Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Kemijsko i biološko suzbijanje pepelnice u vinogradu

Stranice u tiskanom izdanju: 54 - 55

U zadnjim smo zaštitama vinove loze protiv biljnih bolesti ograničeni propisanim karencama za vinske sorte grožđa. Naime, većina fungicida dopuštenih za suzbijanje biljnih bolesti u vinogradarstvu ima za vinske sorte u pravilu dužu karencu nego za stolne ili jestive sorte grožđa, zbog mogućeg naknadnog negativnog utjecaja na fermentaciju mošta i/ili vinifikaciju.

Pepelnica grožđa je jedina bolest koju moramo suzbijati u svim zaštitama vinograda od stadija vunastog pupa i pojave prvih listića do zadnjih aplikacija pred berbu, odnosno potrebno je provesti sve mjere zaštite da se ova bolest ne pojavljuje na grožđu.

U mnogim je vinogorjima kontinentalne Hrvatske pepelnica grožđa (Erysiphe necator) do početka novog milenija bila značajno manji problem u zdravstvenoj zaštiti u odnosu na plamenjaču vinove loze (Plasmopara viticola). Iz podataka republičke Izvještajne službe zaštite bilja tijekom vrućih ljeta u drugoj polovici 1970-tih godina pepelnica se u najsjevernijim hrvatskim vinorodnim područjima (Međimurje) tretirala tek u kolovozu (sumpor, benomil), a štete su bile manje od 5 %. U prvih deset godina novog milenija (2001.-2010.) pepelnica je u istoj regiji na netretiranom grožđu sorte moslavac bijeli (šipon) prosječno pričinila dvostruko veće štete od plamenjače.

Kako prezimljuje pepelnica?

Uz globalne klimatske promjene, tome je najviše pogodovao novi način prezimljenja pepelnice. Ranije se ova bolest održavala tijekom mirovanja vegetacije u pupovima, a od početka novog milenija zimska plodišta (kleistoteciji) su glavni način prezimljenja pepelnice. Zadnjih su dvadesetak godina istraživanja biologije, prognoze, određivanja optimalnih rokova i načina suzbijanja pepelnice grožđa u mnogim vinorodnim područjima svijeta izmijenila dotadašnji tradicionalan pristup kontroli ove opasne gljivične bolesti. Novija molekularna istraživanja u različitim europskim vinorodnim regijama (npr. Francuska, Austrija, Italija, Španjolska) potvrđuju postojanje dvije genetski različite skupine pepelnice (grupa A i B). Grupa A prezimljuje u inficiranim pupovima, a grupa B u zimskim plodištima. Iz zaraženih se pupova rano u proljeće razvijaju malobrojne zaražene mladice čiji organi prekriveni pepeljastom prevlakom konidija (oidija) (grupa A). Oslobađanje askospora iz prezimljujućih kleistotecija započinje već nakon pojave prvih listića krajem mjeseca travnja i traje 35-40 dana, odnosno najintenzivnije je tijekom svibnja (grupa B). Frekvencija genetičkih grupa A i B u europskim vinogorjima je vrlo različita, te u istom nasadu mogu biti prisutne obje skupine. Te dvije prezimljujuće grupe A i B značajno se razlikuju po svojstvima patogenosti na osjetljive biljne organe, te otpornosti na specifične fungicide. Prema stupnju infekcija grupa B je “agresivnija” u odnosu na grupu A, ali pritom inkubacija duže traje a promjer lezija i intenzitet formiranja konidija je manje izražen. Stoga su prvi simptomi pepelnice kao posljedica primarnih zaraza askosporama teže uočljivi, jer se pojedinačne ili skupne kolonije promjera svega nekoliko mm do par centimetara formiraju na naličju donjih listova – u blizini cvjetnih organa.

„Nova pepelnica vinove loze“

Smatra se da nenadana i masovna pojava pepelnice na tek zametnutim bobicama nakon cvatnje potječe primarno od zaraza zimskim askosporama (tzv. “nova pepelnica vinove loze”). Iz navedenog pepelnica grožđa prestaje biti samo bolest mediteranskog područja, već se brzo širi u sjevernija područja i veće nadmorske visine. Zbog toga se sve veća pažnja posvećuje usmjerenom suzbijanju pepelnice do početka cvatnje vinograda. Osim jačeg prezimljujućeg potencijala, širenje pepelnice iz zimskih plodišta započinje značajno ranije nego iz inficiranih pupova (već nakon pojave prvih listića vinove loze), pa nove smjernice usmjerenog suzbijanja pepelnice preporučuju ovu bolest do početka cvatnje suzbijati barem 4 do 5 puta. Nakon cvatnje je potrebno provesti još 3-4 tretiranja. Meteorološki uvjeti kod kojih možemo očekivati pojavu pepelnice su temperature 20° do 28°C, vlažnost zraka 60-90 %, relativno manje sunca (oblačni, topli i sparni dani), te lagani vjetar (zadnjih godina ovakve uvjete često bilježimo u svim vinogorjima). Pritom se na samom početku vegetacije koriste propisane količine sumpora (Chromosul, Cosavet, Kossan, Kumulus, Sumpor SC, Thiovit Jet i dr.), što uz smanjeni volumen škropiva (200 lit./ha) daje i pozitivan učinak na lozine grinje šiškarice (npr. primjena sumpora SC i/ili WG formulacije u količini 5 kg ili lit./ha u stadiju “vunastog pupa”) (ili koncentracija 2,5 %). Početkom ili u prvoj polovici svibnja za tzv. “proljetno čišćenje” preporučujemo meptil-dinokap (Karathane Gold), a preventivno se sredinom svibnja mogu koristiti strobilurini (npr. Stroby, Universalis, Cabrio Top, samo 1x godišnje, najčešće u kombinaciji sa manjom količinom sumpora i/ili meptil-dinokapa), dok krajem svibnja ili početkom lipnja primjenjujemo kinoksifen (Crystal SC) ili prokinazid (Talendo EC) ili metrafenon (Vivando SC). U svim ostalim mjerama zaštite prednost dajemo kombiniranim fungicidima (spiroksamin & tebukonazol & triadimenol, tebukonazol & trifloksistrobin, miklobutanil & kinoksifen, boskalid & krezoksim-metil) (Falcon EC, Nativo WG, Postalon SC, Collis SC), dok se u zadnjim mjerama zaštite ponovno koristi sumpor (uz propisanu karencu za vinske sorte grožđa) u kombinaciji sa boskalidom (Cantus DF). Izvrsni rezultati su suzbijanju pepelnice dobiveni su posljednjih sezona primjenom novih djelatnih tvari - fluopyram, npr. u pripravcima Luna Privilege SC (0,05 %), Luna Experience SC (0,0375 %), Luna Sensation SC (0,02 %), cyflufenamid u pripravku Dynali DC (0,065 %) i piriofenon u pripravku Kusaby 300 SC (0,02 %).

