Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Sezonski rad u poljoprivredi

Stranice u tiskanom izdanju: 39 - 47

Zakonsko normiranje sezonskog rada u poljoprivredi

Sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi regulirano je Zakonom o poticanju zapošljavanja (“Narodne novine” broj 57/12 i 120/12).

Propisane su zakonske definicije pojedinih pojmova vezanih za sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi, pa se tako u smislu ovoga Zakona određuje da je tražitelj zaposlenja, osoba koja se želi zaposliti na privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi, osim osobe koja:
• je zaposlena osoba, odnosno samozaposlena osoba i osoba koja se nalazi u nekom radnom ili socijalnom statusu na temelju kojega je obvezno osigurana prema posebnim propisima koji uređuju obvezna osiguranja,
• je zaposlena na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, u razdoblju u kojem obavlja ugovorene poslove,
• ima utvrđenu opću nesposobnost za rad,
• je osigurana na produženo osiguranje prema posebnom propisu koji uređuje mirovinsko osiguranje, osim ako je osigurana na produženo osiguranje za vrijeme nezaposlenosti, tijekom privremenog ili sezonskog prekida obavljanja djelatnosti ili za vrijeme nezaposlenosti pomorca nakon prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme,
Člankom 2. stavkom 1. točkom 5. Zakona propisano je da je privremeni, odnosno povremeni sezonski posao u poljoprivredi,
posao u području bilinogojstva koji obuhvaća pripremu tla, sjetvu, sadnju, cijepljenje, uzgojne mjere, rezidbu, plijevljenje, prorjeđivanje, pikiranje, presađivanje, zaštitu bilja, žetvu, berbu, sakupljanje, premještanje uroda, sortiranje, doradu, preradu i pakiranje, utovar i istovar poljoprivrednih proizvoda ili repromaterijala,
posao u području stočarstva koji obuhvaća striženje, mužnju, janjenje, jarenje, prikupljanje i čuvanje stada, te premještanje košnica i vrcanje meda, sakupljanje i sortiranje jaja, prikupljanje i utovar peradi, čišćenje objekata između proizvodnih ciklusa, utovar i istovar stoke ili hrane za životinje,
posao u području ribarstva koje obuhvaća gospodarski ribolov na moru i slatkim vodama, uzgoj slatkovodne i morske ribe i školjkaša te preradu ribe i drugih vodenih organizama.
Zakonom je propisano da je poslodavac koji može zapošljavati na privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi:
• fizička ili pravna osoba koja obavlja registriranu poljoprivrednu djelatnost,
• fizička osoba nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva evidentiranog u odgovarajućem upisniku,
• fizička osoba,
a sezonski radnik u poljoprivredi, nezaposlena je osoba, korisnik mirovine ili tražitelj zaposlenja koji, na temelju ugovora o sezonskom radu, obavlja privremene, odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi. Odredbom sadržanom u članku 2. stavku 1. točci 9.) propisano je da je vrijednosni kupon javna isprava kojom se dokazuje da je poslodavac za sezonskog radnika u poljoprivredi uplatio doprinose za obvezna osiguranja prema dnevnoj osnovici.

Tko se smatra članom obitelji i može pomagati u radu u poljoprivredi? Odredbama je naznačeno i tko su članovi obitelji poslodavca fizičke osobe; supružnik, srodnici po krvi u ravnoj lozi i njihovi supružnici (djedovi i bake, roditelji, djeca, unuci i praunuci), srodnici po krvi u pobočnoj lozi i njihovi supružnici (braća i sestre te njihovi potomci, braća i sestre oca i majke, te njihovi potomci), srodnici po tazbini i njihovi supružnici (roditelji supružnika, braća i sestre supružnika te njihovi potomci), pastorčad i posvojenici i njihovi supružnici, korisnik udomiteljstva kojem ta fizička osoba pruža uslugu udomiteljske skrbi, osoba koju je ta fizička osoba dužna uzdržavati, te osoba s kojom je ta fizička osoba u izvanbračnoj zajednici.

