Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Opasan štetnik drveća, grmlja i voćaka

Stranice u tiskanom izdanju: 32 - 34

Azijska strizibuba je polifagni štetni organizam i prema do sada poznatim podacima dolazi na vrstama iz sljedećih rodova: Acer, Aesculus, Albizia, Alnus, Betula, Carpinus, Casuarina, Citrus, Corylus, Cotoneaster, Crataegus, Cryptomeria, Fagus, Ficus, Fraxinus, Hibiscus, Lagerstroemia, Litchi, Mallotus, Malus, Melia, Morus, Platanus, Populus, Prunus, Pyrus, Quercus, Rosa, Salix, Sophora i Ulmus. U većini do sada zabilježenih nalaza u Europi izgleda da napada prvo domaće vrste iz roda Acer (Acer platanoides, Acer pseudoplatanus ), a zatim egzotične vrste javora među kojima je najčešće japanski javor - Acer palmatum.

Azijska strizibuba poznata je kao štetnik na mnogim vrstama voćaka, ukrasnog i šumskog bilja. Ova strizibuba može oštetiti i uzrokovati velike materijalne gubitke na lokalitetima u kojima se udomaći, te je stoga svrstana u skupinu karantenskih štetnih organizama. Također može činiti štete i na mnogim drugim biljnim vrstama koje obuhvaćaju ukrasno bilje i voćne vrste. Osim uništavanja zaraženih biljaka, tijekom listopada obavit će se mjere uništenja ovog štetnika i na biljkama domaćinima u polumjeru od 100 metara oko zaraženog bilja. Ovo je izuzetno važno, jer ovaj štetni organizam veći dio života provodi zaštićen unutar stabla, a vidljivi simptomi napada i nastale štete uočljive su tek kada je šteta već učinjena. Propadanje stabala zbog djelovanja azijske strizibube u parkovima, drvoredima kao i u prirodnim šumama predstavlja za ljude veliki gospodarski, materijalni i sociološki gubitak, jer uzrokuje smanjenje i nestanak biološke raznolikosti.

Štete koje nastaju djelovanjem ličinki na sadnicama u početku uzrokuju njihovo slabljenje, osjetljivost stabala na bolesti i oštećenja vjetrom, a kod jačih napada i kasnijeg razvojnog stadija ličinki uzrokuju potpuno sušenje i propadanje stabala, te u konačnici potpuno odumiranje različitih vrsta drveća i grmlja.

Pojava i širenje štetnika

Znatnim povećanjem međunarodnog prometa biljnog materijala i otvaranjem tržišta azijskih zemalja osobito, Kine, Japana i Republike Koreje posljednjeg se desetljeća dramatično povećao i broj unosa i širenja opasnih karantenskih štetočinja među kojima kukaca na prvom mjestu. Ulaskom Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) te približavanjem svjetskim i europskim asocijacijama, uvelike se povećao promet svih vrsta proizvoda, bilja i biljnih dijelova, drvene ambalaže ili drvenog materijala za pakiranje koji predstavljaju predmet nadzora zbog sprječavanja širenja karantenskih štetnih organizama. Međunarodne organizacije vode rasprave o najboljim praksama upravljanja sa živim biljkama koje još uvijek predstavljaju najveću opasnost od unosa azijske strizibube znajući njenu biologiju i simptome napada.

Uvođenje sustava biljne putovnice uz sadni materijal za biljke domaćine azijske strizibube unutar Hrvatske, Europske unije i trećih zemalja znatno će smanjiti rizik od unosa ovog karantenskog organizma.

Na području EPPO regije do sada su zabilježeni nalazi 2000. godine u Italiji. U Francuskoj azijska strizibuba pronađena je 2003. godine, u Nizozemskoj 2007. Od svih navedenih unosa upravo se slučaj Italije danas smatra najproblematičnijim i vrlo je vjerojatno da će se dinamika njena širenja nastaviti usprkos opsežnim poduzetim mjerama unutarnje karantene. Zbog toga su ugroženi prirodni šumski ekosustavi kao i urbano zelenilo. Svakako klimatski uvjeti moraju odgovarati za razvoj i udomaćenje ovog štetnog organizma. Pronalazak karantenskog štetnog organizma azijske strizibube u Turnju, kraj Zadra, u rujnu 2007. godine na uvezenom sadnom materijalu iz Kine inicirao je istraživanja o ovoj karantenskoj štetnoj vrsti u našim ekološkim uvjetima, upoznavanju njene biologije, ponašanju, prilagodbi i mogućoj štetnosti na šumske ekosustave u Republici Hrvatskoj.

