Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Kvaliteta meda

Stranice u tiskanom izdanju: 61 - 62

Ova, prema nekima, najlošija pčelarska godina u posljednjih pedeset nije donijela dovoljno meda za same pčele. Osim ponekih iznimaka, većina pčelara nema mnogo meda za tržište i vrlo je vjerojatan uvoz koji je ulaskom naše zemlje u EU znatno olakšan. Uz lakši uvoz obveze označavanja pojedinih sastojaka meda su prilično smanjene i sažete. Zbog toga je moguće da će se uz povišene cijene pojaviti i raznorazni oblici slatkastih sirupastih proizvoda koji će se nuditi kao različite vrste meda. Zato prilikom kupnje valja biti oprezan i pomno proučiti deklaracije na staklenkama. Puno povjerenje treba dati i nadležnim nadzornim službama koje su odobrile stavljanje takvih proizvoda na police trgovina jer je označavanje meda i proizvoda od meda podrobno definirano podzakonskim aktima usklađenim s propisima EU.

Nazivi i opisi meda na tržištu

Prema definiciji Pravilnika “med je sladak, gust, viskozni, tekući ili kristaliziran proizvod što ga medonosne pčele (Apis mellifera) proizvode od nektara medonosnih biljaka ili sekreta živih dijelova biljaka ili izlučevina kukaca koji sišu na živim dijelovima biljaka, koje pčele skupljaju, dodaju mu vlastite specifične tvari, izdvajaju vodu i odlažu u stanice saća do sazrijevanja.”

Pčele pretvaraju nektar u med tako da pomoću enzima iz svoga tijela invertiraju veću količinu saharoze u grožđani i voćni šećer - glavne sastojke meda. Suvišak vode uklanjaju prenoseći nektar iz stanice u stanicu, te prozračivanjem košnice. Zreli med u saću poklapaju - presvlače voštanim poklopcima, i tako ga čuvaju od kvarenja.

Osnovne vrste meda možemo podijeliti prema podrijetlu i prema načinu proizvodnje. Prema izvoru iz kojeg je dobiven med dijelimo na cvjetni ili nektarni med i med medljikovac. Cvjetni med dobiva se sakupljanjem sokova nektarija biljaka. Razlikujemo mnogo vrsta meda ovisno o biljci s koje potječe (kestenov, bagremov, lipov itd.). Određenu vrstu meda možemo dobiti na područjima gdje medonosne biljke koja dobro medi ima u izobilju, budući da se pčele sakupljajući nektar u pravilu drže jedne vrste biljke. Tada se dobije uniflorni (monoflorni) med i tako se označava u prodaji. Da bi dobio taj naziv mora proći ispitivanje broja peludnih zrnaca koji je propisan i u pravilu mora prelaziti 45%. Iznimno od ovoga broj peludnih zrnaca za neke vrste meda može biti veći ili manji od 45%. To se odnosi na pitomi kesten 85%, uljanu repicu 60%, metvica 20%, lipu 25%, kadulju 15%, bagrem 20%, ružmarin 20%, lavandu 10% i na još neke manje poznate i tropske vrste meda. U područjima gdje nema takvih mogućnosti pčele sakupljaju nektar s različitih vrsta biljaka i tada govorimo o poliflornom cvjetnom medu. Med medljikovac nastaje od medljike. Medljika je slatka tekućina koju proizvode kukci (lisne i štitaste uši), za vrijeme hranjenja sokom biljke na kojoj se nalaze. Opisanu tekućinu pčele sakupljaju i pohranjuju u saće. Postoji više vrsta medljikovca ovisno o biljci s koje potječe (hrastov, bukov itd.). Takav med je lošije kvalitete, brzo se kristalizira, ali je bogat mineralnim tvarima. Miješani med je mješavina nektarnog meda i medljikovca.