Zapošljavanje na privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi

Odredbama sadržanim u članku 9. propisano je da poslodavac iz članka 2. stavka 1. podstavka 7. ovoga Zakona, koji zapošljava sezonskog radnika u poljoprivredi, dužan za toga radnika, kupnjom vrijednosnog kupona platiti dnevne doprinose za obvezna osiguranja, obračunate na dnevnu osnovicu iz stavka 3. ovoga članka. Pod doprinosima za obvezna osiguranja, u smislu stavka 1. ovoga članka, podrazumijeva se doprinos na osnovicu za mirovinsko osiguranje, doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za osiguranika toga osiguranja, te doprinos za zaštitu zdravlja na radu i za zapošljavanje. Dnevna osnovica za obračun doprinosa iz stavka 2. ovoga članka je umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 podijeljen brojkom 30. Ministar nadležan za financije će, prema posebnom propisu, za svaku kalendarsku godinu objaviti visinu dnevne osnovice iz stavka 3. ovoga članka. Članak 10. propisuje da se Ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi sklapa prije početka rada, za svaki radni dan, predajom i prihvatom vrijednosnog kupona, te njegovim evidentiranjem na propisanom obrascu ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi.

Što ugovor o sezonskom radu mora sadržavati ?

Ugovor a 1. ovoga članka mora sadržavati:
1) podatke o poslodavcu i sezonskom radniku u poljoprivredi,
2) podatak o najdužem trajanju redovitog radnog dana,
3) podatke o stanci, dnevnom i tjednom odmoru, u najkraćem trajanju prema općem propisu o radu,
4) podatak o načinu i rokovima isplate dnevnog iznosa plaće i
5) evidentiran vrijednosni kupon.
Ministar nadležan za rad će, uz suglasnost ministra nadležnog za financije, za svaku sljedeću kalendarsku godinu, a najkasnije do 31. prosinca tekuće kalendarske godine, odlukom propisati najniži dnevni iznos plaće iz stavka 2. podstavka 4. ovoga članka. Rad sezonskog radnika u poljoprivredi može trajati najduže devedeset dana tijekom kalendarske godine, te ne mora biti u neprekinutom trajanju. Poslodavac ne smije sklopiti ugovor iz stavka 1. ovoga članka s osobom izuzetom člankom 2. stavkom 1. podstavkom 4. ovoga Zakona, s maloljetnikom, te s osobom koja koristi rodiljna ili roditeljska prava prema posebnom propisu. Člankom 11. propisano je da se na sezonskog radnika u poljoprivredi na odgovarajući način primjenjuju propisi koji uređuju zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, a na zaštitu njegovih prava na odgovarajući se način primjenjuje opći propis o radu. Na sezonskog radnika u poljoprivredi koji ima sklopljen ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi ne primjenjuju se posebni propisi kojima je uređen prestanak vođenja nezaposlene osobe u evidenciji nezaposlenih, propisi koji uređuju obustavu ili prestanak prava za vrijeme nezaposlenosti niti propisi koji uređuju prestanak isplate mirovine korisniku mirovine. Članovi obitelji poslodavca fizičke osobe iz članka 2. stavka 1. podstavka 7. ovoga Zakona, mogu toj fizičkoj osobi pomagati u obavljanju privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, bez obveze sklapanja ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi. Člankom 12. propisano je da vrijednosni kupon iz članka 2. stavka 1. podstavka 9. ovoga Zakona izdaje tijelo državne uprave nadležno za financije, a prilikom njegove kupnje se evidentira podatak o poslodavcu, njegovu sjedištu i vrsti posla. Na vrijednosnom kuponu iz stavka 1. ovoga članka iskazuje se iznos plaćenog dnevnog doprinosa iz članka 9. ovoga Zakona. Ministar nadležan za rad će, uz suglasnost ministra nadležnog za financije, pravilnikom propisati sadržaj i oblik ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi i vrijednosnog kupona, postupak izdavanja i distribucije, te postupak njihove zamjene, način evidentiranja podataka, te vođenje registra izdanih vrijednosnih kupona.

Fizičkoj osobi iz članka 2. stavka 1. podstavka 7. alineje 3. ovoga Zakona, koja kao poslodavac zapošljava na privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi, u obavljanju tih poslova mogu pomagati prijatelji i susjedi, bez obveze sklapanja ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, ako taj rad obavljaju bez plaćanja i druge materijalne koristi.

