Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Kako prepoznati neke virusne bolesti agruma?

Stranice u tiskanom izdanju: 34

Najčešći način širenja ovih bolesti je cijepljenje. Zbog toga je važno prepoznati simptome bolesti, što nije teško ukoliko su oni specifični. Mandarina Unshiu je kod nas najrašireniji agrum, posebice, na plantažama Neretvanske doline. Jedna od virusnih bolesti ove vrste sa specifičnim simptomima je zakržljalost stabla mandarine.

Satsuma dwarf virus ili skraćeno SDV
Ova bolest je primijećena prvi put u Japanu tridesetih godina prošlog stoljeća. Danas je prisutna i u Kini, Koreji te Turskoj, vjerojatno zbog uvezenog sadnog materijala iz Japana. Budući je i naša zemlja uvoznica sadnog materijala više varijeteta mandarine unshiu iz Japana, nije isključeno da je prisutna i kod nas.

Pokazatelji bolesti
Na stablu mandarine unshiu se javljaju listovi čiji se vrhovi i rubovi uvijaju prema naličju lista zbog čega listovi dobivaju izgled čamca ili žlice. To su specifični simptomi i obično se javljaju na početku vegetacije. Ako je takvo stablo, pored toga, kržljavo, patuljastog rasta, te ako na vrhovima ima veći broj mladica s kratkim internodijima (kratak razmak među koljencima), možemo biti prilično sigurni da se radi o ovoj virusnoj bolesti. Plodovi bolesnog stabla su sitni i zadebljale kore pa nemaju komercijalnu vrijednost. Rezultat napada ove bolesti može biti značajno smanjenje uroda. Na stablu najprije oboli jedna grana, ali se svake godine broj oboljelih grana povećava. Primijećeno je da se bolest širi i na okolna stabla pa se pretpostavlja da su nematode u tlu nositelji širenja zaraze. Ipak, ova pretpostavka nije potvrđena.

Mozaik agruma
(Citrus mosaic virus) je soj SDV, a simptomi se javljaju na kori plodova mandarine Unshiu u obliku zelenih točki ili prstenastih zelenih kružića. Oboljela mjesta kasnije sazrijevaju. Mosaic agruma napada i limune pa i naranče, iako na njima simptomi nisu tipični. Osim agruma, neke zeljaste biljke obolijevaju od SDV od kojih se bijeli sezam (Sesamum indicum) koristi kao test biljka za ovu bolest. Bolest se prenosi cijepljenjem sa zaraženim pupovima, alatom za rezidbu i cijepljenje. Zato se sa sumnjivih stabala ne smiju uzimati plemke za cijepljenje, a alat se mora dezinficirati. Stabla sa tipičnim simptomima treba iskrčiti i spaliti vatrom nadzemne i podzemne dijelove.

Exocortis
To je viroid kojeg često susrećemo u dalmatinskim vrtovima na stablima limuna, naranči i grapefruita cijepljenim na podlogu Poncirus trifoliatu.

Pokazatelji bolesti
Javljaju se isključivo na razini podloge, odnosno od korijenovog vrata do linije cijepljenja u vidu ljuštenja kore. Vanjska kora se suši, odvaja od unutarnje, još uvijek žive kore, u vidu manjih ili većih ljuski. Budući korom kola voda i u njoj otopljene hranjive tvari, oboljelo stablo zaostaje u razvoju, listovi mu žute i na kraju, propada. Poneki uzgajivači, unatoč stručnim savjetima, ignoriraju ove simptome, klorozu liječe dodavanjem dušičnih gnojiva kao i onih sa sadržajem željeza. Pored toga drastično ih orezuju škarama i pilom koji nisu prethodno dezinficirani. Ovakvim ponašanjem doprinose širenju bolesti. Koliko će neko zaraženo stablo živjeti ovisi i o soju viroida. Ukoliko je napadnuto blagim sojem, može dugo životariti. Ukoliko se radi o opasnom soju, stablo će brzo uginuti bez obzira na mjere koje se poduzimaju za njegovo spašavanje. Prilikom cijepljenja, pupove treba uzimati sa stabala starijih od 5-8 godina, a koji nemaju simptome zaraze. Naime, na mlađim stablima se simptomi ljuštenja kore ne ispoljavaju iako je zaraza prisutna. Budući se ovaj viroid prenosi, osim zaraženim pupovima, i alatom za rezidbu i cijepljenje, potrebno je dezinficirati alat s kalijevim hipokloritom koji se koristi u kućanstvu pod trgovačkim imenom varikina. U ovom slučaju alkohol kao dezinficijens nije preporučljiv, jer ne uništava viroid. Preporuča se najprije očistiti alat, zatim ga uroniti u tekućinu za dezinfekciju, nakon toga ga isprati vodom i osušiti. Sadnice treba kupovati isključivo u registriranim rasadnicima koji imaju zakonsku obvezu proizvoditi zdrave sadnice i kao takve stavljati u promet.

Ocijenite članak:

Zorica Velagić, dipl. ing. agr.
Rođena u Žuljani, opću gimnaziju završava u Dubrovniku, a Poljoprivredni fakultet u Sarajevu. Specijalizirala se u Francuskoj u području virusnih bolesti, posebno agruma. Do umirovljenja radi kao poljoprivredni, te gospodarski inspektor.
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.