Konferencija, na kojoj su iz Hrvatske uz predstavnike ministarstva bili prisutniDarko Grgat iz Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka (HSUPM) i Damjan Bogdanović iz Otvorenog ureda, sastojala se od 3 dijela. U prvom dijelu održane su prezentacije Europske komisije i nezavisnih stručnjaka, u drugom dijelu prezentacije su držali predstavnici i stručnjaci proizvođača mlijeka, dok su se u trećem dijelu paralelno odvijale dvije radionice o poziciji mljekarstva nakon 2015. godine.
Mjere poljoprivredne politike
Prezentaciju „Stanje tržišta i perspektives“ održao je Hermanus Versteijlen, zamjenik ravnatelja Uprave (direktorata) Europske komisije za poljoprivredno tržište, izravna plaćanja i ekonomske analize. U prvom dijelu govorio je o međunarodnom tržištu i pohvalio je mjere poljoprivredne politike EU tijekom krize 2009. godine koje su spriječile dramatičan pad cijena mlijeka na tržištu EU.
Predviđ anja pokazuju porast svjetskih potreba za mliječnim proizvodima, ali najviše za sirom od 15% do 50 %, ovisno o tržištu. Što se tiče unutarnjeg tržišta, očekuje se u ovoj godini mali pad proizvodnje koja će se kretati oko 142 milijuna tona, od čega na izravnu prodaju otpada izme đu 1-2%. Proizvodnja po državama je ispod količina predvi đenih Kvotnim sustavom, jedina iznimka je Austrija s porastom od 3.6%. Time je prikazano kako neće doći do promjena u mljekarstvu nakon 2015. godine zbog ukidanja kvota.
Budućnost mliječnog sektora
Putem tvrtke Ernst & Young, Europska komisija okupila je nezavisne stručnjake radi analize budućnosti mliječnog sektora. Stručnjaci su utvrdili da mliječne kvote više nemaju vrijednost, strana tržišta će imati povećanu potražnju, povećat će se promjenjivost cijena mlijeka, te raspored proizvodnje postati će teritorijalno neujednačen. Imali su različite stavove o proizvođačkim organizacijama kao rješenju. PO su dobre samo u visoko organiziranim zemljama, mogu poboljšati uvjete poslovanja, ali ne mogu utjecati na prodajnu cijenu, što je ključni razlog osnivanja. Također se slažu da u područjima sa otežanim uvjetima proizvodnje može doći do nestanka proizvodnje, ali se ne slažu oko vrste i obima područja. Predlažu među ostalim razvoj, gdje je moguće, proizvođačke organizacije, razvoj brendiranja proizvoda, sigurnosne mreže te mjera kroz ruralni razvoj.
Sigurnosna mreža
Predavači su naglašavali da treba napraviti sigurnosnu mrežu jer se 2016. i 2017. predviđa troškovni udar na mliječni sektor. U to uključuju cijenu opreme i repromaterijala koja postaje modernija, ali i sve skuplja, cijena hrane koja će se sve više koristiti za bioplin, cijenu poljoprivrednog zemljišta, cijenu upravljanja farmama i prijenosa na mlađe generacije.
Kao najznačajniju mjeru istaknuli su mliječni koridor. On bi se sastojao od prosječne donje i gornje granice tržišne cijene mlijeka. Uspostavom sigurnosnog fonda od strane EU i država članica stvorila bi se dodatna sigurnosna mreža. Farmeri bi uplaćivali dio zarade u fond kada cijena mlijeka prelazi gornju granicu, a fond bi im nadoknađivao gubitak dijela zarade kada padne ispod donje granice tržišne cijene mlijeka.
Izrada (dopuna) analiza Europske komisije
Znamo kako smo nova zemlja i relativno mali udio u ukupnoj proizvodnji EU-a, no, zbog izazova koji su pred nama trebamo što prije biti uključeni u rad Europske komisije pri izradi analiza. Naravno da postoje izazovi zbog različitih parametara, ali ako bi se barem ugrubo mogli pozicionirati na pojedinim tablicama lakše bi se mogli shvatiti svoju poziciju unutar EU i što moramo činiti za poboljšanje u poljoprivrednom sektoru.
Razvoj mjera za male zemlje
Sadašnji trend mliječnog sektora je regionalizacija proizvodnje mlijeka. Mjere koje su predložene od europske komisije imaju logiku da obuhvate najveću proizvodnju. No, primjerice proizvođačke organizacije, što zbog kulturoloških, što zbog tehničkih razloga (Potrebna je veličina od minimum 60 000 tona) nisu primjenjive na čitavu EU. Predloženo je da se razmotre mjere koje će poticati raznoliku proizvodnju mlijeka. Time bi se povećala dobit poljoprivrednika kao što je prikazano za Italiju koja ima jaku proizvodnju za lokalne sireve. Stimulirati lokalnu prodaju, prodaju kroz „Svježe školsko mlijeko“ uz naglasak da mora biti lokalna proizvodnja i potrošnja čime se i poštuju direktive zaštite okoliša radi smanjenja transporta. Također se daje svježi proizvod kojeg ne treba puno tretirati radi transporta (mlijeko u prahu i sl.).
