Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu

Stranice u tiskanom izdanju: 2 - 4
● Od prvih najava Ministarstva poljoprivrede da se priprema novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu u javnosti su se počeli pojavljivati kritike na račun zakona i Agencije. Kako Vi to komentirate?

– Točno je da su određene jedinice lokalne samouprave (JLS) izražavale nezadovoljstvo prijedlogom zakona, ali treba reći da one nisu isključene iz raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem. Naime, jedinice lokalne samouprave dostavljaju Agenciji za poljoprivredno zemljište zahtjev za raspisivanje javnog poziva i dokumentaciju potrebnu za raspisivanje javnog poziva za zakup i zakup za ribnjake. Dokumentacija i zahtjevi podnose se prvenstveno za proizvodno tehnološke cjeline poljoprivrednog zemljišta površine najviše do 100 ha, što se ne odnosi na ribnjake. Zahtjev za prikupljanje dokumentacije za raspisivanje javnog poziva za zakup i zakup za ribnjake jedinici lokalne samouprave može podnijeti zainteresirana fizička ili pravna osoba. To znači da vlasnik OPGa, poljoprivrednik npr. iz Babine Grede se može obratiti svojoj općini i zatražiti raspisivanje javnog poziva za određene čestice za koje je zainteresiran. Ako jedinica lokalne samouprave u roku od 30 dana ne prikupi dokumentaciju, sam poljoprivrednik može je prikupiti i zajedno sa zahtjevom uputiti Agenciji. Možemo reći da će Agencija i jedinice lokalne samouprave kroz partnerski odnos raditi na raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem. Uostalom, jedinicama lokalne samouprave pripada i 65 posto zakupnine, 25 posto ide u državni proračun, a 10 posto županijama. Svakodnevno nas zovu predstavnici općina i gradova koji samo čekaju da krenemo s raspisivanjem javnih poziva za zakup državnog zemljišta, jer će svi imati od koristi kada se to zemljište stavi u funkciju. Obično se bune oni koji su do sada nisu provodili natječaje sukladno zakonu. Gotovo 50 posto natječaja koje su raspisivale jedinice lokalne samouprave Ministarstvo poljoprivrede je moralo poništiti zbog različitih razloga.

● Znači li to da će onda poljoprivrednik koji je zatražio raspisivanje javnog poziva i poslao dokumentaciju, dobiti te čestice?

– Nitko poljoprivredniku ne može jamčiti da će baš on dobiti te čestice jer se objavljuje javni poziv, otvoren za sve zainteresirane, a vrednuje se Gospodarski program. Gospodarski program sastavni je dio ponude sudionika javnog poziva kojim se poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske daje u zakup i zakup za ribnjake. Gospodarski program sastavljen je od nekoliko tablica koje je potrebno ispuniti, a to su: tablica u koju se upisuje katastarska općina, katastarska čestica, površina i ponuda u kunama za zemljište koje je predmet zakupa; tablica identifikacije u koju zakupnik upisuje svoje podatke (naziv, MB, adresu,…); tablica opisa poljoprivrednog gospodarstva u koju se upisuju podaci ovisno o tome kojim oblikom proizvodnje se zakupnik bavi (biljna ili stočarska proizvodnja, mehanizacija koja se koristi, podaci o objektima ako ih ima, podaci o zaposlenicima, tržištu na koje će se proizvodi plasirati); tablica planirane proizvodnje koja je podijeljena na biljnu i stočarsku proizvodnju gdje se ispunjava dio koji se odnosi na zakupnika (vrsta proizvodnje, površine, oblik uzgoja…) te potrebna mehanizacija, potrebne investicije, novo zapošljavanje i udaljenost traženog zemljišta od tehničko-tehnološke cjeline; tablica ekonomskih pokazatelja koja se sastoji od dijela u koji se upisuje poslovanje u prethodnom razdoblju i dijela u koji se upisuje plan poslovanja za buduće razdoblje. Vjerujem da poljoprivrednici neće imati teškoća oko ispunjavanja Gospodarskog programa, jer se radi o dosta jednostavnim tablicama. Uostalom, veliki dio naših poljoprivrednika već sada samostalno svake godine podnosi prijave za potpore kroz sustav Agronet. Agencija će organizirati seriju predavanja i prezentacija po svim županijama za poljoprivrednike i jedinice lokalne samouprave kako bi ih upoznali s novostima iz Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Pozivam udruge poljoprivrednike da nam se slobodno jave, jer možemo organizirati predavanje za njihove članove.

● Kada očekujete raspisivanje prvih javnih poziva za zakup poljoprivrednog zemljišta?

