Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva
Izdanje 20.12.2014.
Izdanje 20.12.2014.Božićno vrijeme za kršćane je vrijeme obnavljanja vjere, darivanja i sjećanja. U duhovnom svijetu Božić je mjera vrijednosti, mira, sloge, i poštovanja doma. Bez obzira na mnoštvo različitih običaja u raznim hrvatskim krajevima, s pravom se može reći da je Božić obiteljski blagdan. Božićni objed i raskošni stol, svakom prema mogućnostima, prigoda je koja tradicionalno okuplja obitelj oko stola.
Pročitaj više...
Izdanje 01.12.2014.
Izdanje 01.12.2014.S ulaskom u punopravno članstvo Europske unije, Republici Hrvatskoj su se otvorile brojne mogućnosti za financiranje projekata sredstvima EU fondova. Pretplatnicima Gospodarskog lista najzanimljivije će biti informacije o Programu ruralnog razvoja za razdoblje 2014. – 2020. Ovaj Program, ukupno vrijedan oko 2,4 milijardi eura u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju, mogao bi u potpunosti promijeniti sliku hrvatske poljoprivrede, šumarstva i prehrambene industrije, ali i ruralnih područja uopće.
Pročitaj više...
Izdanje 15.11.2014.
Izdanje 15.11.2014.Iako Hrvatska ima velike potencijale za proizvodnju povrća i cvijeća u zaštićenim prostorima (plastenicima, staklenicima), prema službenim podacima sredinom prvog desetljeća u novom mileniju povrće se za tržište u svježem stanju uzgajalo na nešto više od 470 ha. Budući da se uzgoj u stabilnim plastenicima i staklenicima ponavlja iz godine u godinu, u takvom se uzgoju javljaju specifični štetni organizmi prilagođeni povišenim temperaturama i vlažnosti zraka - uzročnici biljnih bolesti, te štetni organizmi životinjskog podrijetla. Pojedinih sezona njihova pojava može potpuno onemogućiti uspješan uzgoj povrća i cvijeća u zaštićenim prostorima. Važno ih je na vrijeme prepoznati i poduzeti dovoljno učinkovite kemijske ili biološke mjere zaštite.
Pročitaj više...
Izdanje 01.11.2014.
Izdanje 01.11.2014.Na međunarodnom sajmu poljoprivredne mehanizacije (EIMA), u Bologni, u Italiji, u studenom će se održati 18. po redu izbor traktora godine. Traktor godine je jedan od vodećih međunarodnih nagrada u poljoprivrednom sektoru. Stručni žiri, sastavljen od neovisnih novinara koji se bave poljoprivrednom mehanizacijom iz 23 europske države, za laskavu titulu nominirao je 7 traktora u glavnoj kategoriji i 5 specijaliziranih traktora, testirao ih na polju, ocijenio izvedbu i mogućnosti temeljem rada motora, prijenosa, elektronike, hidraulike, udobnosti u kabini, inovativnih odlika, dodatne opreme i omjera konjskih snaga prema cijeni, a donosimo sve finaliste u obje kategorije.
Pročitaj više...
Izdanje 15.10.2014.
Izdanje 15.10.2014.Konzumna jaja se danas proizvode na mnogo načina glede veličine i oblika farme, tipa nesilja i načina njihove hranidbe. U intenzivnoj proizvodnji konzumnih jaja najčešće se koriste hibridne kokoši koje nose jaja smeđe ili bijele ljuske, ovisno o navikama konzumenata. U ekstenzivnoj proizvodnji na manjim obiteljskim farmama nerijetko se koriste čiste pasmine kokoši nesilja koje su svojim fenotipskim i genotipskim obilježjima prilagođene podneblju u kojem se uzgajaju. U Hrvatskoj se za tu namjenu sve više koristi hrvatska izvorna pasmina kokoši – kokoš hrvatica.
Pročitaj više...
Izdanje 01.10.2014.
