s više od 50 hektara obradivih površina pod ovom kulturom.

Po svemu navedenom, može se zaključiti da postoje veliki potencijali za povećanje površina pod marelicama. Kako se radi o voću koje dolazi rano za svježu potrošnju, te samim time postiže i veću prodajnu cijenu, a uz to ga je moguće preraditi u mnoštvo proizvoda i time još više povećati ekonomičnost proizvodnje, za očekivati je veće zanimanje proizvođača za ovom voćnom vrstom.

 

 

Ocijenite članak:

Popečci od krumpira s ovčjim sirom
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.