Svjetski ruralni forum pokrenuo je inicijativu 2014. Međunarodna godina obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te je dobio potporu više od 360 civilnih društava i poljoprivrednih organizacija. Na 66. zasjedanju Glavne skupštine Ujedinjenih naroda, 2014. je i službeno proglašena Međunarodnom godinom obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG -a).


Kampanja će službeno biti lansirana 22. studenog 2013. iz sjedišta u UN -a u New Yorku.

Taj dan u cijelom svijetu organizirat će se različita događanja s ciljem širenja svijesti o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, ugroženosti od strane modernog društva, ali i traženja najboljih rješenja za njihov opstanak i razvoj.

U sjedištu UN -a proglasit će se i ambasadori godine obiteljskih gospodarstava.

 

Cilj ove inicijative je postati sredstvo za poticanje aktivnih smjernica održivog razvoja u poljoprivredi, a koja se temeljni na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, komunalnim jedinicama, suradnjama, domorodačkim stanovništvom i ribarskim obiteljima.

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva znače uspjeh u borbi sa siromaštvom i gladi, a spontano donose i razvoj koji se temelji na očuvanju okoliša i bioraznolikosti.

Razmišljajući na ovaj način tako je i Eko mreža započela sa svojim radom – imajući u vidu mala obiteljska gospodarstva za koja vjerujemo da su nositelji velikog djela ekonomije u Hrvatskoj. Mi u Eko mreži vjerujemo da je prirodna i organska proizvodnja u malim i obiteljskim poduzećima najkorisnija za gospodarstvo Hrvatske, jer su takvi proizvodi kvalitetniji, inovativniji i zdraviji te omogućuju blagostanje većem broju ljudi.

Aktivnim sudjelovanjem cijele obitelji u razvoju vlastitog gospodarstva ne samo da obitelj osigurava osnovna sredstva za život, već se jačaju obiteljski odnosi, stvaraju neraskidive veze, a ta ista gospodarstva rade s idejom održivog razvoja, očuvanja okoliša i stvaranja biološke raznolikosti.

„U Hrvatskoj 99% poljoprivrednih gospodarstava čine upravo obiteljska gospodarstva koja obrađuju 83,8% površina. Poljoprivredna politika međutim, usmjerena je na onih 1% poslovnih subjekata što je najviše vidljivo u sustavu poticaja gdje oni ubiru čak 40 % ukupnih sredstava. Državna kontrola nad tržištem ne postoji i konkurencija uvoza u potpunosti ruši domaću proizvodnju i uništava obiteljska gospodarstva. Zadnji je čas da se ovakva slika promijeni, a promjena može doći samo pritiskom „odozdo“. Zbog toga je važno da se udružimo i zajedničkim nastupom izborimo za svoje pravo na zdravu, lokalno proizvedenu i kulturološki prikladnu hranu te dostojanstvo seljačkog života i rada.“ – istaknula je udruga ZMAG koja je na svojim stranicama pozvala sve da se priključe inicijativi i da kroz različite akcije i događanja obilježimo Međunarodnu godinu obiteljskih gospodarstava.

 

Prethodni članakSvečanost zatvaranja IPA 2009 Twinning light projeka
Sljedeći članakVAŽNA OBAVIJEST POSJEDNICIMA PALMI
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.