Izdanje 01.10.2014.Orah, lijeska, kesten i badem su važan izvor čitavog niza tvari koje imaju blagotvoran učinak na ljudsko zdravlje. Također se koriste u mnogobrojnim industrijama, od industrije abraziva, pa sve do farmaceutske i kozmetičke industrije. Mnogobrojni kozmetički pripravci teško se mogu zamisliti bez bademova ulja ili ekstrakata badema, lješnjaka ili kestena. Čokolade ili drugi konditorski proizvodi najpoznatijih brandova ne mogu se zamisliti bez finih lješnjaka koji im dopunjuju okus i daju prepoznatljivu aromu. Uzgoj lijeske kod nas u posljednje vrijeme doživljava procvat, a dio plodova odlazi preko granice ravno u proizvodne pogone najpoznatijih svjetskih slastičarskih tvrtki; no i za ostale lupinaste voćne vrste Hrvatska ima i više nego povoljne uvjete za uzgoj. Stoga neka i ovaj prilog bude poticaj proizvođačima, ali i stručnjacima na aktivniji rad na unaprjeđenju uzgoja i širenju površin
Pročitaj više...
Izdanje 15.09.2014.
Izdanje 15.09.2014.Zakonom o ekološkoj poljoprivredi i smjernicama za vinogradarsku proizvodnju upotreba konvencionalnih sredstava za zaštitu bilja gotovo je u potpunosti zabranjena. Na listi dopuštenih sredstava nalaze se tradicionalni vinogradarski fungicidi na bazi bakra i sumpora, međutim u nepovoljnim godinama oni ne osiguravaju dovoljnu zaštitu, a uz to količina bakra kao teškog metala je ograničena, i njegova upotreba bit će ubrzo u potpunosti zabranjena. Ostala dopuštena sredstva za zaštitu imaju bitno manju učinkovitost, te se proizvođači teško odlučuju za prelazak na ekološku proizvodnju zbog opravdane bojazni da neće moći rentabilno proizvoditi. Najučinkovitiji je način za rješenje ovog problema, koji nudi smjernice za ekološku vinogradarsku proizvodnju, uzgoj sorata otpornih prema gljivičnim bolestima.
Pročitaj više...
Izdanje 01.09.2014.
Izdanje 01.09.2014.Pojam „precizna poljoprivreda“ (Precision agriculture ili Precision farming) podrazumijeva pravodobno obavljanje poljoprivrednih radova, visoku produktivnost, smanjen broj agrotehničkih zahvata, te najnižu cijenu rada, a temelji se na novorazvijenim informatiziranim strojnim sustavima programiranog potencijala iskoristivosti, malom broju strojeva visoke pouzdanosti i visokim tehnološkim mogućnostima.
Pročitaj više...
Izdanje 15.08.2014.
Izdanje 15.08.2014.Spremanje zimnice čovjeku je urođeno. Sabiranje hrane u vrijeme kad je ima u izobilju i njezino čuvanje za godišnja doba kad je nema svježe, ili je uopće nema, bio je jedini način da čovjek preživi. Dakako, vremena su se promijenila. Za spremanje zimnice pobrinula se industrija, ali potreba da čovjek sam spremi svoju zimnicu nije nestala. Postoje za to najmanje tri razloga: cijena, kakvoća i individualne sklonosti u prehrani. Za ekonomiku kućanstva nije nevažna misao: «Nema puno onaj koji puno dobiva, nego onaj koji malo troši». A ujesen se na plodove malo troši. Kupovanjem jeftinijih sirovina u sezoni i pripravljanjem domaće zimnice dobivamo konzervirane proizvode koji su često i dvostruko jeftiniji od industrijskih. Ne smijemo zanemariti ni skupljanje šumskih i poljskih plodova, od kojih se također može napraviti izvrsna i originalna zimnica.
Pročitaj više...
Izdanje 20.07.2014.
Izdanje 20.07.2014.Koze odlikuje visok stupanj prilagodljivosti na različite okolišne uvjete, pa se danas uzgajaju u svim klimatskim zonama; od semiaridnih savanskih područja do kišnih tropa. Jedina mjesta na kojima nije zastupljen značajniji broj koza jesu Artika i Antarktika. U pravilu, obitavaju tamo gdje ne može opstati niti jedna druga vrsta stoke. Od najstarijih vremena, sve do danas uzgajivači i stručnjaci nastoje stvoriti kozu koja će biti proizvodno najučinkovitija u određenim uvjetima okoliša. Određenim zahvatima mijenjaju se populacije životinja, da bi bile što prikladnije proizvodnji mlijeka, mesa, vlakna i kože. U nastavku priloga opisat će se najznačajnije svjetske pasmine, te dragocjene hrvatske izvorne pasmine koza.
Pročitaj više...
Izdanje 01.07.2014.
