Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Kako uspješno pripremiti projekt iz Programa ruralnog razvoja?

Stranice u tiskanom izdanju: 33 - 45

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Europsko programsko razdoblje za koje se svakoj državi članici dodjeljuju sredstva traje 7 godina, tako da RH, budući je država članica postala tek u srpnju 2013. godine, tek u razdoblju 2014. – 2020. ima na raspolaganju puni iznos sredstava, odnosno oko 10,67 milijardi eura iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (tzv. ESI fondovi). U ESI fondove ubrajamo Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo.
Sektorske analize koje su pokazale sve nedostatke upravo u ovim sektorima, iznjedrile su odabir od 16 mjera koliko ih je Republika Hrvatska odabrala za provedbu u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju, uz ostavljenu mogućnost da tijekom same provedbe programa, bude li za tim potrebe, u provedbu uključi još neke od mjera.
Mjere koje će se provoditi su sljedeće:
Mjera 1. Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja
Mjera 2. Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima
Mjera 3. Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu
Mjera 4. Ulaganja u fizičku imovinu
Mjera 5. Obnova poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti
Mjera 6. Razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poslovanja
Mjera 7. Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima
Mjera 8. Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje isplativosti šuma
Mjera 9. Uspostavljanje skupina i organizacija proizvođača
Mjera 10. Poljoprivreda, okoliš i klimatski uvjeti
Mjera 11. Ekološki uzgoj
Mjera 13. Plaćanja povezana s područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima
Mjera 16. Suradnja
Mjera 17. Upravljanje rizicima
Mjera 19. LEADER
Mjera 20. Tehnička pomoć
U kasnijoj fazi provedbe Programa, planirano je uključiti i mjere:
Mjera 12. Plaćanja povezana s mrežom Natura 2000 i Okvirnom direktivom o vodama
Mjera 14. Dobrobit životinja
Mjera 17. Uzajamni fondovi u slučaju nepovoljnih klimatskih prilika, bolesti životinja i biljaka, najezde nametnika te u slučaju okolišnih incidenata

Financijski plan sedmogodišnjeg razdoblja

Iako smo na kraju 2014. godine, novac alociran za ovu godinu ne gubimo automatizmom s 31.prosinca ove godine. Naime, i Program ruralnog razvoja, baš kao i IPARD program, provode se po načelu n+3, gdje „n“ označava baznu godinu, u ovom slučaju 2014., a „+3“ razdoblje u kojem sredstva za tu godinu možemo trošiti. Dakle, sredstva iz 2014. godine možemo iskoristiti do 31.12.2017. godine.

Tijekom provedbe IPARD programa, imali smo na raspolaganju ograničena sredstva, odnosno godišnji iznos koji se kretao između 25,5 i 27,7 milijuna eura. U Programu ruralnog razvoja na raspolaganju imamo gotovo 12 puta veći iznos, odnosno oko 332 milijuna eura godišnje. Od tog će se iznosa obavljati plaćanja za sve mjere koje će se provoditi. Iako se u startu ovaj, 12 puta veći iznos sredstava može učiniti golemim, treba imati na umu kako među mjerama koje će se financirati spada i mjera ekološka poljoprivreda, plaćanja za područja s prirodnim i ostalim ograničenjima, integrirana proizvodnja, osiguranje usjeva, biljaka i životinja, dakle mjere za čije su se financiranje koristila sredstva državnog proračuna. Kako je i vidljivo iz prikazane tablice, najviše sredstava, 28% od cjelokupnog iznosa, odnosno oko 668 milijuna eura namijenjeno je provedbi najvažnije, većini najinteresantnije mjere 4 - Ulaganja u fizičku imovinu, mjere koja predstavlja svojevrstan nastavak već dobro poznatih mjera 101 i 103 IPARD programa. Po dostupnosti sredstava slijedi mjera 6 - Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja na koju otpada 11% sredstava ili oko 266 milijuna eura. Ova je mjera namijenjena pokretanju i razvoju nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima (ruralni turizam, obrti…), ulaganju u mala poljoprivredna gospodarstva, kao i poticanju mladih poljoprivrednika na aktivnije bavljenje poljoprivredom. Slijedi mjera 7 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima s gotovo identičnim iznosom, a koja je namijenjena razvoju ruralnih područja, s daleko većim brojem ulaganja no što ih je poznavala mjera 301 IPARD programa. Na mjeru 13 – Plaćanja područja s prirodnim i ostalim posebnim ograničenjima odlazi 10.7% sredstava. Inače, obveza je svake zemlje članice da najmanje 30% sredstava svakog programa bude utrošeno na aktivnosti vezane uz zaštitu okoliša, što se ostvaruje kroz sve odabrane mjere programa.

Budući da je od posljednjeg IPARD natječaja prošlo skoro godinu dana, jasno je kako hrvatski poljoprivrednici, ali i korisnici u ostalim sektorima, s nestrpljenjem očekuju raspisivanje prvih natječaja. Do kraja godine biti će raspisani natječaji za mjeru 4 – Ulaganja u fizičku imovinu i to za dvije njene podmjere – 4.1. – Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva i 4.2 – Ulaganja u preradu i marketing poljoprivrednih proizvoda, kao i za podmjeru 7.1. - izrada planova za razvoj jedinica lokalne samouprave i naselja u ruralnim područjima i njihovih temeljnih usluga

Postupak usvajanja Programa

Program ruralnog razvoja je 16. srpnja poslan na usvajanje Europskoj komisiji, a u listopadu su zaprimljeni i prvi službeni komentari, na čijem se rješavanju upravo radi. Svi komentari su zbog transparentnosti i javno objavljeni na mrežnoj stranici ministarstva. Broj od 377 pristiglih komentara nije zabrinjavajući, budući su i neke zemlje s daleko većom tradicijom u izradi i provedbi Programa ruralnog razvoja zaprimili komentare približno istog ili sličnog broja. Tako je primjerice Češka zaprimila 355 komentara, Portugal 382, a poljoprivredna velesila, Nizozemska, njih 207. Većina komentara se odnosi na potrebu dodatnih objašnjenja kriterija, prihvatljivosti, iznosa potpora, a već je u prvom tjednu po njihovu zaprimanju, trećina kriterija označena kao riješena. Svaki komentar ima odgovor, pa se očekuje do početka prosinca dostavljanje Europskoj komisiji svih naših odgovora. Kako je u popratnom pismu, koji jeuz komentare pristiglo i navedeno, očekuje se kako će inačica programa koja će biti poslana, ujedno biti ona koju će Europa i odobriti.

