Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Što nakon tuče u voćnjacima i vinogradima?

Stranice u tiskanom izdanju: 54 - 55

Tuča obično pada u obliku nepravilnih kuglica promjera od 0,5 do 5 centimetara, a može težiti i do 0.5 kg (veće gromade mogu nastati u teškim olujama). Tuču uglavnom proizvode oblaci kumulonimbusi i to na prednjoj fronti olujnog sustava. Pri takvim olujama, ulazne struje zadržavaju kišu sprječavajući je da pada na zemlju. Ako oblak sadrži dovoljno pothlađenih kapi vode, one se nakupljaju pod tlakom ledene kuglice, dok ju pri dnu oblaka ponovo ne zateče ulazna struja. Proces se ponavlja dok gromada tuče ne postane dovoljno teška da ju struje ne mogu više zadržavati u zraku, te pada na tlo. U presjeku gromade mogu se vidjeti slojevi koji određuju koliko je puta ledena kugla ponovila proces. Tuča se formira u kontinentalnim predjelima, te u pojasu s umjerenom klimom. Češća je u brdovitijim i alpskim krajevima, pa se gorski predjeli trebaju pojačano čuvati od tuče. Srednja Europa je područje koje reljefno i klimatski odgovara nastanku ove opasne oborine.

Kad nastupi grmljavinska oluja praćena tučom, velike površine pod raznim ekonomski važnim kulturama mogu ostati potpuno uništene. Oborina tog tipa može nanijeti štetu od 50-80%, a nerijetko se dogodi da za jakih oluja u samo 15-20 minuta nastane stopostotna šteta. Komadi leda svojim padom s velike visine nanose izravnu mehaničku štetu svim izloženim dijelovima biljke, pa nakon kratkog vremenskog roka usjevi poput pšenice, ječma, kukuruza i ostalih ratarskih kultura mogu biti potpuno uništeni. U voćarstvu i vinogradarstvu tuča nanosi štete listu i plodovima u razvoju, pa se tako prinos može znatno smanjiti ili potpuno izgubiti.

Višestruke štete na voćarskim kulturama

Listovi su znatno oštećeni, pokidani ili rasparani čime se višestruko smanjuje asimilacija biljke. Kroz tako oštećene listove znatno lakše ulaze bolesti i list je jako teško ili nemoguće zaštititi od lisnih bolesti (npr. fuzikladij kod jabuka). Plodovi, ako i prežive i zarastu, gube svaku tržišnu vrijednost, ovisno o stupnju oštećenja. Imaju udubine, ožiljke ili pukotine koje se najčešće kasnije aktiviraju pred zriobu. Nerijetko se dogodi da je plod cijeli odrezan ili polovično odrezan. No, najveći dio plodova, ovisno o fenofazi rasta stradaju od truleži, sive plijesni ili od drugih bolesti i otpadnu. Za plodove voćaka bolje je da led ako već padne, padne u ranoj fazi, u fenofazi rasta i debljanja ploda jer su i veći izgledi za oporavak i zarastanje rana. S druge strane na bobičastim i jagodičastim kulturama čak i sitnija i simbolična kratkotrajna tuča može nanijeti velike štete.

Poseban su problem oštećenja uzrokovana većim komadima leda. Takva oštećenja izravno ozljeđuju rodne elemente, izboje, grane, pa i deblo na voćkama. Uzrokuju pucanje kore, dubinske rane, i otkidaju rodne pupove za iduću godinu. Takva oštećenja teško zarastaju, a vide se i nakon 3-4 godine. Često se na mjestima udara javljaju rak rane, smolotočina, brojni nametnici i patogeni. Biljka je sklona zimskom izmrzavanju, mrazopucu i proljetnim mrazevima. Posljedica je sušenje dijelova izboja i grana ili cijele biljke. U takvim slučajevima, rod kod voćaka ovisno o stupnju oštećenja i može biti smanjen ili izostati i dvije do tri godine. Šteta na slabobujnim podlogama može biti potpuna i jedino rješenje je iskrčiti nasad i posaditi novi.