Izdanje 01.07.2014.Koze spadaju među prve pripitomljene vrste, koje su od davnina služile čovjeku dajući mu visokovrijedne proizvode (meso, mlijeko, kožu, vlakno, gnoj i dr.). Međutim, intenziviranjem i industrijalizacijom poljoprivrede, osobito stočarstva, sve se više počinju podcjenjivati i osporavati - često se napasuju na najlošijim pašnjacima i najnepristupačnijim terenima, daju im se ostaci hrane od konja, krava i ovaca, drže ih se u lošim i neprimjerenim nastambama i sl. U prvom nastavku priloga o kozama spomenut ćemo neke od prednosti držanja koza, povijesti kozarstva u Hrvatskoj i njegovog trenutnog stanja.
Pročitaj više...
Izdanje 15.06.2014.
Izdanje 15.06.2014.Korove obično smatramo nepoželjnima jer rastu tamo gdje mi ne želimo i oduzimaju prostor, vodu, svjetlost i minerale biljkama koje uzgajamo. No, većinu korova lako možemo pretvoriti u saveznike za očuvanje ili poboljšanje zdravlja ako ih koristimo za pripremu čajeva ili uz malo mašte od njih napravimo zdravo i ukusno jelo. Toj grupi pripadaju neke od najpoznatijih ljekovitih biljaka kao npr. maslačak, kopriva, gavez, cikorija i pirika, ali i neke pomalo zaboravljene biljke kao npr. loboda, tušt, troskot, mišjakinja, kiselica i štir.
Pročitaj više...
Izdanje 01.06.2014.
Izdanje 01.06.2014.Svako peto radno mjesto koje se nudi u Hrvatskoj ulazi u skupinu sezonskih poslova. Jedan od razloga zašto sezonskih radnika u poljoprivredi nedostaje, ponajviše je nedostatak mobilnosti, a najbolji način za zapošljavanje kao sezonski radnik u poljoprivredi jest izravno obraćanje tvrtki koja ima potrebu za takvom vrstom radnika. U ovom prilogu donosimo korisne informacije o sezonskom zapošljavanju u poljoprivredi koje se odnose na visinu primanja, definiranje Ugovora, te popis zakona koji reguliraju ovakvu vrstu rada.
Pročitaj više...
Izdanje 15.05.2014.
Izdanje 15.05.2014.Nijedan vrt nije u potpunosti jednak nekom drugom vrtu, iako mogu nalikovati. Netko ima sreću i mogućnost da na većem prostoru uredi vlastiti vrt, dok nekom drugom na raspolaganju može stajati samo mali komad zemlje, ali i manja površina može se pretvoriti u prekrasan mali vrt. Postoje okućnice specifičnog oblika, npr. uske i dugačke, ili vrlo strme, stoga u svakom prostoru treba iskoristiti potencijal koji se pruža, ali zbog jedinstvenosti prostora, ne može se na jednostavan način po uzoru preslikati neki drugi vrt.
Pročitaj više...
Izdanje 01.05.2014.
Izdanje 01.05.2014.Pod pojmom začina podrazumijevamo cijelu biljku, njezine dijelove, korijen, podanak, list, plod, koji dolaze u svježem ili osušenom stanju i koji se upotrebljavaju radi postizanja arome i okusa u kulinarstvu, kod pripreme napitaka, ali i medicini jer imaju blagotvoran učinak na zdravlje organizma. Upotrebljavaju se dijelovi biljaka koji su najpikantniji i imaju najjače izraženu aromu. Specifična aroma i okus dolaze od različitih eteričnih ulja koja su zastupljena u određenoj koncentraciji u pojedinom začinu.
Pročitaj više...
Izdanje 15.04.2014.
Izdanje 15.04.2014.Korištenje fosilnih goriva ima negativne posljedice na okoliš. Emisije stakleničkih plinova koje nastaju kao posljedica korištenja fosilnih goriva pospješuju učinak klimatskih promjena, a uvijek postoji i rizik zagađenja tla i vode. Osim toga, zalihe fosilnih goriva su ograničene, a sa smanjenjem zaliha posezati će se za skupljim i nepovoljnijim metodama dobivanja fosilnih goriva, što će imati globalno loš utjecaj na cijene energije. Upravo zato se kao jedna od dobrih alternativa danas sve više prepoznaje mogućnost korištenja biomase i ostalih obnovljivih izvora energije.
Pročitaj više...
Izdanje 01.04.2014.
