Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Ljekoviti grmovi s jadranske obale

Stranice u tiskanom izdanju: 66 - 67

LOVOR

Lovor, lovorika ili lorber (Laurus nobilis L.) je zimzeleni grm ili drvo visine do 10 m koje raste uz jadransku obalu pojedinačno ili u skupinama s ostalim grmljem, a na nekim mjestima oblikuje i malene šume. Osobito su poznate šume lovora oko Lovrana, po kojem je mjesto i dobilo ime. Lovor je od davnina bio cijenjeno i sveto drvo.

Lovor ima oko 10 cm duge, kožaste, tvrde listove lancetastog oblika, cjelovitog ili blago valovitog ruba, zašiljene na oba kraja. S gornje strane su sjajni i tamnozelene boje, a s donje svjetliji i bez sjaja. Od ožujka do svibnja u pazušcima listova razvijaju se neugledni, žućkastobijeli cvjetovi. Lovorov plod je koštunica tamnomodre boje koja sliči na maslinu. Svježi lovorovi polodovi nisu jestivi, a osušeni se mogu koristiti u kulinarstvu kao začin. Iz plodova se tiještenjem ili iskuhavanjem s vodom dobiva smjesa masnog i eteričnog ulja koja se nekada koristila u mastima protiv reume i u veterinarskoj medicini.

Berba i sušenje

Listovi se beru nakon dozrijevanja plodova, od mjeseca studenog. Suše se u tankom sloju na prozračnom mjestu zaštićenom od direktnog sunčevog svjetla. Treba ih povremeno okrenuti da se brže osuše. Ukoliko se suše u sušari, temperatura ne smije prelaziti 40oC. Imaju jak i ugodan miris i jako aromatičan, pomalo trpak i gorak okus. Sadrže 1-3% eteričnog ulja s 1,8 cineolom kao glavnom sastavnicom, dosta trjeslovina i nešto gorkih tvari.

Posušeni listovi lovora

Ljekoviti pripravci s lovorovim listom za unutarnju uporabu danas se rijetko koriste. Maurice Mességué preporučuje čaj od lovorovih listova kod hunjavice, bronhitisa i gripe, te za grgljanje kod angine. Kupka od lovorovih listova pomaže kod reumatskih tegoba i djeluje opuštajuće. Čaj od lovorovih listova: 2 svježa, usitnjena lovorova lista kuhati na laganoj vatri 10 minuta u 2,5 dl vode. Ostaviti da odstoji poklopljeno desetak minuta i procijediti. Dodati žlicu meda i žlicu limunovog soka i piti kod gripe i bronhitisa dva puta dnevno po šalicu čaja u gutljajima. Tinktura od lovorovih listova: 50 g svježih, usitnjenih listova lovora preliti s pola litre rakije i ostaviti 3 tjedna na toplom mjestu uz povremeno protresanje. Procijediti i koristiti za masažu kod reumatskih tegoba, bolova u mišićima, nateknuća tetiva.

Lovor kao začin

Listovi lovora najviše se koriste u kulinarstvu kao začin. Dodaju se umacima, marinadama, jelima od mesa, ribe, divljači, juhama i varivima, a koriste se kod pripremanja zimnice, alkoholnih pića i sokova. Suhi lovorov list stavlja se među suhe smokve i drugo suho voće. Djeluje kao prirodni konzervans, pomaže protiv nadimanja, loše probave i bolova u želucu. Pri korištenju lovora kod pripreme jela treba biti oprezan jer jelo postaje gorko ako ga se stavi previše. List, dva, sasvim su dovoljni.

Etrično ulje lovora dobiva se destilacijom listova vodenom parom. Ima antibakterijsko, antivirusno i potugljivično (osobito proiv vrsta Candida) djelovanje. Dodaje se u ulja i masti kod reumatoidnog artritisa, mišičnih bolova i grčeva, kožnih osipa i gljivičnih infekcija kože, a koristi se i za inhalacije kod virusnih infekcija dišnog sustava.

Sredstvo je za dezinfekciju prostora u kojem boravi oboljeli od prehlade i gripe, a djeluje i opuštajuće. Primjenjuje se i kod izrade muških parfema i preparata poslije brijanja. Dugotrajno nanošenje na kožu može izazvati alergijske reakcije. Pripravci od lovora ne preporučuju se trudnicama i djeci.

