Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Hrvatska i EU - LAG i LEADER - što znače ovi pojmovi?

Stranice u tiskanom izdanju: 14 - 15
LAG (lokalna akcijska grupa) je udruga s usvojenim statutom, definiranim ciljevima i usvojenom lokalnom razvojnom strategijom. Predstavlja ruralno područje s više od 5.000, a manje od 150.000 stanovnika.

Učinkovita raspodjela dobivenih sredstava

LAG obuhvaća jasno definirano zemljopisno područje te stanovnike jednog ili više naselja, unutar dvije ili više jedinica lokalne samouprave. Naselje u sklopu LAG-a ne smije imati više od 25.000 stanovnika. Grupa okuplja predstavnike javnog, privatnog i civilnog sektora koji se dogovaraju o prioritetima razvoja zajednice u kojoj žive i djeluju. Predstavnici gospodarskog i civilnog sektora čine najmanje 50 % upravljačkog tijela LAG-a. Također, vodi se računa o zastupljenosti žena i mladih u upravljanju i odlučivanju.

Članovi LAG-a mogu biti  fizicke i pravne osobe, profesionalne organizacije i savezi, trgovačka društva, lokalni politički predstavnici, udruge, mediji, mladi i ostali zainteresirani građani. 

Osobitost LAG-ova je prepoznavanje specifičnih potreba jednog lokaliteta, te učinkovitije kanaliziranje dobivenih sredstava. Zato je prilikom pokretanja LAG-a neophodno napraviti detaljnu analizu lokalnog ruralnog područja u svrhu utvrđivanja dobara kojima neko područje raspolaže (ljudi, aktivnosti, okoliš, baština, stručna znanja). LEADER (akronim od francuskog naziva «Poveznica između djelovanja u ruralnom razvoju») je metoda prijenosa ruralnog razvoja u njegove lokalne zajednice. Razvio se kao inicijativa u ranim devedesetim godinama da bi u svom 4. razdoblju (2007.- 2013.), pod nazivom Os LEADER postao sastavni dio europske politike ruralnog razvoja.

„Odozdo prema gore“

Pristup LEADER uključen je u provedbu ruralnog razvoja u Hrvatskoj kroz program IPARD. Kad LAG-ovi postupaju prema LEADER konceptima, naglasak se stavlja na zajedničku strategiju razvoja temeljenu na specifičnostima određene regije. Važan je pristup „odozdo prema gore», u kojem projektna inicijativa dolazi izravno iz regije uz uključivanje partnera i javnosti. Javnost i građani bivaju informirani i uključeni u odlučivanje o svojem mjestu. LEADER osim decentralizacije potiče inovativnost lokalnih zajednica u pokretanju novih djelatnosti. Glavni koncept LEADER pristupa je da su, s obzirom na raznolikost europskih ruralnih područja, razvojne strategije učinkovitije i uspješnije ako se o njima odlučuje na lokalnoj razini. 

Putem sudjelovanja u radu LAG-ova može se unaprijediti uvjete gospodarenja u poljoprivredi i razviti turizam baziran na ukupnim potencijalima područja. Također, postiže se učinkovitost korištenja raspoloživih ljudskih, prirodnih i gospodarskih potencijala i stvara održivi lokalni razvoj.