Izdanje 01.04.2014.Suzbijanje korova opća je potreba i čovjek je provodi još otkad je organizirano počeo kultivirati bilje. Ipak, od oko 350000 biljnih vrsta koliko poznajemo, samo njih 250 nanose čovječanstvu ekonomski značajnije štete. Te vrste (korovi) imaju određena svojstva koje ih stavljaju u povoljniji položaj pred drugim vrstama. Unatoč sve češće isticanih ekoloških nedostataka, kemijske mjere suzbijanja korova, odnosno primjena herbicida, još uvijek je najčešći način suzbijanja.
Pročitaj više...
Izdanje 15.03.2014.
Izdanje 15.03.2014.Zakonom o održivoj uporabi pesticida, objavljenim u „Narodnim novinama“ broj 14/14 uređuje se Nacionalni akcijski plan za postizanje održive uporabe pesticida, sustav izobrazbe profesionalnih korisnika pesticida, distributera i savjetnika, sustav distribucije i prodaje pesticida, rukovanje pesticidima, skladištenje i postupanje s ambalažom pesticida i ostacima u ambalaži, vođenje zbirki podataka i vođenje evidencija, uporaba i redoviti pregled strojeva za primjenu pesticida.
Pročitaj više...
Izdanje 01.03.2014.
Izdanje 01.03.2014.Maslina je izrazito važna kultivirana vrsta na cijelom mediteranskom području Hrvatske od Konavala do Istre. U uzgoju je zastupljen veliki broj autohtonih kultivara, od kojih su najpoznatije Oblica, Bjelica, Lastovka, Dužica, Levantinka, Drobnica, Buža i dr. Također se uzgajaju i strane sorte kao što je Pendolino, Ascolana, Frantoio, Leccino i dr. Sve ove sorte podložne su napadu velikog broja bolesti i štetnika, koji nanose ozbiljne štete i značajno smanjuju prinose maslina.
Pročitaj više...
Izdanje 15.02.2014.
Izdanje 15.02.2014.U Republici Hrvatskoj, štete nastale u poljoprivredi od elementarnih nepogoda, svake godine se procjenjuju u iznosima od nekoliko stotina milijuna kuna. Jedan mali dio tih šteta u poljoprivredi država nadoknadi kroz sustav pomoći koji se isplaćuje nakon prijave štete. S obzirom da naknada od države ne predstavlja sustav naknade od štete nego predstavlja pomoć, iznos koji poljoprivrednici dobivaju nakon šteta od elementarnih nepogoda najčešće su višestruko manji od stvarno pretrpljene štete. Jedini način da se poljoprivrednici djelotvorno zaštite od svih tih rizika osiguranje je usjeva, nasada i životinja koje nude osiguravajuće kuće, jer se samo tako šteta može kvalitetno nadoknaditi.
Pročitaj više...
Izdanje 01.02.2014.
Izdanje 01.02.2014.U „Narodnim novinama“ broj 151/13. objavljen je Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika stavljen je izvan pravne snage Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta (»Narodne novine« broj 53/2010). Ovaj Pravilnik stupio je na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, odnosno 24. prosinca 2013. godine, od kada je u primjeni.
Pročitaj više...
Izdanje 15.01.2014.
Izdanje 15.01.2014.Program ruralnog razvoja za razdoblje 2014. – 2020., koji je pripremilo Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske, trebao bi doprinijeti razvoju hrvatske poljoprivrede, ali i ruralnih područja uopće. Tijekom 2014. godine planira se raspisivanje natječaje za 8 mjera Programa, čime bi se prebrodila ova, tzv. prijelazna godina. Ni ostale zemlje EU, tzv. „Stare članice“ neće u 2014. godini provoditi svoje nove programe, već nastavljaju s provedbom određenih mjera dotadašnjih programa, uz mogućnost financiranja sredstvima budućeg programskog razdoblja. Predložene mjere trebale bi biti dobro rješenje za prijelaznu 2014. godinu, u kojoj ćemo, vjerujemo, iskoristiti znatno više raspoloživih sredstava, no što smo ih iskorištavali kroz IPARD program.
Pročitaj više...
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.11.2017. Izdanje 15.04.2017 Izdanje 01.04.2017 Izdanje 15.03.2017. Izdanje 01.03.2017 Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017. Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016. Izdanje 01.10.2016. Izdanje 15.09.2016. Izdanje 01.09.2016. Izdanje 15.08.2016. Izdanje 20.07.2016. Izdanje 01.07.2016 Izdanje 15.06.2016. Izdanje 01.06.2016. Izdanje 15.05.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.