MJERA 4 - Ulaganja u fizičku imovinu

Kako je naprijed i navedeno, do kraja godine nas očekuje raspisivanje natječaja za dvije podmjere mjere 4. Onu koja se odnosi na ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, odnosno za ulaganja u primarnu poljoprivredu (podmjera 4.1), te onu namijenjenu preradi i trženju poljoprivrednih proizvoda (podmjera 4.2). Za obje ove podmjere izrađeni su Pravilnici koji su prošli postupak Javne rasprave, a nakon zaprimljenih komentara oni su dodatno razrađeni. Oni će biti objavljeni u Narodnim novinama, a prema njihovim odredbama provodit će se prvi natječaji. Ipak, ako do trenutka odobrenja Programa ruralnog razvoja EK promijeni neku odredbu Programa koja će prouzročiti i potrebu za izmjenom Pravilnika, isti će biti izmijenjen ili dopunjen. Budući da provedene ankete pokazuju kako će već na ovom prvom natječaju biti veliko zanimanje za ove dvije podmjere, vrijeme je za aktivan početak na pripremi projekata. Stoga, donosimo objašnjenja najvažnijih dijelova Pravilnika.

Podmjera 4.1. - POTPORA ZA ULAGANJA U POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA

Ova se podmjera sastoji od 3 operacije, odnosno od tri mogućnosti ulaganja, pri čemu se u jednoj prijavi može prijaviti ulaganje samo u jednu operaciju, ali i u sve tri.
Operacije su:
1. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava
2. Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenje štetnog utjecaja na okoliš
3. Korištenje obnovljivih izvora energije
Korisnici potpore u sve 3 operacije su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sukladno Zakonu o poljoprivredi, osim fizičkih i pravnih osoba čija je ekonomska veličina manja od 4.000 eura, te proizvođačke organizacije priznate sukladno Zakonu o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda.

Zadržimo se malo kod pojma ekonomske veličine i ovdje naznačenog iznosa od 4.000 eura. Ovaj iznos od 4.000 eura određuje godišnju vrijednost proizvodnje, dakle ne stvarni promet koji jedno gospodarstvo ostvaruje tijekom godine. Izračunava se temeljem obujma i vrste proizvodnje, a izračun se provodi po FADN (engl. Farm Accountancy Data Network) metodologiji, odnosno po sustavu poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka. Kako bi se dobio točan izračun vrijednosti proizvodnje, koristi se FADN kalkulator objavljen na stranicama Savjetodavne službe (www.savjetodavna.hr). Primjera radi, ovu godišnju vrijednost proizvodnje ostvaruje se s posjednom 6 ha zemljišta na kojem se uzgaja pšenica ili s uzgojem 3 mliječne krave. Ako govorimo o trajnim nasadima, primjerice maslinicima, ova vrijednost godišnje proizvodnje ostvaruje se uzgojem maslina za ulje na površini ne manjoj od 1,6 ha. Svi oni čija je vrijednost godišnje proizvodnje manja od spomenutih 4.000 eura, nisu prihvatljivi za ulaganja u sklopu ove mjere. Oni mogu aplicirati na natječaje iz mjere 6, podmjere 6.3. „Potpore za mala poljoprivredna gospodarstva“, u sklopu koje će se, prema prijedlogu programa, moću ostvariti potpora u iznosu do 15.000 eura, što bi trebao biti dostatno za podizanje razine proizvodnje, čime bi takvi korisnici postali prihvatljivi i za ulaganja u sklopu spomenute mjere 4.1.

Prihvatljivi izdaci prema tipovima operacija

Operacija 1 - Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava
- građenje i/ili opremanje objekata za životinje, uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog gospodarstva,
- građenje i/ili opremanje zatvorenih/
zaštićenih prostora i objekata za uzgoj jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala i gljiva s pripadajućom opremom i infrastrukturom u sklopu poljoprivrednog gospodarstva
Dodatno objašnjenje uz ulaganje: Dok se u IPARD programu ovo ulaganje provodilo samo za određene tipove proizvodnje, uz ograničenje maksimalne površine zaštićenih prostora (1 ha), u Programu ruralnog razvoja takvih ograničenja nema. Dakle, sufinancirati se mogu i ulaganja u objekte u kojima se uzgaja cvijeće i ostalo ukrasno bilje, a najviša dopuštena površina više nije ograničena.
- građenje i/ili opremanje ostalih gospodarskih objekata, upravnih prostorija s pripadajućim sadržajima, opremom i infrastrukturom
- oprema za berbu, sortiranje i pakiranje poljoprivrednih proizvoda,
- poljoprivredna mehanizacija (isključivo nova), radni strojevi i oprema za primarnu proizvodnju,
- gospodarska vozila,
Dodatno objašnjenje uz ulaganje: Gospodarsko vozilo je svako motorno vozilo (teško i lako teretno vozilo) namijenjeno prijevozu proizvoda iz Dodatka I Ugovora o EU, koji su proistekli iz gospodarske aktivnosti korisnika. Primjerice, korisnik koji proizvodi jaja, može sredstvima programa sufinancirati kupnju vozila – kojim će vršiti transport jaja do krajnjih kupaca. Što se tiče ulaganja u traktore i ovdje će njihova snaga biti vezana uz veličinu posjeda, odnosno vrstu proizvodnje kojom se gospodarstvo bavi.
- građenje i/ili opremanje objekata za skladištenje, hlađenje, čišćenje, sušenje, klasiranje i pakiranje proizvoda iz vlastite primarne poljoprivredne proizvodnje s pripadajućom opremom i infrastrukturom,
- podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada,
Dodatno objašnjenje uz ulaganje: U sklopu IPARD programa, svaki je korisnik morao zadovoljiti kriterij o minimalnoj i maksimalnoj površini pod trajnim nasadima. Svi oni koji su na početku ulaganja u upisniku PG imali upisano više od 50 ha površine, nisu bili prihvatljivi korisnici. Takvog ograničenja više nema.
- izgradnja i/ili opremanje sustava za navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu,
- uređenje i trajnije poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta
u svrhu poljoprivredne proizvodnje,
- kupnja zemljišta i objekata radi realizacije projekta, do 10 % vrijednosti ukupno prihvatljivih
ulaganja,
Dodatno objašnjenje uz ulaganje: Iz sredstava PRR, u sklopu ove podmjere, prihvatljivo je i ulaganje u kupnju zemljišta i/ili objekta u svrhu realizacije projekta. Ovo ulaganje može nastati i prije prijave na natječaj, ali ne prije 1. 1. 2014. godine, neovisno o tome na koji će se natječaj u ovom programskom razdoblju korisnik prijavljivati.
- prilagodba novouvedenim standardima.
Dodatno objašnjenje uz ulaganje: Ukoliko Europa za trajanja programa uvede neke nove standarde na koje će trebati uskladiti poslovanje PG-a, takva će ulaganja biti prihvatljiva za sufinanciranje u sklopu ove podmjere.
Zahtjev za potporu moći će se podnijeti najkasnije 12 mjeseci nakon uvođenja standarda. Operacija 2 - Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenje štetnog utjecaja na okoliš