Važno je poštivati rokove tretiranja (prosječni razmaci 8-12 dana), mijenjati skupine fungicida prilagođenu razvoju vinove loze tijekom sezone (vidi Tablicu 1.) i kvalitetno aplicirati škropivo na sve zelene organe vinove loze.

Biološko suzbijanje pepelnice

Posljednjih sezona mnogi vinogradari postavljaju pitanje o svrsishodnosti jesenskog tretiranja vinograda nakon be rbe grožđa (npr. primjenom bakarno-sumpornih pripravaka)?! Ujesen, nakon berbe uzročnici biljnih bolesti (npr. pepelnica, plamenjača ili “peronospora”) su spremni za niske zimske temperature, jer se tada nalaze u najotpornijoj formi na negativne vanjske uvjete – zimskim plodištima. Ta su zimska plodišta vrlo brojna (npr. ukupna brojnost kleistotecija po jednom vinskom trsu osjetljive sorte pri zarazi lišća pepelnicom do 20 % može se procijeniti na nekoliko stotina tisuća, pa sve do nekoliko milijuna kod zaraze lišća pepelnicom do 50 %), te se ne mogu uništiti kemijskim sredstvima za zaštitu bilja - ali su na njih djelotvorni neki biološki pripravci. Prvi komercijalni biofungicid za suzbijanje pepelnice vinove loze registriran u europskim državama (npr. Švicarska, Engleska, Francuska, Italija, Slovenija) je AQ10 (proizvođač Ecogen Corporation, SAD). Formuliran je u dispergirajućim mikrogranulama (WDG), a sadrži spore gljive Ampelomyces quisqualis (5.000.000.000 spora/gramu). Ova vrsta prirodno hiperparazitira više vrsta pepelnica bez obzira na biljku domaćina, te se već 55 godina istražuje za njihovo biološko suzbijanje. Mikoparazit inficira i formira piknide unutar hifa, konidiofora, konidija i kleistotecija na više od 64 vrste u rodovima Brasiliomyces, Erysiphe, Leveillula, Microsphaera, Phylactinia, Podosphaera, 09-10 11-13 14-15 53-55 75 77 81 Razvojni stadiji vinove loze prema BBCH skali (Bloesch & Viret; 2008) sumpor sumpor meptil-dinokap kinolini & kinazolini strobilurini kombinirani IBE spiroksamini AQ10* AQ10* Sphaerotheca, Uncinula, te u anamorfima Oidium i Oidiopsis. Ovi podaci potječu s pepelnica koje napadaju 256 vrsta domaćina unutar 172 roda i 59 botaničkih porodica, prikupljenih iz 28 različitih država. Takva parazitacija reducira sporulaciju i formiranje kleistotecija ili može potpuno uništiti površinske kolonije pepelnice. Za aktivaciju hiperparazit zahtjeva najnižu relativnu vlažnost zraka 60 % i temperaturu 12°C, pa se tretiranja preporuča obaviti u večernjim ili jutarnjim satima uz dodatak sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja. U pokusima u međimurskom vinogorju je dodavano mineralno ulje (Bijelo ulje EC u koncentraciji 0,15 %). Nakon penetracija spora AQ10 u micelij pepelnice (2-4 sata), njihova učinkovitost više ne ovisi o meteorološkim uvjetima. Koristi se preventivno ili najkasnije kada opazimo 3 kolonije pepelnice na lišću ili bobicama grožđa. Kemijska anorganska i organska sredstva za zaštitu bilja ne uništavaju zimska plodišta pepelnice, pa pripravak AQ 10 trenutno nema alternativu i/ili zamjenu na hrvatskom tržištu. Očekujemo da bi tvrtka “Biogard” (CBC) iz Italije moguće započela prodajom ovog pripravka na hrvatskom tržištu 2015. godine.

Pripravak AQ 10 WDG značajno umanjuje broj prezimljujućih zimskih plodišta pepelnice vinove loze pa se preporučuje za biološko suzbijanje bolesti u vrijeme aktivacije i/ili formiranja plodišta (na početku i krajem sezone zaštite).

Ocijenite članak:

mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama.
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 01.07.2019. Izdanje 15.06.2019. Izdanje 01.06.2019. Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.