– Prve javne pozive ćemo raspisivati čim stupi na snagu Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Uredba o gospodarskom programu, koju donosi Vlada, zatim Pravilnik o početnoj cijeni državnog poljoprivrednog zemljišta te Pravilnik o dokumentaciji potrebnoj za raspisivanje javnih poziva koje donosi ministar poljoprivrede.

● Zakon predviđa da će se zemljište moći dobiti u zakup na 50 godina. Što ako poljoprivrednik u nekom trenutku iz bilo kojeg razloga više ne može obrađivati zemljište, što se tada događa s tim zemljištem?

– Mladi poljoprivrednici su s oduševljenjem pozdravili mogućnost dobivanja zakupa na 50 godina, jer time osiguravaju egzistenciju sebi, ali i svojoj djeci. U slučaju da netko u bilo kojem trenutku više ne može obrađivati dobiveno zemljište, npr. zbog trajne invalidnosti ili smrti, zakup se može prenijeti na nasljednika do isteka ugovora o zakupu. Također, ako ne postoji nasljednik ili nije zainteresiran za daljnje bavljenje poljoprivredom, na zahtjev dosadašnjeg zakupnika, ugovor se raskida i raspisuje se javni poziv za to zemljište.

● Može li Agencija kazniti nekoga ako sa zemljištem ne gospodari sukladno uvjetima dobre poljoprivredne prakse?

– Zakon kaže da se poljoprivredno zemljište mora održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju odnosno da poljoprivrednik ne smije dopustiti da se ono zakorovi i obraste višegodišnjim raslinjem, te da se smanji njegova plodnost. To znači da poljoprivrednik mora provoditi analize tla kako bi se utvrdilo u kakvom je stanju to tlo. Agencija će zatražiti analizu tla prilikom uvođenja u posjed, te periodično svakih pet godina, i na samom kraju prije isteka zakupa. Poljoprivrednici koji oštete poljoprivredno zemljište toliko da je na njemu proizvodnja umanjena ili više nije moguća, a to može utvrditi poljoprivredna inspekcija, dužni su sanirati nastalu štetu.

● Tko plaća analize tla? Poljoprivrednik ili Agencija?

– Troškove analize snosit će korisnik zemljišta, dakle poljoprivrednik.

● Što će biti s miniranim poljoprivrednim zemljištem? Hoće li netko moći zatražiti u zakup takvo zemljište? Tko bi trebao razminirati to zemljište?

– Minirano poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se dati u zakup s tim da se zakupnina umanjuje razmjerno troškovima razminiranja koje snosi zakupnik. Zakupnik je dužan poljoprivredno zemljište razminirati u roku od dvije godine od dana sklapanja ugovora o zakupu i ne može ga obrađivati do razminiranja, a ako se ne razminira u roku od dvije godine, ugovor se raskida i dužan je platiti zakupninu za to vrijeme.

● Na koji način će Agencija kontrolirati kako se koristi državno zemljište? Može li netko to zemljište dati u podzakup?

– Zakupnik poljoprivrednog zemljišta podnosit će godišnje izvješće Agenciji za poljoprivredno zemljište o ispunjavanju ciljeva Gospodarskog programa do kraja ožujka svake godine za prethodnu godinu. Zemljište koje se dobije u zakup ne smije se davati u podzakup. Davanje u podzakup je razlog za raskidanje ugovora sa zakupnikom.

● Novi Zakon predviđa prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta u iznimnim slučajevima. Koji su to slučajevi?

– Novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu omogućuje se prodaja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države izravnom pogodbom, u određenim slučajevima. Prodati se mogu katastarske čestice poljoprivrednih površina koje graniče sa zemljištem podnositelja zahtjeva, a nalaze se izvan proizvodnotehnoloških cjelina, čija veličina u Kontinentalnoj regiji nije veća od 1 ha, a u Jadranskoj regiji do 0,2 ha. Zatim katastarske čestice do kojih se može pristupiti samo preko zemljišta u vlasništvu podnositelja zahtjeva u svrhu okrupnjavanja ili kada se privodi drugoj gospodarskoj funkciji koja nije poljoprivredna, a u interesu je RH. Zakon predviđa i prodaju za katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta koje koriste korisnici kuća u vlasništvu RH kojima upravlja Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama. Zainteresirana osoba za kupnju izravnom pogodbom podnosi zahtjev Agenciji, te prilaže dokaz o ispunjavanju gore navedenih uvjeta. Gospodarski program korištenja poljoprivrednog zemljišta sastavni je dio Zahtjeva.

