Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Ukrasne biljke mogu biti otrovne! (1)

Stranice u tiskanom izdanju: 36 - 38

Biljke vas lako mogu prevariti svojim primamljivim izgledom. Kod nekih biljaka su otrovni samo pojedini dijelovi, jedan dio može biti jestiv, a drugi izrazito otrovan, dok su neke biljke otrovne u cijelosti. Dodir ili konzumacija otrovnih biljnih dijelova mogu uzrokovati široki spektar simptoma u vidu alergijskih reakcija ili ozbiljnog trovanja koje bi moglo biti kobno po život. Iako, najčešći oblik trovanja uzrokovan je kontaktom biljke s kožom (dermalno) u obliku iritacije kože i očiju. Trovanja su najčešća kod djece i to se uglavnom događa zbog privlačnih, mirisnih, žarkocrvenih plodova koji su djeci zanimljivi.

Djeca su najizloženija opasnosti

Mala su djeca najizloženija mogućim opasnim svojstvima biljaka. Stoga, svakako ih treba naučiti da nikad ne jedu nikakvo cvijeće, bobice ili lišće u vrtu ili parku, da nikad ne trljaju oči prljavim rukama, te da uvijek trebaju prati ruke nakon igranja na otvorenome (ne samo zbog biljaka nego i zbog diranja zemlje, životinja i sl). S djecom starijom od 3-4 godine lako se može početi detaljnije proučavati priroda, te ih je moguće naučiti koje su biljke jestive, a koje opasne i otrovne. Jedna je od pozitivnih stvari kod opasnih vrtnih biljaka, ta što ili imaju trnje (ali, oprez, to nije uvijek slučaj) pa su neprivlačne djetetu ili su jako gorke, odnosno vrlo lošeg okusa, pa će dijete brzo odvratiti od daljnjeg konzumiranja dotičnog ploda, cvijeta ili lista.

Sumnjate li da je dijete progutalo bilo kakvu biljku ili dio biljke, najbolje je izvaditi što više iz usta, isprati djetetu usta vodom, pokušati izazvati povraćanje, te se što prije uputiti u prvu zdravstvenu ustanovu. Ako se jave reakcije na koži (crvenilo, osip, oteknuće), kožu bi trebalo isprati čistom vodom, te se također uputiti u najbližu zdravstvenu ustanovu. Ako ne znate ili niste sigurni kako se zove biljka koju je dijete pojelo, poželjno je dio biljke odnijeti sa sobom liječniku radi olakšavanja postavljanja dijagnoze i određivanja pravilne terapije.

Kontakt s otrovnom biljkom

Prilikom ispravnog rukovanja otrovnom biljkom, opasnost je vrlo mala. Orezivanje, presađivanje i druge zahvate potrebno je obavljati na način da se ruke zaštite rukavicama, a u slučaju dodira s otrovnom biljkom potrebno je oprati nadraženo mjesto vodom. Treba napomenuti kako cilj ovog članka nije izazivanje panike i ulijevanje straha od boravka u vrtu ili parku, nego samo upozoriti na dodatna svojstva pojedinih ukrasnih biljaka, a da to nisu boja i veličina cvijeta. Stoga, bez obzira na to imamo li ili nemamo neku od potencijalno opasnih i otrovnih biljaka zasađenu oko kuće ili je nalazimo u obližnjem parku, svakako se svesrdno preporuča boravak u vrtu i na svježem zraku, samo uvijek uz veliku dozu opreza i odgovornosti prema djeci. U nastavku donosimo neke opasne i otrovne biljke koje su kod nas vrlo popularne i često se nalaze u našim vrtovima.

Bršljan (Hedera helix)

Bršljan je izuzetno česta biljka. Čest je kao pokrivač tla, a obzirom da je i biljka penjačica, lako se popne do vrha stabla. Iako ga je teško kontrolirati, vrtlari ga često koriste za obrube ili živice, ili u kući kao intrigantnu biljku. Otrovna je cijela biljka. Posebno su otrovni plodovi na starijim biljkama, koji ako se pojedu izazivaju otežano disanje, delirij, stupor (stanje potpunog gubitka spontanog i aktivnog pokretanja), konvulzije, halucinacije i groznice, a kontakt s lišćem može izazvati iritaciju kože, svrbež, osip i plikove.

