Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Ljekovite biljke kod žučnih tegoba

Stranice u tiskanom izdanju: 74 - 75

ROSOPAS

Rosopas, cimbola, rusa, zmijino mlijeko, lastavičja trava i trava od žutice narodni su nazivi za biljku latinskog naziva Chelidonium majus koja najčešće kao korov raste u blizini naselja, uz ograde, zidove, među živicom, u vinogradima, na napuštenim mjestima. Biljka je trajnica, visine 30-100cm, s uspravnom, razgranjenom stabljikom obraslom nježnim dlakama. Listovi su jednostruko perasti, s duguljastim ili jajastim, režnjastim i narovašenim odsječcima. Odozgo su zeleni, odozdo modrozeleni. Cvjetovi su u rahlom, štitastom cvatu na dugim, dlakavim stapkama. Imaju četiri zlatnožute latice i brojne žute prašnike, a pojavljuju se od proljeća do jeseni. Iz cvijeta se razvija do 5 cm dugi plod sličan mahuni s brojnim malim, crnkastim sjemenkama koje imaju mali bijeli privjesak. Svi dijelovi biljke sadrže mliječni sok narančaste boje u kojem je ustanovljeno približno dvadesetak alkaloida (kelidonin, sangvinarin, berberin, koleritin itd.) Učinak alkaloida veoma je snažan i upravo su oni odgovorni za ljekovitost, odnosno u prevelikim količinama, za štetnost biljke. Većina ih djeluje umirujuće na središnji živčani sustav, ublažava bolove i grčeve te potiče stvaranje žuči. Kelidonin je uz to i mitozni otrov te sprječava rast tumora. Koleritin u većim količinama nadražuje sluznicu želuca, a sangvinarin uzrokuje grčeve. Svi su alkaloidi najdjelotvorniji u svježoj biljci, a sušenjem se njhova količina, pa i mogući štetni utjecaj znatno smanjuje.

Pripravljanje čaja: Jednu čajnu žlicu suhe, usitnjene biljke preliti s 2,5 dl kipuće vode, poklopiti i procijediti nakon 5 minuta. Piti 2-3 puta dnevno po šalicu čaja za vrijeme trajanje tegoba, ne duže od 10 dana. Čaj kod bolesti jetre i žuči 25 g rosopasa, 25 g lista paprene metvice, 25 g lista matičnjaka i 25 g kore krkavine ili krušine. Čajnu žlicu mješavine preliti s 2,5 dl kipuće vode i procijediti nakon 10 minuta. Piti 2-3 šalice čaja tijekom dana, između obroka.

Pripravci od rosopasa koriste se kod upale žučnog mjehura, žutice, otečene jetre, pijeska u žuči, upale želuca i crijeva, hemoroida, reume i gihta. Djeluju stimulirajuće na rad srca, snizuju šećer u krvi, sprječavaju razvoj bakterija i gljivica. I danas je svježi sok rosopasa najpoznatije prirodno sredstvo za uspješno otklanjanje bradavica. 

SMILJE

Ova izrazito mediteranska biljka uspijeva samo na jugu Europe, kod nas uz obalu i po otocima. Trajnica je, a raste kao gusti polugrm s vrlo uskim i dlakavim listovima te sa brojnim zlatnožutim cvjetovima, zbijenim u glavice. Ima intezivan miris koji potječe od eteričnog ulja kojeg u biljci ima razmjerno malo, pa je stoga izuzetno cijenjeno. U ljekovite svrhe skuplja se cvijet smilja, obvezno u samom početku cvatnje. 

  

Smilje je jedna od najboljih biljaka za očuvanje funkcija jetre i njeno liječenje. Ljekovito djelovanje zasniva se na prisutnosti  avonskih heterozida koji djeluju kod upale žučne vrećice, razlicitih vrsta hepatitisa, upale žučnih kanala te kao sredstvo koje pospješije izlučivanje žuči, želučanog soka i soka gušterače. Uz to pokazuje i sedativno (umirujuće) djelovanje, a poznati su i sastojci koji djeluju antibiotički. U mediteranskim zemljama često se koristi u narodnoj medicini kod kožnih tegoba, hunjavice, astme, žučnih kamenaca te kao diuretik za izlučivanje tekućine i liječenje mokračnih organa. 

Potrebno ga je osušiti u što kraćem roku, na sjenovitom i prozračnom mjestu, da zadrži ljekovitost i lijepu žutu boju. Od ljekovitih tvari sadrži brojne flavonoide, među kojima i helikrizin A i B, eterično ulje s hidroksiftalidom koji biljci daje karakterističan mris, gorke tvari, fitosterole i karotenoide. 

Pripravljanje čaja: 2 čajne žlice osušenih cvjetova preliti s 2,5 dl kipuće vode i procijediti nakon 10 minuta. Piti 2-3 šalice čaja tijekom dana. U aromaterapiji eterično ulje smilja zauzima posebno mjesto. Ima snažno protuupalno, antibakterijsko, antivirusno i antimikotično djelovanje. Pospješuje regeneraciju tkiva i potpomaže zarastanje rana. 

ARTIČOKA

Artičoka (Cynara scolymus) je povrtnica posebne arome i ugodnog gorkastog okusa čiji se cvjetni pupovi pripremaju kao cijenjena kulinarska delicija. Listovi su, nakon brojnih istraživanja započetih tridesetih godina 20. st., u uporabi kao sirovina za ljekovite pripravke koji potiču rad jetre i bolje stvaranje i lučenje žuči te djeluju na snižavanje «lošeg» kolesterola u krvi. Biljka pripada porodici glavočika i ima snažnu, do 2 m visoku, izbrazdanu stabljiku na kojoj se razvijaju pojedinačne, kuglaste, bodljikave cvjetne glavice promjera oko 10 cm. Cvjeta ljeti i u jesen, a cvjetovi su plavoljubičasti ili crvenoljubičasti. Stabljika je gusto obrasla do 70 cm dugim bodljikavim listovima, jednostruko do trostruko perasto razdijeljenim, s gornje strane zelenim, a s donje strane prekrivenim bijelim dlačicama.

