Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Uzgoj gljiva može biti unosan

Stranice u tiskanom izdanju: 14 - 15

Gljive su organizmi bez klorofila, čije tijelo može biti građeno od jedne ili više stanica. S obzirom da nemaju klorofila i ne mogu same sebi stvarati hranu preživljavaju kao simbionti, saprofiti ili paraziti.

Hranjiva namirnica
Mogu se koristiti svježe, sušene ili konzervirane, a zbog niske kalorijske vrijednosti dobar su izbor osobama na dijetama. Sadrže više bjelančevina od ostalog povrća, te vitamine D, B1, B2, B3, B5 i C. Zbog vitamina D kojeg sadrže preporučuju se za prevenciju osteoporoze, a kako ne sadrže škrob pogodne su za osobe oboljele od dijabetesa. Dobar su izvor esencijalnih aminokiselina, pa su izvrsna zamjena za meso i preporučaju se u vegetarijanskoj prehrani.
Samonikle gljive je dosta popularno skupljati u prirodi, no pri tome je potreban veliki oprez, jer su zamjene jestivih vrsta s otrovnima česte, pa je potrebno veliko znanje za točno raspoznavanje vrsta. Pojedini komercijalni sakupljač gljiva u Republici Hrvatskoj može u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa dnevno skupiti maksimalno 10 kg nadzemnih komercijalnih vrsta i 0,5 kg podzemnih, za što je potrebno dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja.

Uvozimo i gljive
Najveći svjetski proizvođač gljiva je Kina, koja proizvodi 65% svjetske proizvodnje gljiva. Najveći europski proizvođači su Italija, Nizozemska i Španjolska. Svjetski rekorder po ostvarenim prinosima svakako je Nizozemska koja po hektaru površine dobiva više od 4,5 tona gljiva. U Hrvatskoj proizvodnja gljiva nije statistički zabilježena. U svijetu se komercijalno uzgaja desetak vrsta viših gljiva, dok se u Hrvatskojuzgoj bazira na šampinjonima, bukovačama i shii take-u. Od toga na šampinjon Agaricus bisporus otpada 80% proizvodnje.

                                   Šampinjoni

Optimalna vlažnost za uzgoj šampinjona je 90-95%, dok temperatura u vrijeme prorastanja hranjivog supstrata micelijem treba biti oko 25°C. Oscilacije temperature usporavaju razvoj micelija i nisu poželjne u proizvodnji. Potrebno je stalno provjetravanje prostorija za uzgoj, jer se u procesu razlaganja supstrata oslobađa velika količina CO2, koji štetno djeluje na razvoj micelija.U toku ljeta potrebne su redovite preventivne mjere protiv raznih vrsta mušica, kao i svakodnevno pregledavanje postavljenih mreža na otvorima, koje u slučaju oštećenja treba odmah popraviti. Šampinjoni se beru u 3-4 navrata, a između berbi je obično tjedan dana pauze. Za vrijeme trajanja berbe temperatura supstrata treba biti 15-17°C. Berba se obavlja ručno, a jedan iskusan radnik može za jedan sat ubrati i staviti u ambalažu 10-20 kg šampinjona. Prosječni ostvareni prinosi su 25-30% od količine unesenog repromaterijala.

Najveći trošak u proizvodnji šampinjona je trošak komposta, koji čini 60% ukupnoga troška, a velika je šteta što je gotovo isključivo uvozan.

 

                                   Bukovače

Bukovače su jednostavnije za uzgoj od ostalih kultiviranih gljiva, pa se manja komercijalna proizvodnja može odvijati i u pomoćnim i napuštenim prostorijama. Uspijevaju na različitim supstratima koji su bogati celulozom i ligninom, a većinom se proizvode na vrećama. Micelij prodaju proizvođači upisani u Upisnik proizvođača sjemena, presadnica i micelija jestivih i ljekovitih gljiva. Na 100 kg pripremljenog supstrata dodaje se 5 kg micelija. Prorastanje micelija bukovače može biti na svjetlu ili u mraku, uz temperaturu od 25°C i relativnu vlagu zraka 90-95% te svakodnevno prozračivanje. Rast gljiva se odvija na svjetlu uz niže temperature (10-22°C) i nižu vlagu (80-90%). Ciklus uzgoja traje 45-55 dana, uz 3-4 berbe s razmakom 7-14 dana. Iako je biološki potencijal prinosa ove vrste 600-700 g/litri supstrata, u „kućnim“ uvjetima proizvodnje ostvaruje se duplo manje (25-30% težine supstrata).

U proizvodnji bukovača najskuplji je micelij (63% troška).

Najveći proizvođač gljiva u Hrvatskoj je obitelj Fridrih, koji su vlasnici poduzeća Fridrih d.o.o.. Proizvodnjom su se počeli baviti 1981. godine u Dumovcu kraj Zagreba s kapacitetom proizvodnje od 16.000 kg godišnje. Danas proizvode 25.000 kg svježih gljiva tjedno, a uzgajaju šampinjone, bukovače, shii take i smeđe šampinjone.

 

                                Shii take

Shii take su ljekovite visokokvalitetne gljive koje se uzgajaju na stupićima od hrastove piljevine pri temperaturi zraka od 16-22°C i vlažnosti 80-90%, uz minimalno 8 sati sunčeve svjetlosti dnevno i obavezno prozračivanje. U maloprodaji kilogram ove gljive postiže cijenu od 70-130 kn, dok su otkupne cijene upola manje. S jednog stupića moguće je dobiti 3-4 kilograma shii take gljive. U Hrvatskoj ih uzgaja nekoliko proizvođača, među kojima je i Stjepan Hrvoić iz Visokog. Navodi da je proizvodnja ovih gljiva zahtjevna i skupa, ali da je sve uzgojene količine moguće prodati.

Proizvodnja gljiva zahtjeva veliko znanje i ulaganje, ali kako se radi o visoko produktivnoj kulturi povrat uloženih sredstava je zadovoljavajući. Maloprodajne cijene su dvostruko veće od otkupnih, pa je za proizvođače svakako preporučljivo samostalno istupati na tržište.

Kako smo u proizvodnji gljiva daleko od samodostatnosti, potencijali za širenje proizvodnje gljiva svakako postoje, uz potrebu proizvodnje vlastitih supstrata koje danas 99% uvozimo.

 

Ocijenite članak:

dr. sc. Vesna Očić
Vesna Očić radi na Agronomskom fakultetu u Zagrebu kao znanstveni novak-viši suradnik.
Bečki gulaš
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 01.07.2019. Izdanje 15.06.2019. Izdanje 01.06.2019. Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.