 

Utvrđivanje staža

Odredbama sadržanim u članku 13. propisano je da istekom razdoblja sezonskog rada u poljoprivredi, a najkasnije na kraju kalendarske godine, radi utvrđivanja staža osiguranja provedenog na sezonskim poslovima prema posebnom propisu, sezonski radnik u poljoprivredi je dužan tijelu nadležnom za provedbu mirovinskog osiguranja dostaviti podatak o sezonskom radu u poljoprivredi tijekom te kalendarske godine. Na temelju podataka iz stavka 1. ovoga članka tijelo nadležno za provedbu mirovinskog osiguranja evidentira svojstvo osiguranika u mirovinskom osiguranju. Tijelo nadležno za provedbu mirovinskog osiguranja, radi evidentiranja uplata na osobne račune osiguranika drugog mirovinskog stupa, podatke o utvrđenim osiguranicima, prema posebnom propisu o zaštiti osobnih podataka, dostavljat će tijelu nadležnom za vođenje registra osiguranika drugog mirovinskog stupa. Dnevni iznos plaće, odnosno ostali primici koje je poslodavac isplatio ili dao sezonskom radniku na privremenim, odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak i podliježu obvezi poreza na dohodak i obvezi prireza porezu na dohodak. Predujam poreza na dohodak na primitke iz stavka 4. ovoga članka obračunavaju i uplaćuju poslodavci po stopi za obračun predujma poreza na dohodak od drugog dohotka, prema propisima koji uređuju oporezivanje dohotka bez priznavanja osobnog odbitka, do posljednjeg dana u mjesecu u kojemu je izvršena isplata ili davanje. Poslodavci koji isplaćuju ili daju primitke iz stavka 4. ovoga članka obvezni su za te primitke i uplaćeni porez na dohodak, prema posebnom propisu dostavljati izvješća tijelu nadležnom za financije. Na obvezu podnošenja izvješća iz stavka 6. ovoga članka, te na obračun zatezne kamate, zastaru prava na utvrđivanje i naplatu poreza, povrat više uplaćenog poreza ili poreza plaćenog bez pravne osnove, vođenje drugostupanjskog i prekršajnog postupka te druga pitanja vezana uz porez na dohodak, primjenjuju se propisi koji uređuju oporezivanje dohotka te opći porezni propisi.

Nadzor nad primjenom zakona

Odredbama sadržanim u članku 14. propisano je da Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavlja ministarstvo nadležno za rad, a Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavlja tijelo državne uprave nadležno za inspekciju rada, a u dijelu obračuna i naplate doprinosa za financiranje obveznih osiguranja te obračuna i plaćanja poreznih obveza tijelo državne uprave nadležno za financije. Člankom 15. propisane su prekršajne odredbe. Za potrebe ovog članka zadržali smo se samo na odredbama koje se odnose na sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi, pa je tako odredbama sadržanim u članku 15. stavku 1. propisano:
(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:
• ako sezonskog radnika u poljoprivredi zaposli na poslovima koji se ne smatraju privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi (članak 2. stavak 1. podstavak 5.),
• ako ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, za svaki radni dan ne sklopi prije početka rada (članak 10. stavak 1.),
• ako zaposli sezonskog radnika u poljoprivredi u trajanju dužem od devedeset dana tijekom kalendarske godine (članak 10. stavak 4.),
• ako ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, sklopi s osobom izuzetom člankom 2. stavkom 1. podstavkom 4. ovoga Zakona, ili s maloljetnikom, ili s osobom koja koristi rodiljna ili roditeljska prava prema posebnom propisu (članak 10. stavak 5.).

Stavkom 2. istog članka propisano je da će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

Napominjemo da je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava zauzelo stanovište te dalo pismeno tumačenje Zakona da je moguće angažirati sezonskog radnika u poljoprivredi i na poslovima vezanim za prodaju robe na tržnicama, ali navedno tumačenje koje je bilo objavljeno na web stranicama Ministarstva rada i mirovinskog sustava povučeno je, tako da savjetujemo čitateljima da se u slučaju potrebe da sezonskog radnika zaposle na ovoj vrsti poslova (maloprodaja krajnjem korisniku na tržnicama) podrobnije informiraju izravno u Ministarstvu rada i mirovinskog sustavaa, odnosno kod odgovornih službenika u Inspekciji rada.

