Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Isplativa proizvodnja šljive

Stranice u tiskanom izdanju: 13 - 14

Podnosi lošija tla i oštriju klimu, no najbolje rezultate će dati u optimalnim uvjetima, pa bi kod komercijalnog (intenzivnog) uzgoja to trebali osigurati. Posebno su značajne ukupne godišnje količine oborina i njihov raspored tijekom godine, pa tako većina sorata najbolje uspijeva u krajevima s godišnjom sumom oborina 700-1.000 mm i relativnom vlagom zraka 75-85%, na dubokim, propusnim, dobro dreniranim, laganim, humusnim tlima bogatim fosforom i kalijem. Ako u fazi formiranja koštice (20 do 30 dana nakon cvatnje) dođe do nedostatka vode, dolazi do masovnog otpadanja zametnutih plodova, a oni koji ostanu su sitni i nepravilno se razvijaju. Visoke temperature u razdoblju cvatnje također nepovoljno djeluju na oplodnju, jer isušuju njušku tučka, a tla koja sadrže više od 10% aktivnog vapna treba izbjegavati za intenzivnu proizvodnju.

Troškovi podizanja šljivika

Prilikom podizanja novog nasada treba sve dobro isplanirati, jer je riječ o višegodišnjem nasadu - greške se teško ispravljaju i skupo plaćaju. Troškovi pripreme tla za sadnju šljive su veliki jer je to agrotehnička mjera koja je najskuplja, a obuhvaća: podrivanje na dubinu 70-90 cm, duboko oranje na 55-60 cm uz zaoravanje meliorativne gnojidbe, rigolanje na 50-70 cm kad je tlo maksimalno prosušeno, a parcele s nagibom većim od 8° treba terasirati. Jedna od stvari na koje treba paziti prilikom podizanja nasada je izbor podloge. Za uzgoj šljive mogu poslužiti generativne i vegetativne podloge. Najčešća podloga koja se kod nas koristi, a pokazala se kao vrlo dobra, je Prunus myrobalana/cerasifera crvenolisna šljiva. Ova jako bujna, generativna podloga odlikuje se velikom genetskom raznolikošću. Podudarna je s većinom plemenitih sorata šljive, ali nešto slabije sa sortama ruth gerstetter, californian blue, stanley. Slabo podnosi teška i vlažna tla, a najviše joj odgovaraju vinogradarska područja. Myrobalana je domaćin virusa šarke šljive, ali se ne prenosi sjemenom. Bjelošljiva se također koristi kao generativna podloga za cijepljenje plemenitih sorata šljive, ali u suvremenoj proizvodnji sve manje, jer je trnovita, što otežava rad pri cijepljenju i slabije je bujnosti od myrobalane. Od myrobalane su izdvojeni poboljšani tipovi koji se dalje vegetativno razmnožavaju, a svojstvo im je da obilno i redovito rađaju. Od trnošljive (P. insititia) se koriste različiti tipovi za proizvodnju sadnica kao vegetativne podloge, a dobro podnose teža, vlažna tla i mraz. Od bjelošljive i domaće šljive izdvojene su podloge otporne na trulež korijena i nematode korijenova vrata. Od marijanke se koriste vegetativne podloge pogodne za pjeskovita tla, a otporne na nematode. Križanjem badema i breskve nastala je vegetativna podloga GF 677, idealna za umorna tla, alkalna i suha. U Hrvatskoj je najzastupljenija standardna domaća sorta bistrica, a za područje Dalmacije i Istre preporučuju se kineskojapanske stolne sorte koje dozrijevaju u turističkoj sezoni.

Za podizanje nasada izbor sorte ima odlučujuću važnost. Danas je poznato više od 2.500 sorata šljive. Prema namjeni plodova, sorte šljive dijele se u tri veće skupine:
• stolne sorte
• sorte za više namjena ili sorte kombiniranih svojstava
• rakijske sorte

Šljiva se može uzgajati u različitim uzgojnim oblicima, ali uzgojni oblik koji joj najviše odgovara i koji se najlakše može ostvariti u praksi je piramidalna krošnja. Gustoća sklopa za ovaj uzgojni oblik je 300-400 stabala/ha. U intenzivnim šljivicima najčešći uzgojni oblici su vaza i vretenaste forme. Gustoća sklopa za ovakve uzgojne oblike je 800-1.800 stabala/ha. Osim oblika stabla, na gustoću sklopa će utjecati i usmjeravanje redova, pa se najbolja izloženost šljiva suncu postiže usmjeravanjem redova u pravcu sjever – jug. Šljiva se odlikuje brzim početnim vegetativnim rastom, pa je oblikovanje krošnje brzo. Rezidbu debljih grana treba izbjegavati, kako se ne bi napravile velike rane, a nužno je na vrijeme usmjeriti rast voćke u željene mladice u fazi intenzivnog rasta ili u početku kretanja vegetacije. Kod sorata koje imaju uži kut grananja (bistrica) potrebno je pravovremeno poviti mladice i izboje. Kod sorata s većim kutom grananja i slabo obraslim donjim dijelom krošnje (stanley) potrebno je jačim skraćivanjem i ranom izolacijom vrhova poboljšati razgranavanje. Ako su osigurani povoljni uvjeti za rast mogu izrasti vodopije koje se obvezno uklanjaju ili ih zalamanjem treba pretvoriti u rodne izboje.