Označavanje

Prema načinu dobivanja, med dijelimo na prešani, cijeđen, vrcani, te med u saću. Prešani ili muljani med dobivamo tako da saće bez legla stavimo u platnenu vrećicu i tijeskom tiješti. Prešati se može na hladno ili zagrijavanjem na umjerenu temperaturu koja ne smije prijeći 45 ºC. Tako dobiven med je mutan, neugodnog kiselkastog okusa i zbog toga slabije kvalitete za tržište iako je prehrambeno vrjedniji jer se u njemu nalazi pelud, a može biti i matične mliječi. U pravilu ga proizvode pčelari koji pčelare košnicama s nepokretnim saćem. Cijeđeni med se dobiva tako da se saće s medom otklopi, izreže na komadiće, stavi na sito nad posudom i ostavi na toplom mjestu. Med iz saća curi kroz sito u posudu. Med dobiven upotrebom vrcaljke nazivamo vrcanim medom. Dobiva se vrcanjem (centifugiranjem) otklopljenog saća bez legla. Obzirom na izgled, okus i kvalitetu cijeđeni i vrcani med jednako su vrijedni. Filtrirani med je onaj u kojemu tijekom uklanjanja stranih anorganskih ili organskih tvari dolazi do značajnog uklanjanja zrnaca peluda što mu umanjuje hranidbenu vrijednost. U prodaji se može naći i med u saću. To je med kojeg pčele skladište u stanicama svježe izgrađenog saća bez legla ili u satnim osnovama izgrađenim isključivo od pčelinjeg voska koji se prodaje u poklopljenom saću ili u sekcijama takvog saća (boksesima). Slično ovome može se deklarirati i med sa saćem ili med s dijelovima saća. To je proizvod gdje se u staklenku stavlja jedan ili više komada saća s poklopljenim medom i zalije vrcanim do vrha staklenke. Na tržištu se može pronaći i pekarski med. To je med koji se koristi u industriji ili kao sastojak hrane koja se potom prerađuje. Smije imati strani okus ili miris. Može biti u stanju vrenja ili prevrio i smije biti pregrijan. Iz navedenog se vidi da je pekarski med manje vrijedna namirnica koja zahtijeva daljnju obradu i preradu što na proizvodu mora bit naznačeno. Sve navedeno može biti napisano na deklaraciji pakovine s medom.

Kriteriji sastava meda

Med se najvećim dijelom sastoji od različitih šećera, pretežno glukoze i fruktoze, kao i drugih tvari kao organske kiseline, enzimi i krute čestice. Med sadrži oko 76% šećera (voćnog šećera - fruktoze ili levuloze 41%, grožđanog šećera - glukoze ili dekstroze 34% i običnog šećera - saharoze 1%) 18% vode, te 6% ostalog (dekstrina, minerala, proteina, kiselina i neodređenih tvari). Boja može biti od skoro bezbojne do tamnosmeđe, što ovisi o vrsti. Pretamna ili presvijetla boja za određenu vrstu može ukazivati na određene greške meda koje ne moraju biti štetne.

Med može biti tekuće ili viskozne konzistencije, djelomično ili potpuno kristaliziran. Aroma mora biti svojstvena vrsti bilja od koje potječe. Na tržištu ili u bilo kojem obliku za izravnu konzumaciju gdje je deklariran kao med ne smije sadržavati nikakve aditive ili druge dodatke. Mora biti bez organskih ili anorganskih tvari koje nisu u njegovom prirodnom sastavu. Ne smije imati strani okus ili miris, biti u stanju vrenja, imati umjetno izmijenjenu kiselost ili prezagrijavan osim pekarskog meda.

Isto tako se ne smije uklanjati pelud iz meda osim ako je to neizbježno pri uklanjanju stranih organskih ili anorganskih tvari kada se opisuje kao filtrirani med. Kemijski sastav meda podrobno je opisan, a utvrđuje se u posebno ovlaštenim laboratorijima. Veliki broj ovih svojstava vidimo i prije nego se odlučimo na kupnju proizvoda u trgovini. Na deklaraciji je obvezno i navođenje zemlje podrijetla.


Ocijenite članak:

Kruno Lažec, dr. vet. med.
Rođen je u Zagrebu gdje završava svoje redovno školovanje i Veterinarski fakultet. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva, i povremeni predavač u pčelarskim udrugama.
Povrće iz kalupa
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 01.07.2019. Izdanje 15.06.2019. Izdanje 01.06.2019. Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.