Ostanak stanovništva u ruralnim područjima

Rad LAG-ova može utjecati na zadržavanje ljudi u ruralnim sredinama, pripomoći uključivanju žena i mladih u odlučivanja, utjecati na stvaranje radnih mjesta. Kroz rad akcijskih grupa potiču se tradicijski obrti, promoviraju novi lokalni proizvodi, stvara bolja konkurentnost u proizvodnji hrane, te organiziraju djelatnosti kroz koje se seosko i gradsko stanovništvo susreću. Od LAG-ova se očekuje da se udružuju s lokalnim i međunarodnim grupacijama sličnih ciljeva. Najčešći oblik financiranja LEADER projekata su svjetski grantovi. Ti se grantovi sufinanciraju iz fondova EU i nacionalnih javnih fondova. U APPRRR-u smo doznali da će LAG-ovi će moći koristiti sredstva IPARD programa za vrijeme trajanja IPARD programa tj. do početka primjene Programaruralnog razvoja za razdoblje 2014.- 2020. U novom proračunskom razdoblju EU-a, LAG-ovi će moći koristiti sredstva iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, ali i ostale fondove EU-a: Europski fond za regionalni razvoj, Europski ribarski fond, Europski socijalni fond i dr. Uskoro će se LAG-ovi moći natjecati za IPARD sredstva mjeru 202. U Hrvatskoj danas postoji 43 LAG-a koji se nalaze u svim županijama. LAG Gorski kotar, prvi je hrvatski LAG registriran početkom 2009. godine, a nastao je u hrvatskonizozemskoj suradnji udruga na projektu «Održiva budućnost ruralnih područja Hrvatske» financiranom sredstvima potpore nizozemske Vlade iz fonda MATRA. LAG-ovi Vallis Colapis, Četiri rijeke i Laura registrirani su iste 2009. godine, a nastali su u okviru projekta financiranog iz programa PHARE 2005. U okviru partnerskog projekta češke i hrvatske udruge «Sudjelovanje stanovnika u održivom razvoju regije» nastao je LAG PRIZAG (Prigorsko-zagorski LAG) financiran sredstvima programa PHARE 2006 i registriran na samom početku 2010. Poljoprivredne aktivnosti imaju osobito značajnu ulogu u ruralnom razvoju u novim zemljama članicama. Politika ruralnog razvoja sve je važniji dio Zajedničke poljoprivredne politike (CAP). Ona promovira održivi razvoj u europskim ruralnim područjima, a uključuje gospodarska, socijalna i ekološka pitanja. Više od polovice stanovništva u EU živi u ruralnim područjima koja pokrivaju 90% teritorija Unije. U okviru politike ruralnog razvoja EU LAG-ovi i LEADER su dokazano dobar sustav pridonošenja poboljšanju kvalitete života na selima. Ruralni razvoj treba razumjeti i podržati kao dugotrajan i zahtjevan proces kojeg treba osmišljavati lokalno. Proces ruralnog razvoja uvelike doprinosi procesu demokratizacije društva i decentralizacije vlasti. Prema podacima UNDP-a na raspolaganju će nam biti 350 milijuna eura godišnje za ruralni razvoj iz postpristupnih fondova EU.

Poljoprivrednici, provjerite na internetskoj stranici http://www.hmrr.hr/hr/leader/hrvatski-lagovi/ da li je vaše podrucje ukljuceno u vec postojeci AG. Ako jeste, ukljucite se u rad LAG-a jer cete tako lakše utjecati na razvoj svoje proizvodnje. Ukoliko ste izvan LAG-a, inicirajte osnivanje nove grupe. Sudjelujte aktivno u stvaranju svoje buducnosti. 

U promoviranju, pojašnjavanju i zagovaranju pristupa LEADER naglašenu ulogu imaju organizacije civilnog društva, posebno Hrvatska mreža za ruralni razvoj i njene članice. Ljubaznošću predsjednice HMRR-a gđe Višnje Jelić Mück, doznali smo sljedeće informacije:

Tko može inicirati osnivanje LAG-a?

U praksi su inicijatori najčešće jedinice lokalne samouprave – općine i gradovi koji žele oformiti lokalno razvojno partnerstvo i udruge koje potiču ruralni razvoj, zatim stanovnici dotičnog područja , regionalne razvojne agencije i županije. Poticaj osnivanju može biti kratak i brz, ali osnivanje LAG-a je proces koji, želimo li uspješno i održivo partnerstvo, iziskuje dulje vrijeme – okvirno barem godinu dana. Ni to razdoblje nije propisano i ne traje jednako u svim sredinama. Proces stvaranja LAG-a podrazumijeva razumijevanje pristupa LEADER i mogućnosti koje pruža višesektorsko zajedništvo, međusobno upoznavanje i povezivanje članova budućeg partnerstva, poznavanje lokalnih resursa, problema i ciljeva, te mehanizama za njihovo dostizanje. Uspješan LAG u pravilu se stvara kroz trening u više modula, iziskuje učenje i angažman polaznika u slobodno vrijeme, te vođenje od strane iskusnog moderatora koji će aktivirati potencijale polaznika. Najbolje je kad članovi budućeg LAG-a sami izrade svoju lokalnu razvojnu strategiju. Izrada strategije daje smisao partnerstvu i usmjerava njegovo djelovanje.

Koliko su hrvatski LAG-ovi aktivni i spremni za ulazak u EU?

LAG-ovi, uz rijetke iznimke, nisu dovoljno pripremljeni za Europu. Namjenska potpora iz mjere 202 IPARD-a još im uvijek nije dostupna. Čeka se nacionalna akreditacija i jednokratna potpora koja će im pomoći da se organiziraju i razviju djelovanje. U nekim su zemljama, npr., u Sloveniji i Češkoj, prije pristupa u EU razvijeni domaći LEADER programi kroz koje su se ruralne zajednice na jednostavan način obučavale za zahtjevnije europske grant sheme. Treba istaknuti da je u takvim uvjetima, gotovo bez ikakvih ohrabrenja i potpora, ipak stvoreno gotovo pedeset LAG-ova. Sama ta činjenica svjedoči o zanimanju i volji žitelja ruralnih krajeva. Vjerujemo i kako je pristup LEADER prihvatljiv i uvjerljiv kao mehanizam koji može dovesti do preokreta u razvoju ruralnih sredina.