Za sve one koji žele raditi u poljoprivredi, ali ih ne zanimaju sezonski poslovi, bit će korisna informacija da se u 43% oglasa u ovoj kategoriji tražilo radnike s visokom stručnom spremom, a u 42% oglasa sa srednjom stručnom spremom. U svega 9% oglasa stručna sprema nije bila bitna. Kvalificirani radnici tražili su se u 17% oglasa, a u jednako toliko oglasa (17%) tražila se viša stručna sprema. Najviše je oglasa za Grad Zagreb (43%), Karlovačku (11%) te Osječko-baranjsku (11%) županiju. Najtraženije zanimanje je ‘poljoprivrednik – agronom’, iza čega slijede šumari (i šumarski tehničari) te veterinari (i veterinarski tehničari). Prema podacima servisa Moja Plaća prosječna neto plaća poljoprivrednika - argonoma iznosi 4718 kuna, dok su šumari i šumarski tehničari u prosjeku plaćeni 5081, a veterinari 5885 kuna. Što se tiče sezonskog rada u poljoprivredi u inozemstvu, korisno je imati na umu da je sezonski rad u inozemstvu zakonom i pravnim propisima reguliran jedino s Njemačkom. Trajanje radne vize ovisi o vrsti zapošljavanja, a na stranicama Zavoda za zapošljavanje možete doznati sve detalje o sezonskom zapošljavanju u Njemačkoj.

 

 

 

  

 

 

 

  

 

 

 

 

 

 

 

Sadržaj i oblik ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi i vrijednosnog kupona

Članak 1. propisuje da se ovim Pravilnikom propisuje sadržaj i oblik ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi i vrijednosnog kupona, te postupak izdavanja, zamjene, distribucije, prodaje, evidentiranja podataka i vođenje registra vrijednosnih kupona. Člankom 2. propisano je da Ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih odnosno povremenih poslova u poljoprivredi (u daljnjem tekstu: ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi) sadrži sljedeće podatke:
1) ime, prezime, osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB) i adresu stanovanja sezonskog radnika u poljoprivredi,
2) dan, mjesec i godinu rada sezonskog radnika u poljoprivredi,
3) naziv, OIB i sjedište poslodavca,
4) dnevni iznos, način i rok isplate plaće sezonskog radnika u poljoprivredi,
5) evidentiran (nalijepljen) vrijednosni kupon,
6) naznaku o najdužem trajanju redovitoga radnog dana sezonskog radnika u poljoprivredi,
7) naznaku o najkraćem trajanju stanke, dnevnog i tjednog odmora sezonskog radnika u poljoprivredi. Nadalje odredbama članka 2. propisano je da poslodavac može ugovoreni dnevni iznos plaće sezonskom radniku u poljoprivredi isplatiti u gotovom novcu, a predajom i prihvatom vrijednosnog kupona te njegovim evidentiranjem (lijepljenjem), smatra se da su sezonski radnik u poljoprivredi i poslodavac suglasni sa sadržajem ugovora iz stavka 1. ovoga članka. Nadalje, odredbama članka 2. propisano je da je sezonski radnik u poljoprivredi za vrijeme rada obvezan kod sebe imati ugovor iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 3. propisuje da se Ugovor iz članka 2. stavka 1. ovoga Pravilnika popunjava na papirnatom Obrascu USP-1, koji je pravokutnog oblika, veličine 100 x 135 mm, bijele boje, ukoričen u tvrđe korice u kojima se nalazi šesnaest listova, odnosno trideset i dvije stranice, od kojih je trideset unutarnjih stranica istoga sadržaja. Obrazac USP-1 iz stavka 1. ovoga članka je u prilogu ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio, a tiska se u »Narodnim novinama«. Odredbama koje sadrži članak 4. propisano je da se podaci u Obrascu USP-1 upisuju se tiskanim slovima odnosno brojevima. Pogrešni upisi u Obrascu USP-1 precrtavaju se tako da se precrtani upisi mogu pročitati, a ako je Obrazac USP-1 izgubljen ili u toj mjeri oštećen da se u njemu upisani podaci više ne mogu čitati, za tekuću kalendarsku godinu može se sklopiti ugovor na drugom takvom Obrascu, a sezonski radnik u poljoprivredi dužan je prilikom dostave podataka o sezonskom radu u poljoprivredi, tijelu nadležnom za provedbu mirovinskog osiguranja dostaviti podatke iz drugog ugovora. Člankom 5. propisano je da je na prednjoj strani korice Obrasca USP-1 otisnut tekst »UGOVOR O SEZONSKOM RADU U POLJOPRIVREDI«. Na prvoj stranici Obrasca USP-1 otisnut je tekst »Ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi za ______ godinu«, a ispod toga teksta otisnute su četiri crte na koje sezonski radnik u poljoprivredi upisuje podatke iz članka 2. stavka 1. podstavka 1. ovoga Pravilnika. Odredbama sadržanim u članku 6. propisano je da na unutarnjih 30 stranica Obrasca USP-1, svaki poslodavac, nakon što je iste dogovorio sa sezonskim radnikom u poljoprivredi, a prije početka rada, za svaki redoviti radni dan upisuje podatke iz članka 2. stavka 1. podstavka 2., 3. i 4. ovoga Pravilnika, a sezonski radnik u poljoprivredi, nakon preuzimanja od poslodavca, evidentira (naljepljuje) vrijednosni kupon iz članka 2. stavka 1. podstavka 5. ovoga Pravilnika. Na zadnjoj stranici Obrasca USP- 1 otisnuti su podaci iz članka 2. stavka 1. podstavka 6. i 7. ovoga Pravilnika, te podatak o najdužem trajanju rada sezonskog radnika u poljoprivredi tijekom kalendarske godine. Članak 7. propisuje da poslodavac za sezonske radnike u poljoprivredi nema obvezu voditi evidenciju o radnicima, niti im dostavljati isprave o plaći prema općim propisima o radu. Odredbama sadržanim u članku 8. propisano je da vrijednosne kupone izdaje Ministarstvo financija. Vrijednosni kupon izdaje se na vrijednost utvrđenu u skladu s posebnim propisom o poticanju zapošljavanja. Dimenzije vrijednosnog kupona zajedno s bijelim rubom su 24,14 x 36,92 mm. Vrijednosni kuponi se tiskaju na zaštićenom bijelom papiru s utisnutom metaliziranom folijom – hologramom, nazupčani zaštitnim alatom sa siluetom grba Republike Hrvatske, s istaknutim elementima zaštitnog tiska u crvenoj UV boji. Sadržaj vrijednosnog kupona propisan je odredbama sadržanim u članku 9. propisano je da Vrijednosni kupon sadrži: 1) u gornjem dijelu, grb Republike Hrvatske i godinu važenja, 2) ispod grba, vrijednost vrijednosnog kupona u kunama, 3) u srednjem dijelu, ispisane riječi: »REPUBLIKA HRVATSKA«, a ispod njih riječi: »VRIJEDNOSNI KUPON ZA SEZONSKI RAD U POLJOPRIVREDI «, 4) u donjem dijelu, zaštitni hologram s motivima grba Republike Hrvatske i slova: »RH« i »MF« te serijski broj vrijednosnog kupona. Vrijednosni kupon se tiska u zelenoj i crnoj boji. Postupak izdavanja, distribucije i zamjene vrijednosnih kupona propisan je odredbama sadržanim u članku 10., kako slijedi: Ministarstvo financija će tiskanje vrijednosnih kupona, u skladu s propisima o javnoj nabavi, ugovorom povjeriti trgovačkom društvu koje osigurava poseban način zaštite kakav se koristi pri tiskanju vrijednosnica. Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka, uredit će se oblik, veličina, sadržaj i druga obilježja vrijednosnog kupona, njegova jedinična cijena, vrsta papira za tiskanje, količina i način narudžbe, mjesto i način predaje vrijednosnog kupona, te izvješćivanje i način vođenja evidencije u tiskari. Ministarstvo financija distribuira vrijednosne kupone putem Financijske agencije. Postupak distribucije, prodaje, zamjene i povlačenja iz uporabe vrijednosnih kupona te pripadajuća naknada Financijskoj agenciji uređuje se ugovorom kojeg Ministarstvo financija sklapa s Financijskom agencijom.