DRAČA

Drača (Paliurus spina-christi) je 2-3 m visok, razgranjen, trnovit, listopadni grm ili manje drvo koje kod nas raste u području uz jadransku obalu. Latinski naziv biljke vezan je uz legendu po kojoj je Krist bio okrunjen krunom pletenom od drače. Biljka obično raste u u većim skupinama i zajedno s ostalim grmljem stvara velike i guste, neprohodne šikare. Ima jak i razvijen korijen koji prodire duboko u zemlju. Sivosmeđe do tamnosmeđe sjajne grane prekrivene su čvrstim i oštrim trnovima koji su smješteni u parovima, ali tako da je jedan uvijek malo kraći i savinut unazad.

Listovi su jajoliki, kožasti, sjajnozeleni, 2-5 cm dugi i 1-4 cm široki, čitavog ili blago nazubljenog ruba, spiralno smješteni na granama. Sitni, zvjezdasti, peterolatični, žuti ili zelenkastožuti cvjetovi, razvijaju se u pazušcima listova od svibnja do kraja ljeta, čineći guste grozdaste cvatove. Nakon cvatnja razvijaju se plodovi, okrugle i plosnate koštunice sa širokim, valovitim krilcem, koje imaju promjer oko 1,5-3 cm. Izgledom nalikuju na disk (nekima na tanjurić, šeširić ili kolačić) koji je u sredini odebljao, a prema rubovima je stanjen, valovito narovašen, radijalno isprugan i povijen prema strani suprotnoj od drška. Plodovi su u početku žučkastozelene, a kad dozriju postaju žutonarančaste boje, dok koštica koja sadrži 3 sjemenke postane tvrda i drvenasta, a krilce suho, krhko i lomljivo. Drača se često sadi kao ukrasni grm, živa ograda i medonosna biljka.

Ljekovitost drače

Ljekoviti su plodovi drače koji se skupljaju kada počnu žutjeti, suše na prozračnom mjestu zaštićenom od direkrnog sunčevog svjetla i čuvaju u dobro zatvorenoj staklenoj ili keramičkoj posudi. Sadrže velike količine trjeslovina i imaju stežuće, protuupalno i antiseptičko djelovanje. Već u srednjem vijeku bili su cijenjeno sredstvo protiv proljeva i dizenterije.

Plodovi drače pospješuju izlučivanje mokraće pa se koriste kod reumatskih tegoba. Čaj drače se zbog antiseptičkog djelovanja koristi za grgljanje kod upale grla i ždrijela, te za ispiranje usne šupljine kod upala desni i sluznice usta. Njime se također ispiru gnojne i teško zacjeljive rane.

Čaj od drače

1-2 čajne žlicu zdrobljenih plodova drače staviti u hladnu vodu, kad zakipi manuti s vatre i ostaviti poklopljeno 10-15 minuta. Procijediti i piti 1-2 šalice čaja dnevno prije obroka ili čaj koristiti za grgljanje i ispiranje. Plodovi sadrže i veliku količinu celuloze, pa pomažu u poboljšanju probave i sprječavanju zatvora. No, kako celuloza nije topiva u vodi, u tu se svrhu ne pije čaj, već je potrebno dnevno pojesti oko 10-15 nedozrelih plodova, najbolje na prazan želudac.

Jestivost plodova

Nedozreli plodovi drače imaju košticu i krilce ispunjene spužvastim, blijedožutim mesom. Jestivi su, iako ne baš previše ukusni, a okusom donekle potsjećaju na sušene jabuke. Mogu se mljeti i koristiti kao brašno, ili dodatak drugim brašnima, što se često koristilo u doba oskudice, a i danas se koristi u nekim afričkim i azijskim zemljama. Cijeli plodovi dodaju se u rakije.

Med od drače

Med od drače ima žutu ili zatvorenožutu boju, nema mirisa, a okus mu je blag, pomalo opor. Brzo kristalizira u krupne kristale, što ne utječe na kvalitetu meda, a upućenijima je i znak da med nije krivotvoren. Preporučuje se za jačanje imuniteta, snižavanje kolesterola i prevenciju bolesti kardiovaskularnog sustava, a neki pčelari ističu i njegova afrodizijačka svojstva. Često se koristi kao pomoć u liječenju malignih bolesti.

