Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Značajke držanja svinja na dubokoj stelji

Stranice u tiskanom izdanju: 63 - 64

Danas se za nastiranje primjenjuju dvije osnovne grupe materijala; organski materijali (slama, piljevina, drvena strugotina) ili anorganske tvari (pijesak). Kod izbora materijala za stelju, preporučuje se uvažiti sljedeće faktore: sposobnost materijala da upija tekućinu, kapacitet zadržavanja vode i isparavanja, strukturu materijala, utjecaj na zdravlje životinje, dostupnost materijala, te njegovu cijenu. Sustav držanja na dubokoj stelji može se primijeniti na sve kategorije svinja. Prednosti ovakvog uzgoja očituju se na pet glavnih područja:proizvodni rezultati životinje, dobrobit životinja, okolišni čimbenici, tržišne mogućnosti, te niža početna ulaganja. Osim u tovu, na dubokoj stelji najčešće se drži prasad u uzgoju, krmače i nazimice, te rasplodni nerasti, a upotreba poda sa steljom predviđa se čak i u prasilištima, pri čemu je potrebno osigurati besprijekorne higijenske uvjete.

Primjenom ovog načina držanja, određeni dio mineralnih gnojiva može se zamijeniti kvalitetnim svinjskim gnojem i u konačnici smanjiti cijenu kukuruza kao osnovne sirovine svinjogojske proizvodnje, te na taj način smanjiti cijenu koštanja svinja. Držanje svinja na dubokoj stelji povoljnije utječe na zdravstveno stanje svinja, pa se, primjerice u tovu, mogu očekivati manja uginuća. Prednost ovakvog načina držanja svinja očituje se i u manjim troškovima izgradnje objekata, s obzirom da nema potrebe ugrađivanja ventilacije i kanalizacije.

Prednosti uzgoja na dubokoj stelji

Smatra se da prasad u laktaciji na dubokoj stelji pokazuje bolju vitalnost i otpornost u usporedbi s prasadi iz konvencionalnog prasilišta, te lakše doživljava odbiće. Nadalje, krmače držane na dubokoj stelji borave u okolišu koji omogućava prirodno ponašanje životinja, te je u tim uvjetima smanjen broj tihih gonjenja. Prednosti držanja pojedinih kategorija svinja na dubokoj stelji očituju se kroz proizvodnju kvalitetnog, čvrstog stajskog gnoja. Zbog prirodnijeg načina držanja postiže se bolja dobrobit svinja. Pri ovakvom načinu držanja svinje imaju mogućnost rovanja, te se na taj način smanjuje agresivnost. Budući da se fermentacijom u dubokoj stelji stvara toplina, pri čemu temperatura može doseći i 40 oC, objekti su topliji u zimskom dijelu godine. Ako se u objektu koristi propisana količina slame, emisija štetnih plinova unutar samog objekta je minimalna, pa nema potrebe za ugrađivanjem ventilatora, što pojeftinjuje ulaganje. Nedostatci držanja svinja na dubokoj stelji očituju se kroz potrebu za pripremom većih količina prostirke, te veći utrošak rada za pripremu prostirke i svakodnevno nastiranje.