Što je potrebno promijeniti u lokalnim zajednicama da se bolje pripremimo na povlačenje postpristupnih fondova?

Suštinska je potreba ojačati sposobnosti lokalnih zajednica, dati im veću autonomiju i mandat za rješavanje pitanja na lokalnoj razini. Naravno, treba ih za to i osposobiti.

Jesu li efikasniji u prikupljanju sredstava manji ili veći LAG-ovi?

U trenutnoj situaciji, u kojoj se LAG-ovi snalaze kako znaju i umiju, efikasniji su oni koji imaju sposobno vodstvo u smislu projektnog menadžmenta i punu podršku svojih JLS-ova. Nekoliko LAG-ova, npr. Vallis Colapis ili Srijem, koriste iskustvo iz prethodnog razdoblja, prije formiranja LAGa, kad su pripadajuće JLS odlučile obučiti skupinu predstavnika svog područja kako bi iskoristili dostupne potpore, domaće i/ili međunarodne (prekogranična suradnja, pomoć u poslijeratnoj obnovi i sl.). U ovoj fazi financijska podrška JLS-ova je presudna - i kad im se odobre prva sredstva potpore IPARD-a, LAG-ovi će morati premostiti razdoblje pred-financiranja, tj. dobit će povrat samo onih sredstava koja su zaista potrošili i to bez PDV-a i doprinosa. Dakle, trebaju razumijevanje i podršku svojih općina i gradova koji u tome nalaze smisao, odnosno ulog koji će im se vratiti. S druge strane, male ruralne općine zaista su siromašne i pitanje je jesu li svojim budžetima uopće dorasle tom izazovu.

Kako stupiti u kontakt s potencijalnim inozemnim partnerskim LAG-ovima?

Dok ne budu prihvaćeni u okviru europskog programa LEADER, naši LAG-ovi ne mogu razvijati ravnopravnu suradnju s LAGovima iz zemalja EU. No postoje različite europske sheme suradnje koje mogu koristiti kao udruge – Grundtvig, Europa za građane, IPA – sve komponente osim (ironično) V. – Ruralni razvoj, itd. Mnoge korisne informacije dostupne su preko ELARD-a - Europske LEADER mreže za ruralni razvoj. Kad jednom postanu dio europske obitelji LAG-ova, naši će LAG-ovi tim putem moći tražiti najprihvatljivije partnere za određeno razvojno pitanje. HMRR informira članove o mogućnostima suradnje.

Koji su sve fondovi dostupni ili će biti dostupni poslije 01.07.2013. godine za LAG-ove u RH?
Trenutno je u sklopu IPARD programa dostupna mjera 202 „Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja, te se uskoro očekuje objava pravilnika i prvog natječaja. U tijeku je i izrada Programa ruralnog razvoja u kojem će biti će navedene i mjere koje će biti dostupne korisnicima, među njima i LAG-ovima, tijekom programskog razdoblja 2014-2020 za EPFRR (EAFRD) fond.

Kako se jedan OPG, zadruga ili d.o.o. registriran za poljoprivrednu djelatnost može okoristiti putem članstva u LAG-u?

U prvoj fazi odobrenja LAG-ova u okviru IPARD-a, OPG, zadruga ili d.o.o. kao podnositelji prijava na mjere IPARD-a dobit će dodatne bodove u ocjeni zahtjeva ako su njihovi projekti sukladni lokalnoj razvojnoj strategiji LAG-a. Kao članovi LAG-a mogu utjecati na definiranje strateških smjerova razvoja svog područja. Mogu inicirati i ostvarivati suradnju s LAG-ovima s drugih područja i/ili drugih zemalja u aktivnostima kojima se bave. Mogu razmjenjivati znanje i iskustvo, prenositi dobru europsku praksu na područje svog bavljenja, širiti horizonte itd.

Da li će se LEADER nastaviti i poslije 2013?

Svakako očekujemo nastavak LEADERa. U Europi će se očekivano razvijati u okviru nove sheme tzv. “razvoja kojeg vodi zajednica” (community-led local development - CLLD) što uključuje bitno veći broj fondova koji sudjeluju u financiranju razvoja ruralnih područja. Povezani su u tzv. “zajedničkom strateškom okviru” - uz Fond za poljoprivredu i ruralni razvoj, tu su i Fond za regionalni razvoj, Socijalni i Kohezijski fond te Fond za pomorstvo i ribarstvo. Intencija je integrirati različite europske politike, pored poljoprivredne, u financiranju ruralnog razvoja što svakako znači i veliko proširenje područja djelovanja. Ne znamo još u kojoj će se mjeri Hrvatska kao nova pristupnica uključiti u ta europska usmjerenja. Naš Program ruralnog razvoja koji je u izradi dat će odgovor na to pitanje.

Ocijenite članak:

Bečki gulaš
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.