Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Ekološko suzbijanje puževa

Stranice u tiskanom izdanju: 32 - 33

Najčešće štete u vrtu nastaju od puževa golaća a osobito od crvenog puža golaća (Arion rufus), španjolskog puža golaća (Arion lusitanicus), malog sivog golaća (Deroceras reticulatum) i dr. Prisutnost puževa uočava se po sluzavu srebrnasto sjajnom tragu na biljkama ili tlu. U tlo odlažu od 40 do 500 jaja. Hrane se jedući i oštećujući lišće, stabljike i plodove svih vrsta povrća: kupusnjače, salatu, papriku, mahune i jagode, a izbjegavaju češnjak i crveni luk. Od cvjetnih vrsta puževi napadaju ljubičice, dalije, cinerarije, ciklame, hoste, ljiljan i peruniku. Mjere borbe protiv puževa u ekološkoj poljoprivredi mogu biti mehaničke, biološke i kemijske.

Mehaničke mjere borbe

Radi uništavanja puževih jaja u vrtu treba provoditi češću plitku obradu tla.

Sakupljanje

Najprihvatljivije i ekološki najpovoljnije je puževe sakupljati ručno u kasnim večernjim ili pak ranim jutarnjim satima. Sakupljene puževe moguće je uništiti: dodavanjem kuhinjske soli u posudu s puževima ili dodavanjem vode i sapuna. Moguće ih je i preliti vrućom vodom. Ohlađenu tekućinu potrebno je ocijediti i njome prskati ugrožene biljke, jer takve, prskane biljke puževi ne napadaju. Međutim, povrće u tom slučaju primi miris po puževima, te pripravak ne nalazi primjenu na svim vrstama povrća, a osobito ne na salati. Sakupljene puževe moguće je i spaliti na vatri od čistog drva, a potom ohlađenim pepelom nasipati gredice. Gredice je moguće nasipati i s čistim drvenim pepelom. Miris pepela po pužu odbija druge primjerke iste vrste, a sam pepeo dehidrira i nagriza stopalo puža. Ukoliko ne želite uništiti sakupljene puževe jednostavno ih odnesite dalje od svoga vrta. Pri tome vodite računa da udaljenost mora iznositi minimalno 20 m, jer će se u protivnom vratiti.

Nasipanje

Nasipanje rubova uz gredicu dehidriranim vapnom je efikasno. Vapno djeluje dehidrirajuće na puža. Treba voditi računa da se višekratnim posipanjem vapnom mijenja pH vrijednost tla. Kao mjera borbe protiv puževa u ekološkoj proizvodnji preporuča se nasipanje rubova uz gredicu dijatomejskom zemljom, pijeskom, pepelom ili piljevinom. Često se za suzbijanje puževa preporuča uporaba kuhinjske soli, pri čemu se sol nasipa oko gredice. Ova je mjera efikasna, ali ekološki neprihvatljiva, jer dovodi do zaslanjivanja tla.

Barijere i ograde za puževe

Gredice je moguće ograditi rubnicima od tankog pocinčanog ili bakrenog lima savinutog prema prikazu na slici. Isti se postavljaju kao mehaničke barijere, pri čemu puževi ne prelaze oštre ivice istih te ne čine štete povrću. Rubnici se postavljaju 10 cm u tlo, a iznad tla 10-15 cm. Takvi ili slični rubnici se izrađuju i od PVC materijala i mogu se naći u trgovinama. Pri njihovom postavljanju važno je obratiti pozornost da nema puževa unutar gredice. Za zaštitu salate od puževa hobistima preporučamo uporabu PVC kragni. Kragna je dizajnirana tako da puž ne može prijeći oštru ivicu. Duž gredice se mogu postaviti i barijere od bakrenih traka širine 1-3 cm. Puž glede statičkog elektriciteta ne prelazi takvu barijeru.

Trapovi

Za ulov puževa mogu se koristiti trapovi. U večernjim satima treba postaviti dasku na stazu u vrtu. Ujutro dasku treba podići i sakupiti puževe. Mogu biti od koristi i deblja vlažna tkanina, karton, bale slame, otpaci iz kuhinje i dr., koje također ujutro treba pregledavati. Sakupljene puževe treba uništiti. Moguće je oko biljaka postaviti plosnato kamenje i ujutro podignuti. Ispod kamena se nalaze puževi koje treba sakupiti i uništiti.

Trap od biljnih ostataka: listova salate, kore od grejpa, naranče ili limuna, jabuke i krumpira. Ukopan u tlo ili na razini tla trap se postavlja u blizini posađenog povrća i prekrije kartonom ili novinama. Ujutro se na takvim mjestima može sakupiti velik broj puževa. Polovice od grejpa, naranče i limuna moguće je postaviti na površinu tla gdje će se puževi okupiti u velikom broju, nakon čega ih treba uništiti.

Lovne posude

Za ulov puževa koriste se i lovne posude. Čaše od jogurta ili lovne posude za puža treba ukopati u tlo i postaviti biljne ostatke, voće, suhu hranu za pse i mačke ili pak uliti sirutku. Važno je da posude budu natkrivene. Jeste li znali da puževi vole pivo? Ova se spoznaja može koristiti za njihovo suzbijanje. Lovne posude (ili čaše od jogurta) treba ukopati u tlo tako da rub posude bude 1 cm iznad razine tla, a u posude treba uliti pivo. Miris piva privlači puževe. Lovne posude potrebno je redovito kontrolirati, prema potrebi prazniti i dopunjavati pivom. Postoje različiti tipovi posuda, a najbolje su one s poklopcem.