Berba

Šljive treba brati po suhom i toplom vremenu kad su potpuno zrele (plodovi imaju lagano smežuranu kožicu oko peteljke, meso im je tamnožute boje i malo smeđe oko koštice, plod se lako odvaja od peteljke i trešnjom grana lako otpada s drveta). Šljive za svježu potrošnju moraju se brati ručno u hladnijem dijelu dana, dok se šljive za preradu mogu brati pomoću tresača. U Hrvatskoj je vrlo nizak udio plantažnih nasada šljive, a u strukturi ukupne proizvodnje voća šljiva ima skromnih 7%. Prema prinosima prednjače Italija (1.480 kg/ha), Španjolska (1.283 kg/ha), Austrija (1.204 kg/ha) i Francuska (1.148 kg/ha). Razlike postoje i u proizvođačkim cijenama, i to u vrlo širokom rasponu od 1,4 kn/kg u Bugarskoj do 7,8 kn/kg u Austriji. Treba napomenuti kako cijene na putu od proizvođača do kupca narastu nekoliko puta od proizvođačke cijene, zbog niza otkupljivača i prodavača, od veletržnica do gradskih tržnica, trgovina i supermarketa.

Profitabilna proizvodnja

U poluekstenzivnom uzgoju se ostvaruje određeni fi nancijski rezultat, ali on je dostatan samo kao dopunski prihod kućanstva. Intenzivni uzgoj šljive može biti profi tabilna poljoprivredna proizvodnja.

Za intenzivan uzgoj preporučuje se sadnja 400 do 500 stabala/ha, a preporučena veličina voćnjaka je 3 do 10 ha. Početni rod ovakvog voćnjaka očekuje se u četvrtoj godini nakon sadnje, a puna rodnost nakon sedme godine. U godini pune rodnosti očekivani prirod je 32 tone/ha, a pravilnim održavanjem rasta i rodnosti nasad može trajati 15 do 20 godina.

Kalkulacija u nastavku izrađena je prema prosječnim proizvođačkim cijenama zadnjih pet godina, te cijenama repromaterijala iz TISUP-a. U prikazanoj kalkulaciji omjer I i II klase je 50:50, ali u praksi bi trebalo težiti većem udjelu I klase, jer se za nju mogu ostvariti cijene dvostruko više od prikazanih 4 kn/kg. R azlika između prihoda od prodaje šljive i varijabilnih troškova proizvodnje iznosi 25 tisuća kuna i naziva se doprinos pokriću. Ova razlika bi trebala pokriti fi ksne troškove šljivika (amortizacija oko 9.000 kn i kamate na obrtna sredstva oko 3.000 kn) i omogućiti zaradu proizvođaču. Opća je značajka ove proizvodnje velika razlika u proizvodnji u pojedinim godinama, što se pripisuje orijentaciji na sortu bistricu koja je vrlo osjetljiva na virus šarke, te sklona alternativnoj rodnosti. Međutim, sklonost alternaciji uočena je i u novim voćnjacima u kojima su zastupljene sorte tolerantne na virus šarke, što ukazuje na neodgovarajuću tehnologiju uzgoja. Plodovi šljive imaju veliku mogućnost plasmana na tržištu, domaćem i izvoznom. Kod nas je potrošnja plodova u svježem stanju vrlo niska, nema većih prerađivačkih kapaciteta, a proizvođačima je problem i njihova neorganiziranost i vrlo male količine plodova visoke kakvoće za otkup, ali i prirodna alternativna rodnost šljiva koja je svojstvena za većinu obiteljskih voćnjaka. Sve to ukazuje na nužnost primjene raznovrsnih znanja u suvremenoj voćarskoj proizvodnji, što zahtijeva poljoprivrednika s višim stupnjem znanja i vještina, a osnovni preduvjeti su usko specijalizirani stručnjaci, literatura, obrazovni programi i redoviti seminari, ogledni voćnjaci i pokusni centri.


Ocijenite članak:

dr. sc. Branka Šakić Bobić
Branka Šakić Bobić radi kao viši asistent na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo.
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.