Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Kako dostići kvalitetu pšenice iz država EU?

Stranice u tiskanom izdanju: 19

U više navrata naglašena je od iduće godine mogućnost otkupa pšenice prema kvalitativnim razredima. Ako usporedimo parametre kvalitete u nama najbližim zemljama članicama Europske unije (Slovenija i Austrija), ne znajući još parametre otkupa u našoj zemlji, vidljivo je da će većina proizvođača s našeg područja teško dostići parametre najviših kvalitativnih razreda iz susjednih zemalja. Povećane količine oborina tijekom vegetacijske sezone uzgoja pšenice, poglavito u vrijeme žetve, uzrokovalo je smanjenje hektolitarske težina sjemena i količine proteina u sjemenu.

Farmersko sjeme

Kako bi postigli kvalitetne i stabilne prinose, osim pravilne i pravovaljane agrotehnike te izbora dobrog sortimenta, valja voditi računa o korištenju kvalitetnog i certificiranog sjemenskog materijala. Svjedoci smo sve manjih ekonomskih mogućnosti poljoprivrednih proizvođača koji se zbog istih odlučuju na sjetvu sjemena proizvedenog na vlastitom gospodarstvu. Zakonska legislativa Republike Hrvatske u pogledu sjetve vlastitog „farmerskog sjemena“ usklađena je sa zakonskom legislativom Europske unije temeljem Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti biljnih sorti u Republici Hrvatskoj (NN 124/11.).

Farmersko sjeme je sjeme poznate, zaštićene sorte samooplodne vrste bilja proizvedeno na vlastitom posjedu i poljoprivredni proizvođač u EU i Hrvatskoj ga smije sijati isključivo na vlastitim poljoprivrednim površinama svog gospodarstva. Kod nas se većina proizvođača odlučuje za sjetvu „farmerskog sjemena“ pretežito ozimih žitarica, ponajviše pšenice. Mada je ovim zakonom propisano da je poljoprivredni proizvođač obvezan postupati u skladu s propisima iz područja biljnog zdravstva, posebno vodeći računa o sprječavanju pojave štetnih organizama na usjevima zasnovanim korištenjem tog materijala, u važećim propisima u Hrvatskoj nema odredbe o zdravstvenom stanju farmerskog sjemena.

U nekim državama članicama Europske unije i „farmersko sjeme“ mora proći određena laboratorijska istraživanja i postići iste standarde kao i certificirano sjeme, no, kod nas to nije slučaj. Poljoprivredni proizvođač koji koristi mogućnost sjetve „farmerskog sjemena“ trebao bi platiti odgovarajuću naknadu nositelju oplemenjivačkog prava, a koja je niža od licencije koju plaća proizvođač sjemena. Izuzetak od ove odredbe su mali proizvođači koji nisu jasno definirani zakonskim odredbama. „Farmersko sjeme“ ne bi smjelo biti naturalno, nedorađeno sjeme koje zovemo „tavanuša“, mada je čest slučaj da se posije upravo takvo nedorađeno i netretirano sjeme koje je uzročnik pojave bolesti i štetnika i u konačnici smanjenih prinosa i dobiti.

Sve veća zaraza bolestima

Nažalost, na većini poljoprivrednih gospodarstava koja siju vlastito sjeme tretman sjemena obavlja različitim priručnim sredstvima, dok poljoprivrednici u većini zemalja EU koriste prave linije za doradu i tretiranje sjemena, koje su bile usavršavane kroz dugi niz godina. Tretiranje sjemena na poljoprivrednim gospodarstvima nije adekvatno, jer se fungicidni tretman ne nanosi pravilno na cijelo sjeme, kao ni na svu količinu sjemena ravnomjerno. To je jedan od razloga zbog kojeg se u proteklim godinama na našim poljima mogla primijetiti sve veća zaraza posijanih usjeva bolestima koje se prenose sjemenom. Posljednjih sezona uzgoja žitarica svjedoci smo sve veće pojave smrdljive i prašne snijeti na usjevima žitarica koje uzrokuju najveće štete na pšenici.

Osim snijeti, neadekvatno tretiranim ili netretiranim sjemenom prenosi se još čitav niz bolesti pšenice koje značajno smanjuju prinose i kvalitetu uroda. Takvim načinom proizvodnje zasigurno nećemo dostići normative kvalitete koji su propisani u susjednim zemljama članicama EU.

Zbog svih navedenih razloga, ako poljoprivredni proizvođači žele ostvariti sigurne i stabilne urode pšenice dobrih parametara kvalitete, svakako bi se trebalo odlučiti na sjetvu sjemena certificirane sorte pšenice.


Ocijenite članak:

Suzana Pajić, dipl.ing.agr.
Diplomirani inženjer agronomije (ratarstva), viša stručna savjetnica u Savjetodavnoj službi Podružnica Međimurske županije iz područja ratarstva.
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.