- građenje skladišnih kapaciteta za stajski gnoj i digestate, uključujući opremu za rukovanje i korištenje stajskog gnoja i digestata,
- kupnja strojeva i opreme za utovar, transport i primjenu gnojiva.
Operacija 3 - Korištenje obnovljivih izvora energije
- građenje i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za potrebe vlastitih proizvodnih pogona korisnika s pripadajućom opremom i infrastrukturom,
Dodatno objašnjenje uz ulaganje: Prihvatljivo je ulaganje u postrojenja za proizvodnju energije namijenjene zadovoljavanju potreba za električnom/toplinskom energijom gospodarstva. Potrebna količina energije može biti viša ili manja u odnosu na najvišu godišnju razinu potrošnje na mjernom mjestu, unatrag najviše 5 godina, ili ona količina koja će biti potrebna gospodarstvu nakon provedbe novog ulaganja.
- građenje i/ili opremanje objekata za prijem, obradu i skladištenje sirovina za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora s pripadajućom opremom i infrastrukturom,
- građenje i/ili opremanje objekata za obradu, preradu, skladištenje, transport i primjenu izlaznih supstrata iz postrojenja za proizvodnju energije, a koji se mogu upotrijebiti za organsku gnojidbu, s pripadajućom opremom i infrastrukturom.

Prihvatljivi troškovi povezani uz sve 3 operacije

- kupnja ili razvoj računalnih programa,
- kupnja prava na patente i licence,
- autorska prava,
- robni žigovi,
- ostala nematerijalna ulaganja povezana s materijalnim ulaganjem.
- opći troškovi (usluge arhitekata, inženjera i konzultanata, izrada studija izvedivosti)
Dodatno objašnjenje uz ulaganje: Na opće troškove može otpasti najviše 10% vrijednosti prihvatljivih izdataka, od čega za izradu poslovnog plana do 1% (max 5.000 eura) te vrijednosti. Na trošak izrade dokumentacije može otpasti do 2% vrijednosti prihvatljivih ulaganja, najviše 10.000 eura, a za troškove izrade tehničke dokumentacije, geodetskih podloga i elaborata do 7% vrijednosti prihvatljivih izdataka. Ukoliko se u jednoj prijavi traži povrat sredstava za kupovinu zemljišta i/ili objekta i za opće troškove, dakle dvije aktivnosti na koje pojedinačno može otpasti po 10% vrijednosti projekta, zbirno se može ostvariti povrat do ukupno 15% vrijednosti prihvatljivih izdataka.

Intenzitet i visina potpore

Sredstva potpore osiguravaju se iz proračuna Europske unije i Republike Hrvatske, od čega Europska unija sudjeluje s 85 posto udjela, a Republika Hrvatska s 15 posto udjela.
Intenzitet potpore u svakom projektu u operacijama 1 i 3 iznosi do 50 posto od ukupnih prihvatljivih troškova, dok u operaciji 2 iznosi do 75 posto iznosa prihvatljivih troškova (za sve zahtjeve odobrene do 01. srpnja 2017. godine), a nakon tog roka i ovdje je potpora 50%.
Uvećanje intenziteta potpore od 20 postotnih bodova odobrava se:
- mladom poljoprivredniku (starosti između 18 i 40 godina) koji je nositelj OPG-a ili odgovornaosoba u PG-u postao tijekom 5 godina prije datuma podnošenja Zahtjeva za potporu,

Osoba unutar prihvatljive dobne skupine, primjerice starosti 32 godine, koji je nositelj OPG-a postao 2008. godine (dakle, unatrag više od 5 godina), ne može dobiti dodatnih 20% potpore.

- za zajedničke projekte,

Zajednički projekti je onaj u čiju je provedbu uključeno dva ili više
korisnika. Provedba ovakvog projekta mora se odvijati na jednoj lokaciji, a isti moraju koristiti svi korisnici uključeni u projekt. Korisnici zajedničkog projekta sklapaju Ugovor o poslovnoj suradnji kojim definiraju jednog korisnika koji će biti podnositelj jedinstvenog Zahtjeva u ime sviju.

- za integrirane projekte,

Integrirani projekt je onaj koji obuhvaća najmanje dvije proizvodno povezane operacije unutar Podmjera 4.1. i 4.2, koje provodi isti korisnik. Pri tom unutar projekta, pretežiti dio mora otpadati na investiciju podmjere 4.1. (najmanje 51%), dok udio projekta koji otpada na investiciju operaciju podmjere 4.2 ne može biti manji od 10%.

- za ulaganja u planinska područja, područja sa značajnim prirodnim ograničenjima i ostala područja s posebnim ograničenjima,
- za ulaganja unutar Europskoga inovacijskog partnerstva za poljoprivrednu produktivnost i
održivost,

Stručnjaci iz različitih institucija RH izradili su jedinstvenu kartu područja (na razini JLS), koja ulaze u jednu od kategorija na kojima je otežano bavljenje poljoprivredom, te za koje se dodjeljuje dodatnih 20% potpore. Karta i popis svih područja biti će sadržani u Pravilniku o provedbi mjere, koji se objavljuje u Narodnim novinama.

- za ulaganja povezana s agrookolišnim i klimatskim djelatnostima i ekološkom poljoprivredom.
Treba naglasiti kako maksimalni intenzitet kombinirane potpore ne smije prijeći 90% od ukupno prihvatljivih troškova, a broj projekata odobrenih pojedinom korisniku u programskom razdoblju nije ograničen. Ovo je velika prednost u odnosu na vrijeme provedbe IPARD programa, kada su korisnici bili limitirani i maksimalnim iznosima potpore koje je moguće ostvariti, a i maksimalnim brojem mogućih prijava. Ovdje pak takvih ograničenja nema. Ipak, jedan korisnik može podnijeti jedan Zahtjev za potporu unutar iste podmjere tijekom jednog natječaja. Isplata potpore može biti jednokratna ili u najviše 3 obroka.