Gdje se mogu nabaviti vrijednosni kuponi?

Članak 11. propisuje da prodaju vrijednosnih kupona poslodavcima provodi Financijska agencija u skladu s posebnim propisom o poticanju zapošljavanja, po cijeni koja je na kuponu navedena kao njegova vrijednost. Za prodani vrijednosni kupon Financijska agencija je obvezna poslodavcu izdati račun. Financijska agencija će, na temelju evidencije prodanih vrijednosnih kupona, uplaćivati sredstva u korist računa Državnog proračuna sukladno ugovoru iz članka 10. stavka 4. ovoga Pravilnika. Tijelo nadležno za provedbu mirovinskog osiguranja evidentirat će za osiguranika samo podatak koji se odnosi na razdoblje sezonskog rada u poljoprivredi. Razdoblje iz stavka 4. ovoga članka ne upisuje se u radnu knjižicu sezonskog radnika u poljoprivredi. Tijelo nadležno za provedbu mirovinskog osiguranja dostavljat će Središnjem registru osiguranika prijavno-odjavne podatke za sezonskog radnika u poljoprivredi redovitom razmjenom podataka, a najkasnije do 25. siječnja za prethodnu kalendarsku godinu. Središnji registar osiguranika će, na osnovi podataka iz stavka 6. ovoga članka, izraditi »Specifikaciju po osiguranicima o obračunanim doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja« za sezonske radnike u poljoprivredi jednom godišnje, i to najkasnije do 31. siječnja za prethodnu kalendarsku godinu.