● Koliko se državnog poljoprivrednog zemljišta trenutačno obrađuje?

– U proteklih 10 godina jedinice lokalne samouprave stavile su u funkciju samo 200.000 ha državnog poljoprivrednog zemljišta. Zemljištem se raspolagalo na temelju programa raspolaganja, ali veliki broj jedinica lokalne samouprave nikada programe nije ni donio, mnoge JLS koje su imale program raspolaganja zemljištem nisu raspisivale natječaje, a kod onih koji su provodili natječaje bilo je dosta nesukladnosti sa zakonom. Prema novom Zakonu predviđen je jednostavniji model raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, manji broj kriterija, transparentan sustav bodovanja, veća učinkovitost. Cilj zakona je okrupnjavanje poljoprivrednih gospodarstava, povećanje korištenih poljoprivrednih površina i stavljanje u funkciju do sada nekorištenoga poljoprivrednoga zemljišta.

● Hoće li jedinice lokalne samouprave – općine i gradovi – imati kakav utjecaj na odabir ponuđača?

– Zakon predviđa da će od pet članova Povjerenstva, jedinice lokalne samouprave imati dva predstavnika u svakom Povjerenstvu, jednog određuje općinsko/gradsko vijeće, a drugog određuje načelnik/gradonačelnik. Na taj način jedinice lokalne samouprave izravno će imati utjecaj na donošenje odluka.

● Poljoprivrednici s područja doline Neretve također negoduju zbog prebacivanja nadležnosti nad raspolaganjem državnim zemljištem s jedinca lokalne samouprave na Agencije. Kod nekih postoji strah da će ostati bez zemljišta?

– Svi poljoprivrednici koji imaju uredne i pravovaljane ugovore o zakupu ne trebaju se bojati. Na području doline Neretve dosta je otvorenih problema koji su usporavali i otežavali raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem. Jedan od glavnih problema svakako je i nesređeno zemljišno knjižno stanje, odnosno stanje na terenu ne odgovara evidencijama u katastru i zemljišnoj knjizi. Mnogi poljoprivrednici samovoljno su mijenjali zemljište (privatno sa zemljištem bivšeg PIKa Neretva), a da te promjene nikada nisu provedene u zemljišnim knjigama, postoji veliki broj zahtjeva za povrat imovine. Pojedinci su čak podizali trajne nasade na državnom zemljištu, a bez ikakvih pravovaljanih dokumenata. Zbog različitih pogrešaka i neusklađenosti sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu poništeni su natječaji koje su raspisivali Grad Ploče, Općina Slivno, Grad Metković i Grad Opuzen.

Agencija za poljoprivredno zemljište osnovana je Uredbom Vlade RH 2009., a s poslovanjem je započela u proljeće 2012. Danas Agencija zapošljavana 30-ak djelatnika, dio njih su bivši zaposlenici Ministarstva poljoprivrede Uprave za poljoprivredno zemljište koji su već radili na poslovima raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, a dio je prešao iz drugih državnih i javnih službi. Dosadašnji Zavod za tlo i očuvanje zemljišta iz Osijeka pripojit će se Agenciji kako bi se objedinili poslovi vezani uz zemljište.

U Republici Hrvatskoj ukupno je 547 jedinica lokalne samouprave od kojih 75 nemaju državnog poljoprivrednog zemljišta. Hrvatska ima 2.695.037 ha zemljišta, a od toga je u vlasništvu države 890.214 ha ili 33%, a 1.804.823 ha ili 67% je u privatnom vlasništvu. 

Agencija za poljoprivredno zemljište osnovana je radi upravljanja poljoprivrednim zemljištem kao vrijednim nacionalnim resursom na načelima održivog razvoja te njegovim korištenjem u poljoprivrednoj proizvodnji s ciljem osiguranja gospodarskog boljitka zajednice. Agencija za poljoprivredno zemljište pokrenula je mrežne stranice na adresi www.zemljiste.mps.hr na kojima će redovito objavljivati sve novosti i obavijesti iz djelokruga rada. Na stranicama Agencije objavljivat ce se i javni pozivi za zakup poljoprivrednog zemljišta, koji će biti objavljivani i na oglasnim pločama jedinica lokalne samouprave.
Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim se uređuje  održavanje i zaštita poljoprivrednog zemljišta, korištenje poljoprivrednog zemljišta, promjena namjene poljoprivrednog zemljišta i naknada, raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, dostupan je u cjelovitom obliku na internetskim stranicama „Narodnih novina“
www.nn.hr

Ocijenite članak:

Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.