""Najvažnija, a vjerojatno i najočekivanija novost jest ona o otvaranju mogućnosti sufinanciranja kupovine poljoprivredne mehanizacije i opreme, za što vlada iznimno zanimanje. To i ne treba previše čuditi, znamo li kako je model kapitalnih ulaganja koji je omogućavao sufinanciranje nabavke poljoprivredne mehanizacije ukinut još 2009. godine, a iz IPARD programa je do sada bilo moguće nabaviti samo dio mehanizacije, primjerice specijalnu opremu za berbu, sortiranja i pakiranje voća i povrća.

Kako bi spriječila iskorištenje svih sredstava namijenjenih ulaganjima u poljoprivredna gospodarstva, Europska komisija nam je postavila ograničenje sukladno kojem, 20% sredstava namijenjenih provedbi mjere 101, može biti iskorišteno za nabavku traktora, dok to ograničenje ne vrijedi za ostalu poljoprivrednu mehanizaciju i opremu.

Jedan traktor po gospodarstvu Također je određeno kako je prihvatljiva nabavka traktora maksimalne jačine 100 kW te kako jedno poljoprivredno gospodarstvo sredstvima IPARD programa može nabaviti samo jedan traktor. Da ne bi bilo zabune, korisnici čije prijave na natječaju budu prihvaćene, ovo ograničenje ne treba zabrinjavati. Oni će i dalje, ovisno o određenim kriterijima, dobiti povrat u iznosu 50-65% od vrijednosti traktora, čija cijena ne može biti veća od 3.750 kn po kW snage.

Pravilnik o provedbi mjere 101 pobliže definira poljoprivrednu mehanizaciju kao sve poljoprivredne pogonske strojeve koji služe za obavljanje poljoprivrednih radova, a obuhvaćaju traktore, kombajne, samohodne utovarivače i ostale samohodne strojeve, dok se kao poljoprivredna oprema smatraju priključci i oprema koji služe za određ ene poljoprivredne aktivnosti, a priključuju se na poljoprivrednu mehanizaciju (pogonske strojeve) ili djeluju samostalno, te obuhvaćaju plugove, sijaćice, drljače, tanjurače, prskalice, preše i ostale priključke i ostalu opremu.

Pravilnik o provedbi mjere 101 pobliže definira poljoprivrednu mehanizaciju kao sve poljoprivredne pogonske strojeve koji služe za obavljanje poljoprivrednih radova, a obuhvaćaju traktore, kombajne, samohodne utovarivače i ostale samohodne strojeve, dok se kao poljoprivredna oprema smatraju priključci i oprema koji služe za određene poljoprivredne aktivnosti, a priključuju se na poljoprivrednu mehanizaciju (pogonske strojeve) ili djeluju samostalno, te obuhvaćaju plugove, sijaćice, drljače, tanjurače, prskalice, preše i ostale priključke i ostalu opremu.

Kao što je vidljivo iz tablice, jačina traktora ovisna je o kapacitetu proizvodnje. Točnije, korisnik s proizvodnim kapacitetom za držanje 20-49 muznih krava može nabaviti traktor maksimalne snage od 80 kW, dok je onome sa 50-150 muznih krava omogućeno ulaganje u traktor maksimalno prihvatljive snage od 100 kw.

""Nabavka poljoprivredne mehanizacije i opreme moguća je isključivo u sklopu i do sada prihvatljivih sektora mjere 101, odnosno u sektorima mljekarstva, govedarstva, svinjogojstva, peradarstva, sektora jaja, sektora voća i povrća te sektora žitarica i uljarica. Potencijalnim korisnicima koji nemaju proizvodnju unutar nekog od navedenih sektora, sufinanciranje kupovine poljoprivredne mehanizacije nije prihvatljivo. Tako osoba koja se bavi, npr. uzgojem kunića, ne može sredstvima IPARD programa nabavljati poljoprivrednu mehanizaciju, budući u sklopu mjere 101 ne postoji sektor unutar kojeg je ulaganje u kunićarstvo prihvatljivo. 

Koje kriterije treba ispuniti?