Najviši iznosi potpore

Sigurno je svima najinteresantniji podatak o visini potpore koja se može isplatiti pojedinom korisniku. Sva ulaganja za koja će traženi iznos potpore biti viši od 5.000 (za velika poduzeća viši od 150.000) eura smatraju se prihvatljivim. Ukoliko bi iznos potpore iznosio manje od spomenutih iznosa, takvo ulaganje nije prihvatljivo. Najviši pak iznos potpore po projektu iznosi 3 milijuna eura, odnosno do 5 milijuna eura ukoliko se ulaganje provodi u sektorima:
- mlijeka i mliječnih proizvoda za ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za držanje muznih krava i/ili;

- svinjogojstva za ulaganja u građenje i /ili opremanje repro centara i/ili,
- jaja za ulaganje u građenje i/ili opremanje valionica i/ili
- voća i povrća za ulaganja u zatvorene/zaštićene prostore i ulaganja u podizanje novih višegodišnjih nasada.
Također, ulaganje u zajednički ili integrirani projekt može korisniku također donijeti maksimalno 5 milijuna eura potpore. Važno je naglasiti da su ovdje navedeni iznosi najniže i najviše vrijednosti potpora sadržani u prijedlogu Programa ruralnog razvoja RH, te da sve do odobrenja Programa, EK može zahtijevati smanjenje ovih iznosa.
Neki od općih uvjeta prihvatljivosti:
1) Korisnici potpore jesu poljoprivredna gospodarstva čija se ulaganja odvijaju na ruralnom području Republike Hrvatske odnosno koja se odvijaju na područjima koja nisu naselje Zagreb, Split, Rijeka i Osijek.

Objašnjenje: Grad Split, na primjer, sastavljen je od 8 naselja to su: Donje Sitno, Gornje Sitno, Kamen, Slatine, Split, Srinjine, Stobreč i Žrnovnica. Dakle, u sklopu grada Splita nalazi se i naselje „Split“ te samo u njemu nije prihvatljivo ulaganje u sklopu ove podmjere, dok se u ostalim naseljima ulaganje može provesti.

2) Ulaganja se moraju odnositi na poljoprivredne proizvode iz Popisa poljoprivrednih proizvoda - Dodatka I Ugovora o EU (izuzev proizvoda ribarstva).
3) Fizičke i pravne osobe moraju biti upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, a proizvođačke grupe i organizacije priznate sukladno Zakonu o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda i posebnim mjerama i pravilima vezanim za tržište poljoprivrednih proizvoda.
4) Korisnik mora imati podmirene odnosno regulirane financijske obveze prema državnom proračunu u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu.
5) Korisnici u teškoćama (stečaj, predstečajna nagodba, likvidacija) nisu prihvatljivi kao korisnici
6) Ulaganja propisana Nacionalnim programom pomoći sektoru vina i Nacionalnim pčelarskim programom nisu prihvatljiva za potporu u ovoj podmjeri. Sva ulaganja koja nisu propisana listama prihvatljivih izdataka ovih dvaju programa, mogu se sufinancirati iz sredstava ovog Programa.

7) Korisnik na početku ulaganja, mora dokazati stručnu osposobljenost za bavljenje poljoprivrednom djelatnošću sukladno sljedećim kriterijima:
a) za obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i obrt:
• upis u upisniku PG u trajanju od najmanje 3 godine
• nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, odnosno vlasnik obrta ili jedan od stalno zaposlenih u obrtu mora imati završenu odgovarajuću srednjoškolsku naobrazbu, fakultetsko obrazovanje, a osposobljenošću se smatra i završetak tečaja osposobljavanja za poljoprivredno zvanje. Osposobljen je i onaj tko ima radnog iskustva iz područja poljoprivrede u trajanju od najmanje 3 godine.
b) za pravne osobe:
• najmanje jedan stalno zaposleni mora imati završenu odgovarajuću srednjoškolsku naobrazbu, fakultetsko obrazovanje, a osposobljenošću se smatra i završetak tečaja osposobljavanja za poljoprivredno zvanje. Osposobljen je i onaj tko ima radnog iskustva iz područja poljoprivrede u trajanju od najmanje 3 godine.
c) mladi poljoprivrednik:
• također mora imati odgovarajuću najmanje srednjoškolsku naobrazbu, ili završen tečaj osposobljavanja za odgovarajuće zanimanje, ili radno iskustvo iz odgovarajućeg područja u trajanju od najmanje 3 godine.

Prijava

Zahtjev za potporu se podnosi temeljem Natječaja o provedbi podmjere 4.1 „Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“ kojeg raspisuje Agencija za plaćanja. Natječaj se objavljuje u Narodnim novinama i na mrežnim stranicama Agencije za plaćanja (www.apprrr.hr) i Ministarstva poljoprivrede (www.mps.hr).
Zahtjev za potporu korisnik podnosi u elektronskom obliku putem AGRONET sustava što će znatno pojednostavniti sam postupak prijave. U spomenutu aplikaciju, korisnici učitavaju i svu potrebnu dokumentaciju, pa više nema potrebe za dostavom i po nekoliko kilograma teške dokumentacije. Ponešto od dokumentacije i nadalje će se dostavljati u izvorniku, a isto će biti navedeno u javnom natječaju. Po završetku elektronskog popunjavanja Zahtjeva za potporu korisnik je u obvezi Agenciji za plaćanja dostaviti u propisanom roku dostaviti potpisan prijavni obrazac (Potvrdu o podnošenju Zahtjeva za potporu), zajedno s propisanom originalnom dokumentacijom. Ova dokumentacija se dostavlja u Regionalni ured Agencije za plaćanja, ovisno o mjestu ulaganja. Naime, obrada prijava više nije centralizirana, odnosno ne provodi se isključivo u Zagrebu, već se u postupak obrade uključuju i uredi u Splitu, Rijeci, Osijeku i Bjelovaru. Ovo će znatno ubrzati sam postupak odobrenja projekta, iako s početkom ulaganja korisnici mogu započeti odmah nakon prijave na natječaj.

Od značajnijih novosti u ovom razdoblju treba spomenuti kako više nije potrebno prikupljati po tri sadržajno usporedive ponude, već je dovoljna jedna ponuda. Kako bi se pak izbjeglo namjerno „pumpanje“ cijena, agencija će cijene odabranih ponuda uspoređivati sa svojom bazom referentnih cijena, te moguće, smanjivati prihvatljivi iznos.

Korisnik će prilikom pribavljanja ponuda za pojedinu nabavu/ulaganje biti u obvezi objaviti Poziv na dostavu ponuda na internetskim stranicama Agencije za plaćanja, osim za opće troškove. Sam postupak biti će detaljno objašnjen u Uputi koja će biti sastavni dio pravilnika o provedbi ove podmjere. Vrlo je važno naglasiti da sve pristigle prijave, da bi uopće ušle u obradu, moraju ostvariti minimalan broj bodova (proći Prag prolaznosti), što u slučaju podmjere 4.1 iznosi 30. Bodovi se ostvaruju temeljem kriterija odabira, koje odobrava Odbor za praćenje provedbe programa. Među brojnima, jedan od kriterija rangiranja biti će vezan uz indeks razvijenosti JLS prema mjestu ulaganja. Veći broj bodova dobivat će ulaganja koja će se provoditi u područjima u kojima je indeks razvijenosti manji od 50% prosjeka Republike Hrvatske, dok će se najmanje bodova dodjeljivati ulaganjima koja se provode u JLS u kojima je indeks razvijenosti u rasponu između 100 i 125 % prosjeka RH. Kriteriji prema kojima će se dodjeljivati bodovi vezani su uz veličinu poduzeća, prioritetne sektore i dr.