MIRTA

Mirta ili mrča (Myrtus communis) je zimzeleni grm, ili manje drvo, koje samoniklo raste po šikarama mediteranskog područja. Kroz povijest je cijenjena kao biljka koja simbolizira besmrtnost, prijateljstvo, ljubav, vjernost, mudrost i mir, a danas se zbog umirujućeg i dezinficirajućeg djelovanja koristi za proizvodnju eteričnog ulja, ljekovitih pripravaka, pića ili kao začin.

Listovi i cvjetovi mirte

Listovi mirte su 1-3 cm dugi, kožasti, sjajni, jajoliki, pri vrhu suženi i zašiljeni. Imaju kratku peteljku, a na granama su smješteni nasuprotno. Bogati su uljnim žlijezdama i imaju ugodan, slatkasti miris na naranču. Slatkastog su mirisa i bijeli cvjetovi koji se javljaju od lipnja do kolovoza. Imaju pet latica i brojne prašnike, a nalaze se pojedinačno na dugim i tankim peteljkama. Nakon cvatnje razvijaju se okrugle i sočne bobe, veličine graška, s brojnim bubrežastim sjemenkama i ostatkom čaške na tjemenu. Dozrijevaju u studenom i tada postaju plavocrne boje i ugodnog slatkastog okusa.

Bobe mirte

Mirta je u rimskoj mitologiji bila posvećena božici ljubavi Veneri, pa se sadila oko svih hramova njoj u čast. Prema legendi Mirta je bila omiljena Venerina svećenica koju je Venera pretvorila u mirisnu trajnicu kako bi ju zaštitila od napasnih prosaca. Biljka se smatrala afrodizijakom, koristila u vjenčanim buketima i sadila u vrtu mladenaca da im osigura mir i ljubav. U kršćanskoj ikonografiji mirta predstavlja pomirenje, opraštanje i Božju milost. Sitni bijeli cvjetovi simbol su Marijine čistoće i poniznosti, a njihov slatki miris znak njezine milosti i ljubavi. Zbog pomalo gorkastog, ali pikantnog okusa, nekoliko listova mirte poboljšat će aromu ulja, octa ili rakije. Svježi pupoljci i cvjetovi, bez gorkih zelenih dijelova, dodaju se salatama od povrća i voćnim salatama. Osušeni cvjetovi i listovi dugo zadržavaju miris, pa se stavljaju u potpuri, mirisne vrećice i mirisne jastuke.

U ljekovite svrhe u narodu se od davnina koriste listovi i plodovi mirte. Sadrže eterično ulje, trjeslovine, smolu, gorke tvari, limunsku i jabučnu kiselinu. Svježe, zrele bobice se ponekad žvaču za poboljšanje apetita, a u vrijeme nestašice i siromaštva sušile su se i mljele u brašno. Mogu se konzervirati i u soli. Odličan su začin za janjetinu i svinjetinu. Listove je najbolje brati u proljeće, u vrijeme cvatnje.

Značaj mirte

Pripravci od mirte koriste se kod bolesti dišnih organa, upala mokraćnih puteva, želučanih i crijevnih tegoba, povećane količine šećera u krvi, paradentoze i hemoroida. Kao kupka ili oblog, koriste se kod akni, ekcema, lišajeva, prhuti u vlasištu, dermatitisa i psorijaze. Ne preporučuju se u vrijeme trudnoće i dojenja, a veće količine kod osjetljivih osoba mogu nadražiti probavni trakt.

Ocijenite članak:

Marija Kranjčević, dipl. ing. biologije
Stalna je suradnica Gospodarskog lista od 1991. godine. Zaposlena je u poduzeću Ekoherbalia d.o.o. u Zagrebu, na rukovodećim poslovima u proizvodnji ljekovitih pripravaka na bazi bilja.
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018. Izdanje 15.05.2018. Izdanje 01.05.2018. Izdanje 15.04.2018. Izdanje 01.04.2018. Izdanje 15.03.2018. Izdanje 01.03.2018. Izdanje 15.02.2018. Izdanje 01.02.2018. Izdanje 15.01.2018. Izdanje 20.12.2017. Izdanje 01.12.2017.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.