Sredstva doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, za osiguranike sezonske radnike u poljoprivredi koji su članovi obveznih mirovinskih fondova, Središnji registar osiguranika povlačit će s računa Državnog proračuna radi prosljeđivanja u izabrane obvezne mirovinske fondove i društva, te iste evidentirati na osobnim računima osiguranika najkasnije do 15. veljače za prethodnu kalendarsku godinu.

Odredbama sadržanim u članku 12. propisano je da poslodavac koji zapošljava sezonskog radnika u poljoprivredi može neupotrijebljene vrijednosne kupone zamijeniti za gotov novac u jedinici Financijske agencije u kojoj je iste kupio, najkasnije do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu godinu. Ne mogu se zamjenjivati vrijednosni kuponi koji su već bili upotrijebljeni (nalijepljeni) ili su tako oštećeni da se ne može utvrditi da li su bili upotrijebljeni ili su slučajno oštećeni. Člankom 13. propisano je da je Ministarstvo financija obvezno voditi registar izdanih vrijednosnih kupona u kojemu evidentira njihove serijske brojeve te dan, količinu i serijske brojeve predanih vrijednosnih kupona Financijskoj agenciji. Financijska agencija obvezna je voditi registar prodanih vrijednosnih kupona te u njemu evidentirati podatke o nazivu poslodavca, njegovom sjedištu, OIB-u, vrsti posla koje će prema izjavi poslodavca, sezonski radnici u poljoprivredi temeljem tih kupona za njega obavljati i serijskim brojevima vrijednosnih kupona koje je poslodavac kupio. Registri iz stavka 1. i 2. ovoga članka vode se u elektroničkom obliku. Financijska agencija će Ministarstvu financija dostaviti podatke iz registra iz stavka 2. ovoga članka, najkasnije do kraja veljače tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

Najniži dnevni iznos plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2014. godinu

Na temelju članka 10. stavka 3. Zakona o poticanju zapošljavanja (»Narodne novine« broj 57/12 i 120/12), ministar rada i mirovinskoga sustava, uz suglasnost ministra financija, donio je Odluku o najnižem dnevnom iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2014. godinu. Člankom 1. navedene odluke propisano je da najniži dnevni iznos neto plaće koju je poslodavac dužan isplatiti sezonskom radniku koji obavlja privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi, za 2014. godinu nakon obračuna i obustave poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak sukladno propisima koji uređuju oporezivanje, ne može biti niži od 72,08 kuna. Odredbom sadržanom u članku 2. propisano je da se na iznos plaće odnosno iz iznosa plaće iz članka 1. ove Odluke, ne obračunavaju se i ne uplaćuju doprinosi za obvezna osiguranja po stopama prema posebnom propisu, jer su ista uplaćena unaprijed kupnjom vrijednosnog kupona. Člankom 3. propisano je da će se ova Odluka objaviti u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2014. godine. Napominjemo da se Odluka o najnižem dnevnom iznosu plaće u pravilu donosi sa rokom važenja za jednu godinu, te se može očekivati da će nova Odluka o najnižem dnevnom iznosu plaće za 2015. godinu biti objavljena krajem ove godine. U svrhu olakšanja oko snalaženja sa izdračunom poreznih obveza, u nastavku donosimo tumačenje izračuna dnevnog dohotka sezonskog radnika u poljoprivredi objavljenog na web stranicama Ministarstva rada i mirovinskog sustava u članku pod nazivom: Koliko poreza moram platiti na dnevnicu od 100 kn, uz uvjet da je već kupljen vrijednosni kupon? Dnevni vrijednosni kupon/vaučer iznosi 20,09 kn, što je minimalan iznos koji se mora uplatiti za doprinose i uvijek je isti bez obzira na visinu dnevnice i na trajanje posla. Na neto iznos dnevnice od primjerice 100,00 kn, vrijednosnim kuponom plaćeni su doprinosi od 20,09 kn. Porezna osnovica se izračunava preračunavanjem neto iznosa dnevne zarade u svotu dohotka, a svota dohotka se pri utvrđivanju ukupnog troška uvećava za obvezne doprinose (100 + porez i prirez + doprinosi = ukupni trošak). Predujam poreza na dohodak od 25% u ovom se slučaju izračunava preračunavanjem neto iznosa u bruto dohodak, primjenom preračunskog koeficijenta za stopu poreza od 25% i možebitnog prireza. Ako fizička osoba (radnik povremeni sezonac) ima prebivalište u općini ili gradu koji nema prireza, koeficijent preračuna iznosi 1,333 (1 : 0,75).