Štete u vinogradu 

Slično je i kod vinove loze. Tuča može oštetiti vinovu lozu u svim fenofazama razvoja, a najveće štete nastaju ako padne dok mladice još nisu dosegle visinu žice, odnosno još nisu povezane uz žicu. U toj fazi su mladice najosjetljivije, lako se otkidaju jer nisu dovoljno očvrsnule u bazalnom dijelu. Naravno da veličina šteta ovisi i o intenzitetu tuče i vremenu trajanja. U vinogradima oštećenim tučom u toj fazi moramo odmah pristupiti rezu dijela oštećenih mladica ili cijelih mladica ukoliko su oštećene u bazalnom dijelu. Na taj način ćemo izazvati tjeranje novih mladica iz preostaloga zdravog dijela, odnosno iz suočice pupa. Tako možemo dobiti zadovoljavajući rod grožđa u toj godini. Ako je vinova loza stradala od tuče u kasnijoj fazi razvoja, kad su mladice već dugačke ili uložene u žicu; ne poduzimamo nikakve mjere rezidbe, jer ionako grožđe iz zaperka ili iz suočice ne bi više dozorilo. U takvim slučajevima obavljamo samo pojačanu zaštitu od bolesti i ako je vinova loza izgubila mnogo lišća, nastojimo sačuvati što više novog lišća iz zaperaka. Ako su bobe još zelene dio će ih zarasti, dio će ih se posušiti ili će ih napasti i posušiti peronospora. Problemi s takvim bobama se još mogu javiti kasnije prilikom nalijevanja boba gdje ti ožiljci mogu popustiti i prouzročiti sivu plijesan. Takve bobe su osjetljive i na pepelnicu. Ako su bobe pred šarom ili već u šari, pomoći nema; koja boba je dobila udar u najboljem slučaju će se posušiti. Ako je vlažno, cijeli grozd može „pojesti“ siva plijesan ili kisela trulež. Nažalost, štetno djelovanje tuče prenosi se i u sljedeću godinu, jer oštećeni trsovi imaju smanjenu otpornost na niske temperature i smanjen potencijal rodnosti. Loza oštećena od tuče koja se ostavlja kod rezidbe na nove lucnjeve i reznike, lako se lomi kod vezanja, a neizbježno ima na sebi i oštećenih rodnih pupova. Zato pri rezidbi moramo po mogućnosti birati što manje oštećene rozgve i ostavljati dulje lucnjeve.

Ako je loza osobito jako stradala od tuče i teško je pronaći manje oštećenu rozgvu na rod (lucanj), možemo obaviti i kombiniranu rezidbu, odnosno ostaviti stare lucnjeve i na njima nekoliko novih lucnjeva i reznika. U toj godini treba posebnu pažnju posvetiti plijevljenju, kako bismo osigurali prigojno i rodno drvo za iduću godinu.

U slučajevima veće štete treba pričekati i dvije do tri godine da se trs oporavi, jer se ne mogu prirediti lucnjevi za iduću godinu, nekad jedva i reznici. Kod mladih vinograda, osobito prve i druge godine, šteta može biti i stopostotna.

Mjere zaštite

Iako su protugradne mreže najbolji način zaštite, kao i osiguranje od tuče, isto tako su i relativno skupi načini i puno poljoprivrednika ne može si to priuštiti. U slučajevima manjih šteta postoji način da biljka lakše zacijeli rane. Za voćke ako je moguće, odnosno ako karenca dozvoljava i ako je dozvoljena registracija sredstva za određenu kulturu, trebalo bi tretirati sredstvom na bazi folpeta i kaptana, radi pospješenja zacjeljivanja rana. Uz to bi obavezno trebalo primijeniti neki aminokiselinski preparat (Fitofert LMW, Drin, Polyamin) koji se obavezno dodaju u slučajevima stresa za biljku (mraz, suša, tuča i sl). Za vinovu lozu vrijedi isto, osim što je bolje, jer postoje kombinirana sredstva s folpetom i fosetilom (Mikal Premium, Profiler) ili folpetom i dimetomorfom (Forum Star, Acrobat, Pergado F) koja je onda bolje primijeniti, jer vinovu lozu tada treba jače štititi od bolesti.

Aminokiselinska gnojiva aktiviraju biokemijske i enzimatske procese u biljci i poboljšavaju rezultate metabolizma i procese fotosinteze. Sadrže visoko koncentrirane L- aminokiseline koje su potrebne za sintezu proteina. Te aminokiseline biljka brzo asimilira. U prirodi se te aminokiseline tvore biokemijskim procesima, te mi ubrzavamo taj proces dodavajući ih izravno na list, te je metabolizam puno brži. Aminokiseline stimuliraju razvoj i metabolizam brojnih organa biljke, poboljšavaju učinak mikroelemenata, pospješuju njihov brzi premještaj po biljci u organe u kojima su potrebni. Pogodna su za upotrebu sve do berbe plodova, jer nemaju karence, pa tako ni rezidua.

U stresnim situacijama, poput tuče aminokiselinska gnojiva primjenjuju se najkasnije u roku od 24-48 h od događaja. Najčešće se tretira 1-2 puta u roku 7 dana kod trajnih nasada, voćnjaka, vinograda i ukrasnog bilja.

Ocijenite članak:

Nino Ivančan, dipl. ing. agr.
Autor je diplomirao 2008. g na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo. Radi na vlastitom OPG-u u okolici Đurđevca na poslovima proizvodnje i prerade voćarsko-vinogradarskih i povrtlarskih kultura. Honorarno piše članke voćarsko vinogradarske tematike.
Tortille sa zimskom salamom
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.