Azaleja (Rhododendron sp.)

Azaleje su diljem svijeta vrlo popularne vrtne i sobne biljke (manji primjerci ili bonsai) zbog svojih prekrasnih zvonolikih cvjetova. Njeno zimzeleno lišće i briljantni mnogobrojni cvjetovi čine ju iznimno atraktivnom biljkom. Cvjetovi su bijele do tamno ružičaste, crvene, žute, ljubičaste, plave i narančaste boje. Postoji više od 1.000 podvrsta spomenute biljke. Unatoč svojoj popularnosti, malo je poznato da su svi dijelovi azaleje vrlo otrovni, osobito lišće i med od nektara. Simptomi kod gutanja uključuju halucinogeno i laksativno djelovanje, prekomjerno izlučivanje sline, suzenje očiju i curenje iz nosa, bol u trbuhu, gubitak energije, depresiju, mučninu i povraćanje, proljev, slabost, znojenje, otežano disanje, progresivne paralize ruku i nogu, te komu koja obično dovodi do smrti. Osim za ljude, osobito je otrovna za konje.

Oleandar (Nerium oleander)

Oleandar raste u obliku malog grma. Ima kožaste listove i obilno cvate cijelo ljeto u raznim bojama. Oleandar je svrstan među najotrovnije biljke na planeti, a opet, ukras je mnogih vrtova. Iako je češći u mediteranskom podneblju, može se uzgojiti u posudi i u kontinentalnom dijelu Hrvatske (tijekom zime se posude unose u kuću). Svi dijelovi oleandra izrazito su otrovni, a u jako malim dozama čak se koristio i kao lijek u nekim narodnim medicinama. Štetno može djelovati čak i dim od spaljivanja i voda u kojoj je bio kao rezano cvijeće, a toksičnost se zadržava i nakon sušenja (u Indiji je zabilježeno namjerno trovanje hranom kojoj je dodano sušeno i mljeveno lišće oleandra). Glavni simptomi trovanja su: mučnina, bolovi u trbuhu, vrtoglavica, pospanost, loša cirkulacija u ekstremitetima, tremor, posrtanje, kolaps, usporen puls, nepravilan rad srca, povraćanje, proljev, raširene zjenice i u najtežim slučajevima trovanja koma koju slijedi smrt. Kod djece je često samo jedan pojeden list smrtonosan. Srećom, svi su dijelovi biljke vrlo gorki, pa rijetko dolazi do znatne konzumacije.

Datura (Datura stramonium)

Datura je vrlo atraktivna biljka. Može se uzgajati u tlu ili u posudama. Poznata po svojim velikim cvjetovima u obliku trube koji mogu biti bijele do ružičaste ili ljubičaste boje. Također, ima vrlo oštre i atraktivne plodove. Svi dijelovi biljke mogu biti opasni i otrovni ako se progutaju, kako za ljude tako i za stoku i kućne ljubimce. Tada nastupa potpuna nesposobnost razlikovanja stvarnosti od fantazije. Ostali simptomi uključuju hipertermiju, tahikardiju, bizarno, a možda i nasilničko ponašanje koje može trajati i po nekoliko dana. Predoziranje često rezultira smrću.

Glicinija (Wisteria sinensis)

Ta prekrasna drvenasta penjačica u rano proljeće uveseljava svojim predivnim grozdastim plavim, lila ili bijelim cvatovima, a inače bolje uspijeva na južnim ili jugozapadnim položajima. Cijela biljka je otrovna, iako neki tvrde da cvijeće ne sadrži otrov, već samo sjemenke i mahune. No, bolje spriječiti nego liječiti, jer podaci pokazuju da, ako je pojedete, izaziva blag ili umjeren gastroenteritis, mučninu, povraćanje, proljev i grčeve, u trajanju do 24 sata. Kod djece navedene tegobe mogu biti opasne po život.