Podmjera 4.2 - POTPORA ZA ULAGANJA U PRERADU, MARKETING I/ILI RAZVOJ POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA

Podmjera 4.2. sastoji se od dvije operacije i to:
1. Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima
2. Korištenje obnovljivih izvora energije
Korisnici potpore su fizičke i pravne osobe koje se bave ili se namjeravaju baviti preradom proizvoda iz Dodatka I Ugovora o EU
– Popisa poljoprivrednih proizvoda.
Dakle, u sklopu ove podmjere prihvatljivi su i početnici u prerađivačkoj industriji, ukoliko udovoljavaju svim ostalim kriterijima koji će biti propisani Pravilnikom.


Prihvatljivi izdaci prema tipovima operacija

Operacija 1 - Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima
- građenje i/ili opremanje objekata za poslovanje s mlijekom i preradu mlijeka s pripadajućom opremom i unutarnjom i vanjskom infrastrukturom, uključujući rashladnu opremu za sirovo mlijeko,
- specijalizirana transportna vozila za prijevoz sirovog mlijeka s dodatnom opremom,
- građenje i /ili opremanje klaonica, rasjekaonica, hladnjača, objekata za preradu (mesa, jaja) s pripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom,
- građenje i/ili opremanje centra (sabirališta) za sakupljanje i preradu otpada i nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi, s pripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom,
- građenje i/ili opremanje objekata za preradu voća, povrća, grožđa (osim za vino), aromatičnog, začinskog i ostalog bilja, cvijeća i gljiva s pripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom uključujući preradu ostataka iz proizvodnje,
- građenje i/ili opremanje objekata za preradu maslina, komine masline s pripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom,
- građenje i/ili opremanje objekata za preradu žitarica, uljarica i industrijskog bilja s pripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom,
- građenje i/ili opremanje objekata za obradu, punjenje i skladištenje meda s pripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom,
- građenje i/ili opremanje ostalih gospodarskih objekata, upravnih prostorija s pripadajućim sadržajima, opremom i infrastrukturom koji su u funkciji osnovne djelatnosti,
- kupnja mehanizacije, gospodarskih vozila, strojeva i opreme (uključujući tehnološku i informatičku opremu) za preradu, pakiranje, etiketiranje, skladištenje, manipulaciju,
- građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda,
- promidžba vlastitih poljoprivrednih proizvoda,
- građenje objekata te kupovina opreme za obradu otpadnih voda, filtriranje zraka i rashladne sustave s pripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom,
- ulaganje u laboratorij i laboratorijsku opremu za vlastite potrebe,
- kupnju zemljišta i objekata radi realizacije projekta
- ulaganja u prilagodbu novouvedenim standardima.
Operacija 2 - Korištenje obnovljivih izvora energije
- građenje i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za potrebe vlastitog proizvodnih pogona korisnika s pripadajućom opremom i infrastrukturom,
- građenje i/ili opremanje objekata za prijem, obradu i skladištenje sirovina za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora s pripadajućom opremom i infrastrukturom,
- građenje i/ili opremanje objekata za obradu, preradu, skladištenje, transport i primjenu izlaznih supstrata iz postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, pogodnih za organsku gnojidbu s pripadajućom opremom i infrastrukturom.
Prihvatljivi troškovi povezani uz obje operacije:
- kupnja ili razvoj računalnih programa,
- kupnja prava na patente i licence,
- autorska prava,
- robni žigovi,
- ostala nematerijalna ulaganja povezana s materijalnim ulaganjem.
- opći troškovi (usluge arhitekata, inženjera i konzultanata, izrada studija izvedivosti)
Pojašnjenja vezana uz prihvatljivost općih troškova, identična su onima opisanim u podmjeri 4.1.

Intenzitet i visina potpore

Sredstva potpore osiguravaju se iz proračuna Europske unije i Republike Hrvatske, od čega udio Europske unije iznosi 85 %, a Republike Hrvatske 15 %.Intenzitet potpore po projektu iznosi do 50 posto od ukupnih prihvatljivih troškova, a može se uvećati za po 20 postotnih bodova u sljedećim slučajevima:
- za ulaganja unutar Europskoga inovacijskog partnerstva
- za ulaganja koja provode proizvođačke organizacije.
Maksimalni intenzitet kombinirane potpore ne smije prijeći 90 posto od ukupno prihvatljivih troškova, a broj projekata odobrenih pojedinom korisniku u programskom razdoblju nije ograničen. Isti korisnik može podnijeti jedan Zahtjev za potporu unutar iste podmjere tijekom jednog natječaja.
Najniža vrijednost javne potpore po projektu iznosi 5.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, izuzev za velika poduzeća gdje ne može biti manja od 150.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.
Najviša pak vrijednost javne potpore po projektu iznosi 3 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti, odnosno do 5 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti ukoliko se ulaganje provodi u sektoru:
- mesa za ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata,
- mlijeka i mliječnih proizvoda za ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata.
Za ulaganja u operaciju Korištenje obnovljivih izvora energije, najviši iznos potpore ne može prijeći 1 milijuna eura.
Opći uvjeti prihvatljivosti:
1) Ulaganje se mora odnositi na proizvode obuhvaćene Dodatkom I Ugovora o EU – Popis poljoprivrednih proizvoda, izuzev proizvoda ribarstva.
2) Rezultat proizvodnog procesa mora biti proizvod iz Dodatka I.Ugovora o EU, osim proizvoda ribarstva.
3) Objekt za preradu mora biti registriran/odobren za obavljanje prerađivačke djelatnosti na kraju ulaganja.
4) Subjekt mora imati podmirene odnosno regulirane financijske obveze prema državnom proračunu u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu.
5) Subjekti u teškoćama (u postupku stečaja, predstečajne nagodbe, likvidaciji) nisu prihvatljivi kao korisnici
6) Ulaganja propisana Nacionalnim programom pomoći sektoru vina i Nacionalnim pčelarskim programom nisu prihvatljiva za potporu u ovoj podmjeri.
Svaki projekt za koji je izdana Odluka o dodjeli stredstava mora biti realiziran u roku od najviše 24 mjeseca, ako se radi o izgradnji/rekonstrukciji objekta, odnosno 12 mjeseci, ako se radi o opremanju objekta. Po završetkuprojekta, korisnik je dužan najmanje narednih 5 godina baviti se poljoprivrednom proizvodnjom za koju je ostvario potporu. Činjenica je da će već na prvom natječaju biti veliki broj zainteresiranih prijavitelja, čemu u prilog govore i rezultati anketa koje je provelo Ministarstvo poljoprivrede među potencijalnim korisnicima.