Za one sektore gdje je kupovina mehanizacije prihvatljiva, potrebno je zadovoljiti sve specifične kriterije koji vrijede za taj sektor. To bi konkretno značilo da potencijalni korisnik koji se bavi npr. proizvodnjom mlijeka (sektor mljekarstva), a namjerava ulagati u nabavku poljoprivredne mehanizacije, treba zadovoljiti specifični kriterij vezan uz minimalne i maksimalne kapacitete za držanje životinja, odnosno na kraju ulaganja mora imati kapacitet za držanje najmanje 20, a najviše 150 muznih krava ili najmanje 50, a najviše 350 mliječnih ovaca ili koza. Naravno, korisnik koji se prijavljuje na natječaj, mora zadovoljiti i sve ostale opće i specifične kriterije propisane Pravilnikom, od onih vezanih uz zbrinjavanje gnojiva, posjedovanje odgovarajuće stručne spreme i dr. Svi oni koji imaju potrebu ulagati u nabavku traktora, moraju zadovoljiti još jedan specifični kriterij, vezan uz prihvatljivu snagu traktora izraženu u kW, a koja je ovisna o kapacitetu proizvodnje. Pri tom treba naglasiti kako je svima onima koji namjeravaju povećati razinu proizvodnje prihvatljivo ulagati u traktore čija će snaga odgovarati novom kapacitetu proizvodnje s tim da, ukoliko će i ulaganje u povećanje kapaciteta biti predmet prijave na IPARD, ista mora biti dostavljena u isto vrijeme kada i prijava za nabavku traktora, odnosno i zahtjev za isplatu mora biti podnesen barem u isto vrijeme za oba ulaganja. Ukoliko će se povećanje kapaciteta financirati vlastitim sredstvima, isto mora biti detaljno opisano u poslovnom planu, odnosno prije podnošenja zahtjeva za isplatu korisnik mora dokazati povećanje kapaciteta upisom u odgovarajuće registre. Podsjetimo i kako najviša prihvatljiva cijena po kW snage traktora iznosi 3.750 kn. U ovoj je mjeri prihvatljiva i nabavka žito kombajna (osim u sektoru žitarica i uljarica), a njegova najviša cijena ne može biti veća od 1.000.000,00 kn.

Osim ulaganja u poljoprivrednu mehanizaciju i opremu, u mjeri 101 se od ovog natječaja može ulagati i u izgradnju i/ili opremanje postrojenja na farmi za proizvodnju energije iz svih obnovljivih izvora, a ne kao što je bio slučaj ranije, isključivo u bioplinska postrojenja.

Međutim, na ovaj način proizvedena energija u potpunosti mora biti upotrijebljena za vlastite potrebe, odnosno za potrebe poljoprivredne proizvodnje, potrebe kućanstva, skladišta na gospodarstvu i sl. Moguće je ulagati i u kapacitete koji nadmašuju potrebe vlastite proizvodnje, ali se u tom slučaju IPARD potpora isplaćuje samo za onaj dio postrojenja koji odgovara proizvodnji za vlastite potrebe. Pri kraju navođenja svih novosti koje su se dogodile u mjeri 101, svakako treba naglasiti i kako će se, vjerojatno od ovog natječaja, po prvi puta primijeniti kriteriji rangiranja prijava, budući postoji velika vjerojatnost kako ovoga puta neće biti dovoljno sredstava za sve korisnike, pogotovo ako govorimo o prijavama za sufinanciranje kupovine traktora. 

""Kako je iz tablice vidljivo, na najveći broj bodova, a time i na „višu“ poziciju na rang ljestvici, mogu računati oni koji ulaganje provode na područjima s težim uvjetima gospodarenja te ukoliko ulaganje provodi žena poduzetnica. Ovi kriteriji nose po 20 bodova, dok svi ostali nose po 15. Spomenimo kako se dodatni bodovi za ulaganja koja je preporučio odobreni LAG, u ovom natječaju još uvijek neće dobivati, budući do zaključenja natječaja za mjeru 101 (12. travnja 2013.) još neće biti zaključen 1. natječaj za mjeru 202, odnosno u RH neće biti odobrenih LAG-ova, u smislu odredbi IPARD programa.

Prethodni članakAlat za rezidbu vinograda i voćnjaka
Sljedeći članakPunjeno pecivo
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.