Međunarodna trgovina zaraženim sadnim materijalom i drvenim materijalom za pakiranje (DMP – eng. WPM – wood packaging material), razlog je brzog širenja u pojedinim zemljama i sve većeg broja zemalja u kojima je pronađen ovaj štetni organizam.

Status u Hrvatskoj

Budući da je štetni organizam nađen na području Hrvatske sukladno propisima obavlja se uništavanje (eradikacija) u skladu s Pravilnikom o mjerama za sprječavanje unošenja i širenja štetnog organizma - Anoplophora chinensis (Forster). („Narodne novine”, br. 31/13.). Sukladno Odluci Komisije EU moraju proteći dva biološka ciklusa negativnih nalaza na zaraženom području da se može smatrati da je štetni organizam uspješno eradiciran. Program posebnog nadzora obavlja se u suradnji s fitosanitarnom inspekcijom. Radi sprječavanja širenja i eradikacije azijske strizibube obavljeno je mehaničko uništavanje biljaka domaćina azijske strizibube u zaraženom području Općine Sveti Filip i Jakov, krajem listopada. Uništavanje na lokalitetima Turanj i Sveti Filip i Jakov uključilo je rušenje napadnutih stabala, vađenje panjeva, usitnjavanje (čipsiranje) biljnih dijelova i spaljivanje zaraženih biljaka.

Razvojni ciklus

Potpuni razvojni ciklus (od jaja do odraslog oblika) kod azijske strizibube u prirodnim uvjetima ili u područjima gdje se nedavno štetni organizam udomaćio traje 1 - 2 godine ovisno o klimatskim uvjetima, dominantno ovisi o temperaturi, kao i o uvjetima hranjenja. Izlazak odraslog oblika je u razdoblju od svibnja do kolovoza. Odmah nakon izlaska odrasli oblici hrane se do spolne zrelosti lišćem, peteljkama i korom mladih izbojaka. Odlaganje jaja počinje tjedan dana nakon kopulacije. Inkubacija odloženih jaja traje 15 do 20 dana i ovisi o temperaturnim uvjetima. Kasniji razvojni stadiji ličinke ulaze dublje u tkivo drva u najniže dijelove debla i korijena. Kukuljenje se događa u drvu, često blizu, iznad područja hranjenja. Štete uzrokuju ličinke azijske strizibube koje se ubušuju i izgrizaju široke hodnike unutar živućih stabala navedenih domaćina. Ženka najčešće odlaže jaja u bazalnom dijelu debla u visini korijenova vrata, a ponekad odlaže jaja na korijenu koji dijelom viri iznad površine tla. Nije isključeno ni pojedinačno, sporadično, odlaganje jaja na višim dijelovima stabla, što dokazuje nalaz jedne ličinke na oko 2 m visine na sadnici lagerstremije u 2011. godini, u nadziranom rasadniku prvog nalaza ovoga karantenskog štetnika u Hrvatskoj, kao i novi nalazi iz 2014. godine na negundovcu Acer negundo i očenašici Melia azedarach na lokacijama u Turnju i Svetom Filip Jakovu na javnim površinama.

Simptomi napada

Prvi znaci napada azijske strizibube vrlo su osobiti, ali ih je često vrlo teško uočiti u gustim sklopovima biljaka (drveće, grmlje i druge biljke domaćini) obraslim korovom. Najčešće se na bazalnom dijelu debla uočava pojava piljevine, okrugle i velike izlazne rupe promjera 1 cm, iz kojih izlaze imaga koja odmah po izlasku odlaze u krošnju, gdje se dohranjuju do spolne zrelosti mladim listovima, peteljkama i korom mladih izbojaka. Štete koje nastaju djelovanjem ličinki na zdravim sadnicama drveća i grmlja u početku uzrokuju njihovo slabljenje kao i osjetljivost stabala na bolesti i oštećenja vjetrom, a kod jačih napada u konačnici uzrokuju potpuno sušenje stabala.