Iako je, kako je u tekstu i objašnjeno, postupak prijave znatno jednostavniji no ranije, potrebno je znatno manje dokumentacije, ipak se ne treba zanositi i smatrati kako će svaka prijava rezultirati i odobrenjem potpore.

U sklopu ove podmjere, ulazni i izlazni proizvod moraju biti oni iz Dodatka 1 Ugovora o EU, što razlikuje ovu, od podmjera 6.2 i 6.4, gdje izlazni proizvod ne mora biti onaj iz spomenutog popisa. Konkretno, u podmjeri 4.2 nije prihvatljivo ulaganje u primjerice proizvodnju eteričnog ulja lavande, budući je ulazni proizvod lavanda (Poglavlje 12 - ljekovito bilje), dok je izlazni proizvod eterično ulje dobiveno destilacijom, koje se ne nalazi u Popisu poljoprivrednih proizvoda. Ovakva je prerada prihvatljiva u mjeri 6.


Preduvjet za podnošenje prijave

Kako je ranije navedeno, prijave na natječaje Programa ruralnog razvoja podnosit će se elektronskim putem preko aplikacije AGRONET, do koje se dolazi preko mrežne stranice Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (www.apprrr.hr). Da bi mogao dobiti pristupnu šifru, odnosno podnositi prijave na natječaje za mjere Programa ruralnog razvoja, svaki se korisnik mora upisati u Evidenciju korisnika potpora u ruralnom razvoju i ribarstvu. Po upisu u ovu evidenciju, putem e-pošte korisnik dobiva pristupne podatke, odnosno korisničko ime i zaporku. Na ovaj način upisani, korisnici stječu mogućnost prijavena natječaje, putem modula „Ruralni razvoj“. Važno je naglasiti kako se u Evidenciju korisnika potpore u ruralnom razvoju i ribarstvu moraju upisati i oni koji već imaju šifru za pristup Agronetu. Detaljne upute za pristup Agronetu, promjenu podataka i dr., opisani su u Vodiču za upis u evidenciju korisnika potpora u ruralnom razvoju i ribarstvu, koji je objavljen na mrežnoj stranici Agencije za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju http://www.apprrr.hr/ruralnirazvoj-1022.aspx Sigurno je da će u prvim mjesecima provedbe biti određenih problema, no cilj je raspoloživa sredstva iskoristiti u što je moguće većem postotku. U prvom će natječaju koji će, rečeno je, krenuti i prije odobrenja programa od strane EK, sigurno biti problema oko početnog financiranja, budući do odobrenja programa nema mogućnosti isplate predujma. Hrvatska banka za obnovu i razvoj, kao najveći kreditor IPARD projekata, radi na razvoju kreditnih linija koje će pratiti i Program ruralnog razvoja. Uvjeti pod kojima će se odobravati krediti, kao i sami iznosi kamatnih stopa, još su uvijek nepoznanica. No, može se pretpostaviti kako će kamatne stope biti iznad kamatnih stopa kojima su kreditirani IPARD projekti, a koje su u nekom razdoblju i za neke mjere iznosile i samo 1%. Na kraju treba potaknuti na ulaganje sve one koji za ulaganjem imaju potrebe, kako bi smo generalno, unaprijedili poljoprivrednu proizvodnju Republike Hrvatske, omogućili konkurentnost našeg proizvoda na zajedničkom europskom tržištu te omogućili stanovništvu ruralnih područja primjerene životne i radne uvjete, koji će osigurati opstojnost našeg sela.

OD IDEJE DO ISPLATE– 12 koraka koje mora proći svaki investitor

U Programu ruralnog razvoja 2014-2020 čitav je niz novosti i pogodnosti za buduće prijavitelje projekata i korisnike EU sredstava sukladno mjerama u Programu. Poljoprivredni i prehrambeni sektor svakako je najviše zainteresiran za mogućnosti korištenja mjere 4 „Ulaganje u fizičku imovinu“ (s podmjerama 4.1 i 4.2) kao izravnim „nasljednicama“ IPARD mjera 101 i 103. Što je novog u ovim mjerama u odnosu na IPARD?
Ukinuta su sva ograničenja koja su se odnosila na veličinu voćnjaka, staklenika ili plastenika, silosa ili sušara za žitarice, te kapacitete i vrste farmi za uzgoj životinja (prije i poslije ulaganja). Isto tako nema ni ograničenja u veličini poljoprivrednih gospodarstava (OPG-a, obrta, trgovačkih društava i zadruga), a iznosi potpora „podignuti“ su na maksimalno 3 milijuna Eura (za sve vrste investicija) odnosno 5 milijuna Eura po jednoj investiciji (za ulaganja u reprocentre, valionice, staklenike/plastenike i podizanje višegodišnjih nasada). Potpora može ići od 50% pa sve do 90% od neto vrijednosti investicije (nagrađuje se dodatno ako je investitor osoba mlađa od 40 godina, ako je ulaganje na područjima gdje je otežano poslovanje, ako ulaganje provodi zadruga ili proizvođačka grupa, te ako je riječ o integriranom projektu – proizvodnja i prerada).
Ovdje je važno dodati da je po prvi puta dozvoljena i kupnja zemljišta ili zgrada – ali samo do 10% ukupne vrijednosti projekta.

Pojednostavljen postupak prijave i provedbe projekta

Pojednostavljene su neke procedure prijave i provedbe projekta, tako da se očekuje da se cijeli projekt prijavljuje elektronski (minimalno „papirologije“), te da je za izgradnju i opremanje dovoljna samo jedna ponuda (uz pravo Agencije za plaćanje da utvrdi tzv. „referentne cijene“ radova i opreme!). Očekuje se i jednostavnija verzija poslovnog plana kao i ostale prijavne dokumentacije.
Novim procedurama se omogućava prijaviteljima projekata da započnu sa svojim ulaganjem odmah nakon prijave projekta (ne treba čekati službeno Odobrenje i potpisivanje Ugovora sa Agencijom za plaćanje) – naravno uz određeni rizik da li će projekt biti prihvaćen.
Ostaje nejasna potreba za ishođenjem raznih potvrda i odobrenja od strane Ministarstva zaštite okoliša, Uprave za vodno gospodarstvo, Uprave za veterinarstvo, Uprave projekaza poljoprivrednu i fitosanitarnu inspekciju, Sanitarne inspekcije Ministarstva zdravstva i ostalih državnih i/ili lokalnih inspekcijskih službi. I dalje će za izgradnju/rekonstrukciju i opremanje objekata biti potrebna građevinska i uporabna dozvola (sa pravom vlasništva ili pravom gradnje upisanim u zemljišnim knjiga i naslovljena na nositelja projekta – OPG, obrt, trgovačko društvo ili zadrugu), dok će samo za ulaganje u višegodišnje nasade, staklenike/ plastenike i mehanizaciju biti prihvatljivo zemljište u zakupu.

