Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Povećavanje proizvodnje češnjaka

Stranice u tiskanom izdanju: 8 - 9

Ljekovit i ukusan

Češnjak je bio cijenjen kroz povijest kao lijek i prirodni tretman za sve vrste zdravstvenih teškoća.

Posjeduje antivirusna, antibakterijska i fungicidna svojstva, a ujedno je i snažan antioksidans. Sadrži vitamine A, C, B grupe, minerale selen, magnezij, kalij, kalcij i fl avonoide, te sumporni spoj alicin koji mu daje prepoznatljiv miris, ali i brojna korisna svojstva.

Spoj alicin formira se tijekom usitnjavanja češnjaka, a tijekom kuhanja degradira, pa ga je bolje jesti sirovog. Češnjak je navodno bio razlog prvog poznatog štrajka u ljudskoj civilizaciji, jer su ga za vrijeme gradnje piramida uskratili robovima, što je izazvalo njihovu pobunu. U proizvodnji češnjaka danas dominira Kina, s udjelom od 81% u svjetskoj proizvodnji, a njena ekspanzija je počela potkraj prošlog stoljeća. Europska Unija ima udio od svega 1%, a najveći proizvođač je Španjolska. Uzgoj moguć u svim krajevima Po prinosima koji se ostvaruju u Hrvatskoj, nalazimo se ispod svjetskog i europskog prosjeka. Ipak, kod proizvodnje češnjaka kvaliteta je bitnija od kvantitete, te je tu prednost domaćih proizvođača. Češnjak preferira uzgoj na lakšim i dobro dreniranim tlima, s visokim sadržajem organske tvari. Naši proizvođači većinom sade autohtone sorte češnjaka, za kojima vlada i velika potražnja. Takav češnjak karakteriziraju ekotipovi koji su slabe prilagodljivosti, što ograničava brzo širenje proizvodnje. Prosječna lukovica domaćih ekotipova ima težinu 30-40 grama, dok selekcionirani bezvirusni kultivari postižu težinu od 70-100 grama.

Biljka je dugog dana koja traži dosta sunca, te ga stoga ne treba saditi na sjenovitim mjestima.

Kultivari i ekotipovi u uzgoju dijele se na tri osnovne grupe:
• jesenski ili ozimi koji se sade na jesen, prezimljavaju, a sljedeće sezone razvijaju vegetativnu masu i krupniju lukovicu;
• proljetni koji su osjetljiviji na niske temperature pa se sade u proljeće. Imaju tanje i uže listove, te sitnije glavice sa većim brojem sitnijih češnjeva
• i srednje rani koji su po svojstvima bliži proljetnim kultivarima, ali su otporniji na niske temperature pa se mogu saditi u jesen i time postići krupnija glavica i veći prinos. Za jesenski uzgoj češnjaka potrebno je 10-12 kg/m2 sadnog materijala, a za proljetni uzgoj 7,5-8 kg/m2.

Uobičajeni prinos koji se postiže u našim uvjetima je 3-6 t/ha, a uz dobre uvjete uzgoja moguće je dobiti do 12 t/ha. Dobar usjev češnjaka daje minimalno pet puta veći prinos od posađene količine, a oko 20% prinosa je potrebno čuvati za budući uzgoj.

Optimalna temperatura za rast listova je 10-15 °C, a na 20-25 °C nastupa zrioba. Za klijanje mu je dovoljno 3-4 °C. Znak nastupajuće berbe je sušenje lišća biljke, a izvađeni češnjak treba čim prije odnijeti s njive, jer mu smeta sunce. Skladištiti ga treba na temperaturama do 2°C, uz relativnu vlagu zraka ispod 70%. Češnjak je potrebno uzgajati u minimalno trogodišnjem plodoredu, jer ne podnosi uzgoj na istom tlu.

Iako je uzgoj češnjaka zbog njegove velike prilagodljivosti moguć u svim krajevima Hrvatske, na našem tržištu postoji veliki nedostatak češnjaka iz domaćeg uzgoja, te ga se većina (90%) uvozi.

Problem je što samo mali broj poljoprivrednika sadi češnjak u većim, tržišnim količinama.

Velika potreba za ručnim radom

Razlog je u nedostatku domaćeg češnjaka za sadnju, kojeg je jako teško nabaviti u dovoljnim količinama, ali i u velikoj potrebi za ručnim radom kod ove kulture, što značajno poskupljuje proizvodnju. Stroj za vađenje češnjaka stoji 60.000- 70.000 eura, a pojedinačnom proizvođaču je potreban oko 5 sati godišnje. Stoga je kod ove proizvodnje neophodno udruživanje proizvođača. Sve veća potražnja za domaćim češnjakom rezultirala je udruživanjem proizvođača u Dalmatinskoj zagori i Slavoniji, gdje postoje idealni pedo-klimatski uvjeti za uzgoj ove kulture. Tako je domaći mladi češnjak koji raste u Ljubitovici u okolici Trogira, 2007.g. proglašen najboljim od strane međunarodne fundacije Slow Food, a uzgajivači su se udružili u Udrugu proizvođača češnjaka „Šarac“. Njihov češnjak, koji se sadi u kasnu jesen (polovicom listopada), a bere početkom srpnja postiže maloprodajnu cijenu od oko 10 €/kg. U Slavoniji djeluje Udruga proizvođača češnjaka Slavonije i Baranje „Slavonski češnjak“. Proizvođači na 1 ha površine ostvaruju prinos do 7 tona češnjaka, koji postiže veleprodajnu cijenu od 30,00 kn/kg. Treba napomenuti da se dio uroda mora ostaviti za sadnju, a najveća potražnja za češnjakom je u studenom i prosincu. Kod ove kalkulacije je potrebno napomenuti da nisu uzeti u obzir troškovi sadnje, vađenja lučica i razdvajanja češnjeva, koji su najveći troškovi ove proizvodnje i na koje proizvođači moraju računati, jer se zbog skupe mehanizacije, a malih proizvodnih površina koje naši proizvođači posjeduju uglavnom rade ručno i značajno poskupljuju proizvodnju.

Prije početka ove proizvodnje treba računati na veliku potrebu za ručnim radom koju treba zadovoljiti kod ove kulture. U trošku mehanizacije sa 70% sudjeluje trošak sortiranja i uvrećavanja češnjaka, koji dio malih proizvođača također radi ručno ili uopće ne radi.

Zbog velike potražnje i prodajne cijene koja se ostvaruje, uzgoj češnjaka svakako ima perspektivu, ali proizvođači moraju biti svjesni da je kod ove kulture neophodno udruživanje proizvođača, koje bi omogućilo zajedničko korištenje mehanizacije, i time uveliko smanjilo troškove proizvodnje, posebno veliku potrebu za ručnim radom koja se javlja kod ove kulture.

 

Ocijenite članak:

Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.