Pripravljanje čaja: 1 čajnu žlicu suhih, usitnjenih listova preliti s 2,5 dl kipuće vode i procijediti nakon 10-15 minuta. Piti 2-3 šalice čaja dnevno, prije obroka.

Mnogo češće se koriste gotovi pripravci od vodenih ekstrakata artičoke: dražeje, kapsule, tablete i kapi. Preporučuju se kod povišenog kolesterola, za poboljšanje funkcije jetre i protoka žuči, kod otežane probave, nadutosti i bolova u trbuhu. Smatra se da je smanjenje masnoće zasnovano na pojačanom stvaranju i lučenju žuči čime se potiče prirodna probava namirnica bogatih masnoćama te izbacivanje viška kolesterola iz organizma putem probavnog sustava. Artičoka preventivno djeluje protiv aterosklerotičnih promjena tj. ovapnjenja krvnih žila, pomaže kod oboljele slezene, tegoba s reumom, gihtom, bubrežnih tegoba, zastoja mokraće, lišajeva, ekcema i akni. Neki smatraju da ima i afrodizijačka svojstva.

Kapi od artičoke: 50 g usitnjenih, svježih listova artičoke preliti s 2,5 dl 70%-tnog alkohola i ostaviti stajati dva tjedna uz povremeno protresanje. Nakon toga tekućinu procijediti i uzimati 10-15 kapi u malo vode 2-3 puta dnevno prije jela. 

Listovi artičoke sadrže gorke seskviterpenske tvari (od kojih je najpoznatiji cinaropikrin), derivate cimetne kiseline (cinarin),  avonoide, trjeslovine, sluzi, vitamine A, B i C te enzime. Beru se u vrijeme cvatnje biljke i suše na sjenovitom i zračnom mjestu. 

Artičoke na dalmatinski

Artičoka se u kuhinji pripremaju na bezbroj načina, a jedan od češćih su artičoke s bobom ili s bižima (graškom). Sastojci: 6 artičoka, 1 šalicu mrvica, 2 česna bijelog luka, 300g graška ili boba, 1 žlicu nasjeckanog lista peršina, 1/4 šalice maslinovog ulja, sol. Artičoke očistiti , po potrebi im otstranite tvrde vanjske listove, odrezati peteljku i oštre bodljikave vrhove listića. Kratko (10-15 minuta) ih prokuhati u slanoj vodi s malo limunova soka, a zatim ocijediti. Pripremiti nadjev od mrvica kojima su dodani usitnjeni bijeli luk, peršin i malo soli i sve dobro izmiješajti. Rastvoriti listiće i među njih stavljajti nadjev. U posudu staviti grašak i složite artičoke jednu pored druge, tako da budu okrenute prema gore. Prelijte ih maslinovim uljem i zalijti hladnom vodom do 2/3 visine artičoka. Kuhati na laganoj vatri dok ne omekšaju, oko 40 minuta. Po potrebi dosoliti.

POVRTNICA

Povrtnica ili crna rotkva (Raphanus sativus var. niger L). uzgaja se kao jesenska kultura, pogodna za skladištenje. Dvogodišnja je biljka koja u prvoj godini razvija lisnu rozetu i korijen ( tj. hipokotil ili hipokotilski gomolj), a u drugoj sjemenke. Kao biljka uljarica poznata već u starom Egiptu, Kini i Japanu. Koliko su Egipćani vjerovali u njenu djelotvornost pokazuje i to što su ju uvrstili u obroke kojima su hranili robove i radnike za vrijeme gradnje Keopsove piramide, da bi pojačali njihovu izdržljivost i očuvali zdravlje.

 

Sok od povrtnice

Povrtnicu grubo naribati i istisnuti sok. Od korijena srednje veličine može se dobiti oko 200 g soka. Dobivenu količinu čuvati u hladnjaku i piti do 100 mL dnevno, raspoređeno u tri doze. Sok se ne smije soliti niti koristiti neprekidno duže od pet dana.

U prehrani je manje popularna od svoje srodnice rotkvice jer ima oštriji i pikantniji okus, ali se zato u narodnoj medicini koristi pri liječenju brojnih zdravstvenih tegoba: bolesti jetre i žuči, bubrežnih i žučnih kamenaca, za regulaciju rada štitnjače, kod nadutosti, crijevnih bolesti, zatvora, reume, gihta, gljivičnih bolesti, alergija i dišnih tegoba. Za ljekovitost je zaslužna znatna količina gorušicina ulja koje sadrži sumpor i daje povrtnici karakterističan oštar okus te uklanja iz organizma štetne bakterije, gljivice i viruse i uspostavljaju zdravu crijevnu floru. Značajan udio balastnih tvari ubrzava prolazak hrane kroz crijeva i veže na sebe štetne tvari i nepoželjne masnoće pa je povrtnica pogodna kod povećane količine kolesterola i za smanjenje tjelesne težine. Velika količina kalija pospješuje izlučivanje mokraće i preventivno djeluje protiv stvaranja kamenaca u bubrezima i mjehuru.

Kod konzumiranja većih količina povrtnice može doći do nadražaja bubrega. Nije pogodna za osobe s upalom želuca i crijeva.

Ocijenite članak:

Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.