Potrebni mehanizmi kreditiranja

Mišljenja smo da novi pravilnici u velikoj mjeri idu na ruku svim vrstama investitora (i mikro i malim i srednjim i velikim) jer nema gotovo nikakvih ograničenja – a novaca ima dovoljno za sve zainteresirane investitore.
Čak 140 milijuna Eura godišnje rezervirano je za mjeru 4 „Ulaganje u materijalnu imovinu“, što znači da je Republici Hrvatskoj potrebno cca 300 milijuna eura godišnje investicija da bi se ovaj novac - koji nam je na raspolaganju u EU fondu za poljoprivredu i ruralni razvoj – potrošio.
Bit će potrebno posložiti kvalitetne mehanizme kreditiranja ovih projekata jer je danas dobivanje kredita za poljoprivredne projekte – problem broj 1 u Republici Hrvatskoj. Poljoprivredni proizvođači su opterećeni starim kreditnim obvezama (i hipotekama na svojim nekretninama) i vrlo teško dobivaju nove kredite. A bez novih kredita nećemo imati novih investicija i nećemo potroši sredstva koja su nam na raspolaganju iz EU fondova. Zato je važno da počnemo rješavati ovaj problem što ranije na način da osiguramo garancijske sheme za ovakve investicije i investitore. HAMAG Invest je samo jedna od mogućnosti. Možda ne bi bilo loše da se konzultira i strana praksa u kreditiranju malih i srednjih poljoprivrednih proizvođača (i prerađivača).


Teškoće s poljoprivrednim zemljištem

Mnogo poljoprivrednih proizvođača se žali da im je veoma teško doći do poljoprivrednog zemljišta – a imaju znanje i mogućnosti i tržište – da proizvedu kvalitetan proizvod i da ga plasiraju i naplate. A uz to i da zaposlene nove ljude u svojim poljoprivrednim i prehrambenim tvrtkama. Republika Hrvatska mora što hitnije staviti u funkciju sve svoje poljoprivredno zemljište kako bi naši poljoprivredni proizvođači i prerađivači mogli raditi punim kapacitetima na obostrano zadovoljstvo. Samo tako možemo naprijed – jer znanje imamo, a i značajan novac nam se nudi iz EU fondova koji će pomoći financiranju novih projekta. Samo treba kvalitetno pripremiti teren – a tu svoj doprinos mora dati i Republika Hrvatska osiguravajući poljoprivrednicima i prerađivačima (1) jednostavnu državnu upravu (2) poljoprivredno zemljište i (3) povoljne kreditne uvjete!
Put od projektne ideje do isplate sredstava iz EU fondova vrlo je dugačak i kompleksan. Većina investitora (od malih OPG-a preko obrta do d.o.o. ili d.d.) u prvom razgovoru s konzultantima fokusirana je na potporu koju će dobiti, a često zaboravlja da je nakon dobivanja potpore potrebno uspješno raditi u objektu ili sa strojevima za koje je dobivena potpora. Isto tako, većina investitora ne razumije kompleksnost procedure tako da je u prvim razgovorima potrebno zainteresiranim poljoprivrednicima ili prerađivačima objasniti cijeli put od ideje do isplate (sve zamke i sve ono što ne piše u natječajima ili o čemu se ne govori na prezentacijama programa).
Najlakše je opisati cijeli proces u 12 koraka koje mora proći svaki investitor:
1. Analiza potencijalnog investitora i njegove projektne ideje
2. Definiranje projekta
3. Prikupljanje ponuda
4. Izrada poslovnog plana
5. Kompletiranje dokumentacije i slanje projekta na natječaj
6. Kontrola prije ugovora
7. Odobrenje projekta
8. Provedba projekta (kreditom ili vlastitim sredstvima)
9. Završetak projekta i podnošenje Zahtjeva za isplatu
10. Kontrola prije isplate
11. Isplata sredstava
12. Kontrole nakon isplate

1. ANALIZA POTENCIJALNOG INVESTITORA I NJEGOVE PROJEKTNE IDEJE

Sa stanovišta konzultanta, treba istaknuti kako smo u razdoblju od 2006. do 2014. uspješno prijavili i proveli sedamdeset (70) projekata koji su financirani iz SAPARD i IPARD programa. Od toga je četrdeset (40) projekata završeno (vrijednost tih projekata je oko 186 milijuna kuna, vrijednost isplaćene potpore oko 89 milijuna kuna), a ostalih trideset (30) je u provedbi. Već su u pripremi i nova dvadeset dva projekta (22) koja ćemo prijaviti na prvi sljedeći natječaj u podmjeri 4.1 i 4.2. Međutim, da bi došli do 70 referentnih projekata trebalo je odraditi više od 800 analiza potencijalnih investitora (od Dubrovnika do Umaga odnosno do Baranje i Iloka). Svaki deseti ili jedanaesti investitor i njegova projektna ideja je zadovoljio stroge kriterije SAPARD i IPARD programa. Nikome nije davana lažna nada – ako OPG, obrt ili d.o.o. nisu imali pozitivno poslovanje u prošloj godini, ako nisu imali građevinsku dozvolu, ili ako u zemljišnim knjigama nisu bili vlasnik 1/1 – tada takav projekt i takvog investitora nismo niti pokušali prijaviti na neki od natječaja. Vrlo je važno da konzultant odmah na početku informira investitora o svim nedostacima koje je primijetio u prvoj analizi kod investitora ili u njegovoj projektnoj ideji. Nakon toga je potrebno izraditi terminski plan aktivnosti i zaduženja po kojem će konzultant, arhitekt (ako se radi o gradnji ili rekonstrukciji), knjigovođa, tehnolog i investitor zajednički raditi kako bi dokumentacija bila na vrijeme pripremljena za natječaj.