Konkretno, ako je neto zarada 100,00 kn, dohodak iznosi 133,33 kn (100 * 1,3333), a ukupni trošak poslodavca iznosi 153,42 kn (133,33 + 20,09). Porez na dohodak se racuna iz dohotka, npr. iz dohotka u iznosu 133,33 kn, porez iznosi 33,33 kn (133,33 * 25% = 33,33 kn).Ako radnik sezonac ima prebivalište u opcini/gradu koji je propisao obvezu placanja prireza porezu na dohodak, koe-  cijent se izracunava uvažavajuci stopu prireza. Na primjer, ako stopa prireza iznosi 10%, preracunsko koe cijent iznosi 1,3793 (1: 0,725), ako prirez iznosi 5% preracunski koe cijent iznosi 1,3559 (1 : 0,7375), ako prirez iznosi 18% preracunski koe cijent iznosi 1,4184 (1 : 0,705) itd. Npr. uz stopu prireza od 10%, dnevnu zaradu u iznosu 100,00 kn neto treba za svrhe obracuna poreza i prireza preracunati u dohodak (ne bruto placu, nego dohodak), tako da dohodak iznosi 137,93 kn, iz kojeg iznosa porez iznosi 34,48 kn (137,93 * 25%), a prirez 3,45 kn (34,48 kn * 10%), tj. porez i prirez ukupno 37,93 kn (34,48 + 3,45).

Predujam poreza na dohodak po stopi od 25% na primitke (dnevni iznos plaće i ostali primici koje je poslodavac isplatio ili dao sezonskom radniku) obračunavaju se na kraju mjeseca. Porez i prirez se obračunavaju na razini mjesečnog dohotka. Ispunjava se IDD obrazac na mjesečnoj razini i šalje u ispostavu Porezne uprave. U obrascu IDD se iskazuju samo podaci o dohotku, te o obračunanom i plaćenom porezu na dohodak i prirezu. Doprinosi koje je poslodavac za odnosnog radnika platio kupnjom vrijednosnog kupona, ne iskazuju se u obrascu IDD.Na kraju svakog kalendarskog mjeseca poslodavac ima obvezu na ime sezonskog radnika uplatiti predujam poreza na dohodak od 25% te prirez ako je u obvezi uplate prireza na ukupan iznos rada sezonskog radnika u tom mjesecu. Svaki sezonski radnik dužan je uz sebe imati knjižicu ugovora, a krajem kalendarske godine u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje obračunava uplatu mirovinskog osiguranja. Također, svaki sezonski radnik početkom kalendarske godine može temeljem porezne prijave oostvariti povrat poreza temeljem osobnog odbitka. a detaljniji propisi mogu se pronaći na web stranici Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Za sve upite o obračunu poreza i uplati sredstava, može se obratiti poslovnici Fine.

Produženo mirovinsko osiguranje kod sezonskog rada u poljoprivredi

Koje su mogućnosti ostvarivanja prava na produženo mirovinsko osiguranje tijekom sezonskog rada u poljoprivredi sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 157/13). ?

Imajući u vidu činjenicu da je područje sezonskog rada u poljoprivredi regulirano odredbama Zakona o poticanju zapošljavanja (Narodne novine, br. 57/12 i 120/12) istim je omogućeno i ostvarivanje prava na produženo mirovinsko osiguranje i to od strane zaposlenih osoba tijekom sezonskog rada u poljoprivredi.

Produženo mirovinsko osiguranje za razliku od obveznog mirovinskog osiguranja predstavlja posebnu vrstu dobrovoljnog osiguranja koje se dopušta samo nakon prestanka obveznog osiguranja, tj. nakon prestanka bilo kojeg zaposlenja ili osiguranja na osnovi neke djelatnosti i to samo ako je zahtjev za pristupanje produženom osiguranju podnesen u propisanom roku od 12 mjeseci nakon prestanka »obveznog osiguranja« putem mjesno nadležne ispostave Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema prebivalištu osiguranika. Mjesečna osnovica za produženo osiguranje za godinu 2014 iznosi 2.779,35 kn, (mirovinsko i zdravstveno osiguranje, zaštita na radu, doprinos za zapošljavanje) što predstavlja ukupan mjesečni iznos od 978,33 kune.