Uloga životinja

Krtica i jež

S puževima nećemo imati problema ako u vrtu imamo krticu i ježa. Krtica je zakonom zaštićena životinja. Iako u povrtnjaku problem predstavljaju nakupine zemlje koje ona izbaci izlazeći na površinu krtica je iznimno korisna, jer se hrani gujavicama, puževima i drugim vrstama beskičmenjaka. Jež je rado viđen u povrtnjaku. Omiljena hrana su mu puževi, miševi, drugi glodavci i kukci. Kako bi se ježevi nastanili u vrtu potrebno im je prirediti stanište koje je moguće izraditi od raznih materijala: šiblja, gline ili pak drvenih dasaka. Krupnije šiblje treba poslagati ukriž, ostaviti mjesto za ulaz, a preko svega nasuti osušeno lišće. Kao mjesto za postavljanje staništa treba birati mirno i zaštićeno mjesto u vrtu. Od gline je moguće napraviti lončanicu kao što je prikazano na slici. Iste je moguće kupiti kao gotov proizvod u vrtnim centrima u zemljama EU ili na naznačenoj adresi. Izrada kućice za ježa od dasaka nije komplicirana. Postoje razni modeli za izradu iste.

Kokoši, patke i guske

Povremeno puštanje u vrt kokoši, patki i guski može doprinijeti smanjenju broja puževa. No, kako iste mogu nanijeti štetu povrću, poželjno je u vrt pustiti indijske patke trkačice. One se hrane puževima, a ne oštećuju povrće. Indijska patka trkačica potječe iz Indije. Ime je dobila jer se stalno kreće (trči). Tijelo joj je vitko, usko i gotovo uspravna položaja. Postoji više sojeva koji se razlikuju po boji: bijeli, crni, čokoladni, šareni, jarebičasti i dr. Najbrojniji je bijeli soj. Korištenje indijskih patki omogućava uspješno suzbijanje populacije crvenog puža golaća u jednoj godini. U Austriji je zaživio projekt pod nazivom “Rent an Ent” što u prijevodu znači „Unajmi patku”. Postoji mogućnost u vrijeme intenzivne pojave puževa unajmiti indijske patke trkačice (obvezno dvije) na 4 tjedna. Kada se brojnost puževa regulira patke se vraćaju uzgajivaču. Brojnost puževa reguliraju i zmije, žabe, gušteri i kornjače. Međutim njihova je brojnost smanjena nebrigom za okoliš i prekomjernim korištenjem sredstava za zaštitu bilja.

Kukci i puževi

Prisutnost korisnih kukaca iz porodice trčaka (Carabidae) doprinosi smanjenju broja puževa. Trčci se hrane jajima puževa i puževima, ali i gujavicama, gusjenicama, grčicama, žičnjacima i dr. Krijesnice, kusokrilci, strvinari i rovci se također hrane puževima. Manjim puževima se hrane i kožaši, primjerice uholaža, koristan, ali ne i omiljen kukac. Uholaža ili štriga hrani se i hranom životinjskoga podrijetla: lisnim ušima, krvavim ušima, grinjama i jajima leptira i to tijekom noći. Stoga je njena prisutnost u voćnjaku ili vrtu od osobite važnosti. Tijekom dana obitava u mračnim i vlažnim staništima u voćnjaku ili vrtu, te se rijetko može vidjeti, osim ako se ne potraži ispod kamenja, trule kore, lišća ili među otpacima. Budući da voli mračna i vlažna staništa, na stabla u voćnjaku ili vrtu trebamo postaviti staništa gdje će uholaža obitavati. Staništa za uholaže se mogu izraditi od glinenih lončanica, starog vatrogasnog crijeva, tkanine i dr. Obrnuto postavljenu glinenu lončanicu treba ispuniti suhim sijenom ili slamom, a na donji, široki dio staviti dvije drvene križasto postavljene letvice. Letvice treba povezati konopom ili žicom, te konop ili žicu provući kroz lončanicu da sijeno ili slama ne bi ispadalo van. Tako priređenu lončanicu treba objesiti o granu u voćnjaku. Dio starog vatrogasnog crijeva, duljine 30 cm, šivanog s gornje strane, objesit ćemo na granu u voćnjak. Unutrašnjost crijeva treba popuniti sijenom ili slamom. Tkanina kružnog oblika u sredini svezana i obješena na granu pogodna je za obitavanje uholaže. Postavljena staništa treba ostaviti u voćnjaku tijekom cijele godine, a osobito tijekom zime.

Ptice i puževi

Očuvanjem okoliša, postavljanjem kućica i hranilica za ptice povećat će se i njihova brojnost. Ptice koje se rado hrane puževima su bijela pastirica, slavuj, crvendać, drozd, čvorak i dr.

Ocijenite članak:

mr. sc. Marija Ševar
viša koordinatorica za ekološku poljoprivredu Savjetodavna služba
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.