Hortenzija (Hydrangea macrophylla)

Hortenzija je grm s drvenastim stabljikama na kojima rastu nazubljeni ovalni listovi i veliki loptasti cvjetovi koji mogu biti bijeli, ružičasti te raznih nijansi crvene boje, ovisno o kiselosti tla (pH tla). Iako cvijet hortenzije doista djeluje bajkovito, poput kakvog velikog pamučnog bombona, može izazvati bol u trbuhu čak i nekoliko sati nakon što ga pojedete. Osim toga, česti simptomi su povraćanje, svrbež kože, slabost i znojenje. Neki podaci pokazuju i da jedenje cvijeta hortenzije može izazvati komu, napade slične epileptičnima, te nepravilan rad krvnog sustava.

Đurđica (Convalaria majalis)

Iako predivno miriše i od svibnja nas uveseljava svojim bijelim zvončićima, ovo cvijeće posve je otrovno, od svojih zvonolikih bijelih cvjetova pa sve do stabljike i mesnatog korjenja. Onaj tko ih je brao mora temeljito oprati ruke. Svi su dijelovi te biljke izrazito otrovni, a osobito crvene bobice koje sazrijevaju krajem kolovoza i u rujnu. Djecu treba opomenuti da ni slučajno ne jedu crvene plodove. Iako đurđica neće nanijeti puno štete, ukoliko pojedete veću količinu vjerojatno ćete osjetiti mučninu, zamagljen vid, povraćanje, povećano lučenje sline, bol u ustima i trbuhu, proljev i grčeve obično u pratnji probavnih poremećajaja i mentalne zbunjenosti. Otkucaji srca mogu se usporiti i postati nepravilni. Može nastupiti i koma koja može biti kobna.

Narcisa (Narcissus sp.)

Ovo veselo bijelo, žuto i/ ili narančasto cvijeće blago je otrovno u slučaju da se u većoj količini pojedu lukovice. Progutate li veću količinu lukovica narcisa, imat ćete grčeve, proljev i povraćat ćete. Popratni simptomi su glavobolja, mučnina, mišićna slabost i zamućen vid, a može izazvati dermatitis. Narcisov otrov utječe i na rad srca, a može i biti koban. I na ostalom gomoljastom cvijeću (zumbul (Hyacinthus sp.), perunika (Iris sp.), ljiljan (Lilium sp.)) većinom su najotrovnije lukovice, pa nije vjerojatno da će ih dijete pojesti, ali treba biti oprezan pri rukovanju tim biljkama jer je i mlijeko iz stabljika otrovno.

Naprstak (Digitalis purpurea)

Naprstak je vrlo dekorativna cvjetnica osobito je popularna u tzv. ladanjskim ili “bakinim” vrtovima. Divnog i bajkovitog izgleda, ovaj cvijet može narasti i do jednog metra visine, a niz njega se spuštaju ljubičasti, ružičasti ili bijeli cvjetovi, ponekad s vrlo raskošnim središtem. Iako su svi dijelovi biljke iznimno otrovni, lišće se upotrebljava za proizvodnju lijekova za srce. Ali, ukoliko pojedete bilo koji dio ove biljke, vjerojatno ćete imati problema sa srcem, a prije toga iskusiti i mučninu, povraćanje, proljev i bol u ustima i trbuhu, divlje halucinacije, delirij i jake glavobolje. Ovisno o težini trovanja, žrtva može kasnije imati nepravilan i usporen puls, tremor, moždane poremećaje, konvulzije, ali i smrtonosne nemire srca.

 

Drugi dio članka možete pogledati OVDJE

Ocijenite članak:

dr. sc. Marko Petek
Dr. sc. Marko Petek diplomirao je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2003. godine i doktorirao 2009. godine. Od 2003. do 2013. godine radi na Agronomskom fakultetu na Zavodu za ishranu bilja kao znanstveni novak.
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018. Izdanje 15.05.2018. Izdanje 01.05.2018. Izdanje 15.04.2018. Izdanje 01.04.2018. Izdanje 15.03.2018. Izdanje 01.03.2018. Izdanje 15.02.2018. Izdanje 01.02.2018. Izdanje 15.01.2018. Izdanje 20.12.2017. Izdanje 01.12.2017.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.