Pravo na produženo mirovinsko osiguranje može ostvariti osoba za vrijeme:
• neplaćenog dopusta,
• mirovanja radnog odnosa dok dijete ne navrši tri godine života,
• stručnog usavršavanja ili specijalizacije nakon prestanka ugovora o radu, službe, odnosno obavljanja djelatnosti,
• nezaposlenosti nakon prestanka osiguranja,
• nakon prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove
• privremenog ili sezonskog prekida obavljanja djelatnosti,

• zaposlenja u inozemstvu u međunarodnim i drugim organizacijama na osnovi međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju, odnosno kod stranog poslodavca, ako za to vrijeme nije obvezno osigurana u Republici Hrvatskoj, odnosno ako uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno,
• boravka u inozemstvu kao bračni drug osiguranika - na radu u inozemstvu,
• nezaposlenosti osiguranikačlana posade broda nakon prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme,
• kao osoba koja ima prebivalište na državnom području Republike Hrvatske za vrijeme nezaposlenosti nakon prestanka obveznoga mirovinskog osiguranja u državi članici Europske unije ili u državi s kojom je sklopljen međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, neovisno o tome je li prije obveznog osiguranja u inozemstvu bila osigurana u Republici Hrvatskoj,
• kao bračni drug osiguranikaprofesionalnog ugovornog diplomata za vrijeme boravka u inozemstvu.
Međutim, odredba članka 18. Zakona o mirovinsko osiguranje koja daje mogućnost ostvarivanja prava na produženo osiguranje je prije svega nepravedna i ograničavajuća. Naime, ista propisuje kao uvjet prethodno postojanje obveznog osiguranja što onemogućava stjecanje prava na osiguranje za sve nadolazeće mlade generacije nezaposlenih osoba koje prvi put traže posao, jer one ne mogu ispuniti uvjet »nakon prestanka obveznog osiguranja« jer ga nikada nisu ni imali. Postoji način da se navedeno „zaobiđe“, a to je sklapanjem ugovora o radu na neodređeno vrijeme s npr. nekim od članova uže obitelji kao kućna pomoćnica i slično) na temelju kojeg će se obaviti prijava na obvezno osiguranje na neodređeno vrijeme. Nakon mjesec dana trajanja takvoga radnog odnosa i uplaćenih doprinosa trebaju dobiti otkaz, te obaviti odjavu od osiguranja kako bih bio ispunjen uvjet prethodnog postojanja obveznog osiguranja. Nakon toga imaju rok od 12 mjeseci za podnošenje prijave za pristupanje produženom osiguranju, koje mogu plaćati dalje tijekom cijelog života, odnosno do ispunjenja uvjeta starosti za starosnu mirovinu. Što se tiče same mogućnosti ostvarivanja na produženo mirovinsko osiguranje Hrvatski zavod za zapošljavanje putem mjere za očuvanje radnih mjesta pod nazivom Stalni sezonac provodi sufinanciranje doprinosa za produženo mirovinsko osiguranje stalnim sezonskim radnicima. Navedenom mjerom koja traje do 6 mjeseci pruža se podrška osobama koje rade u sezoni te jedan dio godine nemaju osiguranu plaću niti kontinuitet prijave na mirovinsko osiguranje. Mjera je namijenjena za osobe koje su kontinuirano radile najmanje 6 mjeseci kod istog poslodavca i koje će kod poslodavca raditi najmanje 3 sezone, ili su prethodno radile 3 sezone bez obzira jesu li imale status stalnog sezonca gdje visina subvencije poslodavcu iznosi: 100% troška produženog osiguranja za prva 3 mjeseca, a sljedeći period u najdužem trajanju od 3 mjeseca 50% produženog osiguranja.

Ocijenite članak:

Josip Kovačić, dipl. iur.


Alan Vajda, mag. iur
Rođen je 1967. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu, te Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Bio je i jest član raznih nacionalnih odbora, radnih skupina, s bogatim radnim iskustvom. Autor je nekoliko stručnih radova i članaka, te suradnik u Gospodarskom listu.
Uštipci s breskvama
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.