Priprema objekta

Potrebne količine slame kod držanja krmača na dubokoj stelji iznose 3-4 kg dnevno. U hranidbenom dijelu boksova postavljaju se pregrade iznad poda ili valova, čime se izbjegava agresivnost i omogućuje individualna hranidba krmača. Hranidba krmača može se dodatno racionalizirati i prilagoditi potrebama pojedine životinje ugradnjom kompjutorskih sustava. Sam hranidbeni dio je povišen, te je stubama povezan s prostorom za ležanje. Dno prostora s dubokom steljom mora biti izrađeno od betona, kako ne bi došlo do procjeđivanja gnojovke. Izgnojavanje boksova vrši se nakon prebacivanja krmača u prasilište. Prednost držanja krmača na dubokoj stelji u odnosu na konvencionalne objekte očituje se u manjoj izloženosti krmača stresu, što za posljedicu ima vitalniju prasad veće tjelesne mase kod odbića. Uzgoj prasadi na dubokoj stelji odvija se u skupinama od 20-60 prasadi. U ovom sustavu držanja potrebno je osigurati 0,4 m2 prostora i 0,8 kg slame dnevno po prasetu. U odnosu na konvencionalni uzgoj, prednost uzgoja na dubokoj stelji očituje se kroz smanjena ulaganja, s obzirom da nije potrebno ulagati u skupe kaveze, te kanalizaciju i ventilaciju. Međutim, u usporedbi s konvencionalnim uzgajalištima, uzgoj na dubokoj stelji zahtjeva veće smještajne površine. Sam boks se sastoji iz dva dijela: ležišta na koje se nastire slama i povišenog prostora za hranidbu. U takvom boksu prasad boravi do tjelesne mase od približno 25 kg. Prema količini gnoja koja će se proizvesti u tom razdoblju, potrebno je proračunati volumen prostora za ležanje. Pod u hranidbenom dijelu boksa mora biti izveden na način da se izbjegne klizavost. Sama hranidba se odvija iz hranilica postavljenih uz hranidbeni hodnik. Uz hranidbu po volji, na jedno hranidbeno mjesto na hranilici dolaze četiri praseta. Izgnojavanje prostora vrši se nakon završetka razdoblja uzgoja prasadi ručno ili mobilnim uređajima. S obzirom na jednostavnost, te proizvodne i ekološke prednosti, a posebno manja ulaganja, uzgoj prasadi na dubokoj stelji pogodan je za manje farme i obiteljska gospodarstva. Tovljenici su kategorija svinja koja se najčešće drži na dubokoj stelji. Prostor u boksu za tovljenike podijeljen je u dva dijela: povišeni dio je hranilište, te niži dio koji je ležište za odmor svinja, a međusobno su povezani stubama. Za suho i udobno ležište potrebno je osigurati smještajni prostor od 0,6 m2 po tovljeniku u predtovu te 1,5 m2 u tovu. Zatim, potrebno je osigurati 0,8 kg slame po tovljeniku u predtovu, te 1,5 kg slame u tovu. Povoljna mikroklima može se postići ako je visina prostora iznad stelje 2,5 m. U slučaju veće visine, zimi je u tovilištu hladnije. Prednosti tova na dubokoj stelji očitiju se kroz bolje zdravstveno stanje i manji postotak uginuća tovnih svinja. Dosadašnja istraživanja tovnih svojstava u tovu na dubokoj stelji dala su kontradiktorne rezultate, pa su u pojedinim slučajevima zabilježeni dnevni prirasti u tovu na dubokoj stelji bili bolji u odnosu na priraste u konvencionalnom tovu, dok su druga istraživanja pokazala da su rezultati tova na dubokoj stelji nešto niži u odnosu na konvencionalni tov. Također, pojedini istraživači su utvrdili značajno niže završne tjelesne mase svinja utovljenih na dubokoj stelji u odnosu na tovljenike držane bez stelje. Nedostatak nastiranja piljevinom, je potreba za miješanjem stelje svaka 2-3 tjedna, pri čemu dolazi do podizanja prašine, uznemiravanja životinja, te većeg utroška rada. Stupanj apsorpcije štetnih tvari ne ovisi samo o izboru materijala za nastiranje, već i pridržavanju propisanih parametara proizvodnje, te zahtjeva pojedinih kategorija svinja što se tiče mikroklimatskih uvjeta. Duboka stelja u objektima za tov apsorbira štetne plinove, te vlagu iz izmeta i mokraće i na taj način izravno utječe na povoljniju mikroklimu objekta u odnosu na konvencionalna tovilišta. Prednosti ovakvog načina držanja svinja u Hrvatskoj još nisu dovoljno iskorištene. S obzirom da se na našim područjima kao nusproizvod proizvodnje pšenice, mogu naći dovoljne količine slame ili kao nusproizvod drvne industrije piljevina, materijal za nastiranje neće biti problem osigurati. Direktive Europske unije danas idu u smjeru zaštite dobrobiti životinja, te na smanjenu proizvodnju i primjenu gnojovke. U tim okolnostima držanje svinja na dubokoj stelji može zadovoljiti oba zahtjeva.

Danas prevladava stav da tov na dubokoj stelji može biti jednako efikasan kao i konvencionalni tov ukoliko se optimiziraju proizvodni uvjeti u ovakvom sustavu držanja. Tovljenici na dubokoj stelji imaju mogućnost slobodnog kretanja kroz boksove, što utječe na povoljniju strukturu i čvrstoću mišićnih vlakana. Sam stupanj apsorpcije štetnih tvari ovisi o materijalu koji se koristi za nastiranje objekta. Drvena piljevina pokazala je najbolja svojstva što se tiče apsorpcije štetnih plinova.

Jednostavni tunelski objekti

Danas se za ovakav način uzgoja u svijetu najčešće grade jednostavni tunelski objekti prekriveni polipropilenskom, na ultraljubičasta zračenja otpornom folijom. Kapaciteti takvih objekata su 180—200 životinja. U objektima nema grijanja, već se oni griju toplinom razvijenom fermentacijom u dubokoj stelji. U objektima je primijenjena prirodna ventilacija. Ovakav sustav je pogodan za područja s toplijom klimom, s obzirom da je u hladnijem dijelu godine u takvim objektima zabilježena lošija konverzija hrane. Meso svinja utovljenih na dubokoj stelji prihvatljivije je s ekološkog stajališta, čime se otvaraju dodatne mogućnosti na tržištu, s obzirom na činjenicu da potrošači sve više vode računa o tome da meso ima poznato podrijetlo i da je životinja uzgojena na ekološki prihvatljiv način. S obzirom na sve navedene prednosti ovog načina držanja svinja, kao što su manja ulaganja u odnosu na konvencionalne sustave, dostupnost materijala za nastiranje, te mogućnost zadovoljavanja kriterija o dobrobiti životinja i ekoloških zahtjeva, držanje svinja na dubokoj stelji ima izglednu budućnost.

Ocijenite članak:

dr. sc. Dubravko Škorput
Znanstveni novak na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost : uzgoj i selekcija svinja, i sustavi proizvodnje svinjskog mesa.
Napitak od dinje i jabuka
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.