Metode detekcije

Vizualni pregledi obuhvaćaju praćenje navedenih simptoma nazočnosti štetnog organizma kao i nazočnost imaga. Stadij imaga moguće je pronaći hranidbenim mamcima, feromonskim lovkama (još u eksperimentalnoj fazi), akustičnim detektorima, korištenjem x-zraka, te dresiranim psima u svrhu detekcije zaraženih stabala koja je razvijena u Austriji. Bilo koja od ovih metoda važna je za rano otkrivanje azijske strizibube, jer su vidljivi simptomi napada i nastale štete uočljive tek onda kad je šteta već učinjena. Napad azijske strizibube na sadnicama, drveću i grmlju u pravilu rezultira propadanjem i sušenjem biljaka domaćina.

Fitosanitarne mjere

Kako bi se spriječilo unošenje i širenje azijske strizibube potrebno je pristupiti integriranom načinu zaštite koji obuhvaća izravne i neizravne mjere. U neizravne mjere ubrajamo one administrativne naravi koje uključuju propise. Međutim, ako se uvoze nabrojane vrste ili bonsai sadnice kao potencijalni domaćini ovoga štetnog organizma, trebaju biti pažljivo kontrolirane na mjestu uvoza.
Mehaničke mjere uključuju zaštitu donjeg dijela debla uporabom žičane mreže sitnog oka, kako bi se spriječilo odlaganje jaja, kao i ulova jedinski imaga već napadnutih stabala. U mehaničke mjere uključeno je spaljivanje zaraženog materijala. Rušenje zaraženih stabala koja se nakon toga sjeckaju, „čipsiraju”, a također ostaci panjeva i korijena melju se korištenjem specijalnih strojeva.
Biološke mjere zaštite obuhvaćaju primjenu prirodnih neprijatelja. U Europi nova vrsta parazitoida jaja Aprostocetus anoplophorae otkrivena je na uzorcima prikupljenim u Italiji. Parazitoid je vjerojatno podrijetlom iz Azije, ali se uspio udomaćiti u Italiji. Također, u Italiji su pronađene autohtone parazitoidne vrste iz reda Hymenoptera koje parazitiraju ličinke azijske strizibube u ranim razvojnim stadijima. Istraživanja primjene prirodnih neprijatelja u svrhu suzbijanja ovoga štetnog organizma su u tijeku.
Kemijske mjere suzbijanja, prema podacima iz literature i pokusima obavljenim u Italiji, također se mogu primijeniti. Do sada su istraživana dva načina primjene insekticida. Sistemičnim insekticidima tretiran je donji dio debla zaraženih stabala zbog suzbijanja imaga u vrijeme njihova izlaska kao i korištenje preventivne zaštite stabala za vrijeme odlaganja jaja. Drugi način provedbe kemijskih mjera odnosi se na endoterapiju, tj. injektiranje insekticida u debla zaraženih stabala. Sredstva za zaštitu bilja koja su korištena u istraživanjima bila su na osnovi aktivnih tvari: tiakloprid (480 g/l), spinosad (480 g/l) te tiametoksam (25%). Kao rezultat tretiranja utvrđen je mortalitet imaga, dok je zbog smještaja ličinki unutar hodnika u deblu ili korijenu teško odrediti učinkovitost sredstva, te su potrebna dodatna istraživanja.


Ocijenite članak:

dr. sc. Andrija Vukadin
Rukovoditelj Odsjeka za štetne organizme bilja i biljnih proizvoda. Uža specijalijalnost: dijagnostika kornjaša (Coleoptera), porodica (Cerambycidae), vrste: Monochamus galloprovincialis, M sutor, M. sartor, M. urussovi, M. alternatus, M. carolinensis, M. scutellatus, Anoplophora chinensis, A. glabripennis.
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 01.07.2019. Izdanje 15.06.2019. Izdanje 01.06.2019. Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.