2. DEFINIRANJE PROJEKTA

Nakon što je analizom potencijalnog investitora i njegove projektne ideje zaključeno da je i investitor i projekt prihvatljiv za prijavu na natječaj – kreće se u drugu fazu – tzv. definiranje projekta. Projekt se definira kroz sljedeće dokumente:

a) Tehnološki projekt (sa popisom tehnoloških procesa i tehnološke opreme)
b) Glavni projekt gradnje ili rekonstrukcije (sa troškovnikom građevinsko-obrtničkih radova i instalaterskih radova)
c) Građevinska dozvola (ili drugi odgovarajući dokument kojim se odobrava gradnja ili rekonstrukcija ili opremanje objekta).
Tehnološki projekt i troškovnike opreme izrađuje se od agronoma (sektor voća i povrća, sektor žitarica i uljarica), veterinara (sektor farmi) ili prehrambenog tehnologa (sektor prerade mesa, mlijeka, jaja, voća, povrća, žitarica i uljarica). Glavni projekt i troškovnike izrađuje ovlašteni projektant.

3. PRIKUPLJANJE PONUDA

Nakon što su tehnolog i projektant izradili tehnološki odnosno glavni projekt sa pripadajućim troškovnicima – započinje se sa prikupljanjem ponuda. Ponude se prikupljaju pozivnim natječajem na način da se troškovnici šalju poštom ili mailom na adrese tvrtki koje su zainteresirane poslati svoje ponude sukladno troškovnicima opreme i gradnje. Ponude moraju biti tehnički i tehnološki usporedive i moraju biti sukladne troškovnicima. Investitor sam odabire najpovoljniju ponudu. Ponude moraju biti izražene u kunama ili eurima, te moraju biti važeće na dan slanja projekta na natječaj. Potrebno je dobiti ponude sa što duljim rokom važenja kako nas ponuđači ne bi kasnije mogli „ucjenjivati“ s povećanjem cijena (zbog toga što je važenje ponude isteklo kada se kreće u provedbu).

4. IZRADA POSLOVNOG PLANA

Nakon što smo odabrali ponuđače opreme i izvođače građevinskih radova – započinjemo s izradom poslovnog plana (pošto imamo točan iznos investicije nakon zbrajanja iznosa iz ponuda). Poslovni plan mora pokazati isplativost ulaganja u narednih deset godina, a izrađuje se tako da se kroz poslovno i financijsko planiranje pokušaju predvidjeti svi budući troškovi i prihodi investitora.

5. KOMPLETIRANJE DOKUMENTACIJE I SLANJE PROJEKTA NA NATJEČAJ

Nakon što smo uz propisane obrasce i poslovni plan kompletirali i ostalu dokumentaciju potrebnu za natječaj (Potvrda Porezne uprave o nepostojanju duga, BON-2 banke da investitor nije u blokadi, eventualne Potvrde o zadovoljavanju standarda u veterini ili zaštiti okoliša, financijski dokumenti za prošlu godinu, građevinska dozvola, izvadak iz zemljišnih knjiga itd.) – projekt se šalje na natječaj. Dosada je vrijedilo pravilo da se projekt šalje poštom, a sada započinje novi proces u kojem će se projekt slati elektronskim putem kroz sustav AGRONET.

6. KONTROLA PRIJE UGOVARANJA

Nakon što je projekt poslan na natječaj Agencija za plaćanje u poljoprivredi započinje s administrativnom kontrolom odnosno procesom analize pristiglih projekata, te za nekompletne projektne prijedloge izdaje Zahtjev za dostavom dodatne dokumentacije. Nakon kompletiranja dokumentacije Odjel za odobrenje projekata u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi projektnu dokumentaciju šalje u Odjel za kontrolu. Prije nego je projekt odobren – Odjel za kontrolu izlazi na teren i kontrolira investitora i lokaciju ulaganja (kako projekt ne bi bio započet prije odobrenja i sl.).

7. ODOBRENJE PROJEKTA

Nakon izvršene kontrole Odjel za kontrolu sastavlja zapisnik i cijeli projekt ponovno šalje Odjelu za odobrenje koji donosi Odluku o odobrenju projekta. Tada službeno započinje provedba projekta i investitor potpisuje Ugovor o dodjeli sredstava sa Agencijom za plaćanje u poljoprivredi. U Ugovoru je točno naveden iznos potpore koju će investitor dobiti nakon završetka projekta, te koji je rok za provedbu projekta. U Ugovoru su navedeni i izvođači radova i dobavljači opreme (njihove odabrane ponude se dio ugovora).

8. PROVEDBA PROJEKTA

Nakon potpisivanja Ugovora sa Agencijom za plaćanja, potpisuju se ugovori sa odabranim dobavljačima opreme i/ili izvođačima radova te se može započeti sa kupovinom opreme i/ili izgradnjom objekta. Tokom provedbe projekta vrlo je važno da investitor ne mijenja projekt bez odobrenja Agencije za plaćanja, već je potrebno naručiti opremu i izvesti radove sukladno odobrenim ponudama. Promjene projekta moguće su u iznimnim slučajevima odnosno ukoliko se projekt ne može završiti bez promjene te ukoliko promjena utječe na poboljšanje projekta. U takvom slučaju potrebno je obavijestiti Agenciju za plaćanja u pisanom obliku uz odgovarajuće objašnjenje s popratnom dokumentacijom. Tražene promjene se mogu provesti tek nakon odobrenja Agencije za plaćanja, te nije moguće dobiti viši iznos od iznosa potpore u Ugovoru s Agencijom. Također, investitor ima obavezu tromjesečnog izvještavanja kroz Izvještaje o stanju projekta.

9. ZAVRŠETAK PROJEKTA I PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA ISPLATU

Nakon završetka ulaganja, investitor podnosi Agenciji za plaćanja Zahtjev za isplatu sredstava. Zahtjev za isplatu sredstava podnosi se do ugovorenog roka na propisanom obrascu na kojem se nalazi sva obavezna dokumentacija koju je potrebno priložiti (računi prema kojima su izvršena plaćanja, izvodi sa žiro-računa za svaku transakciju, potvrde o plaćanju računa, uporabna dozvola i sl.). Ako se procjeni da će provedba projekta kasniti, investitor je obvezan dostaviti Agenciji za plaćanja Zahtjev za odobrenje promjena kako bi se produžio rok za podnošenje Zahtjeva za isplatu. Nadalje, ukoliko se prilikom administrativne kontrole utvrdi da je dokumentacija nepotpuna, investitor je putem Zahtjeva za dopunu obavezan dostaviti traženu dokumentaciju.

10. KONTROLA PRIJE ISPLATE

Nakon administrativne kontrole Zahtjeva za isplatu, a prije donošenja Odluke o isplati sredstava, slijedi kontrola na terenu. Kontrolira se prihvatljivost realiziranih troškova i cijelog projekta. Primjerice, kontrolom kartice konta dobavljača ili izvođača utvrđuje se jesu li svi računi plaćeni i proknjiženi u onom iznosu koji je prikazan u Zahtjevu za isplatu. Nadalje, vizualnim pregledom, mjerenjem i brojanjem kontrolori utvrđuju je li opremanje, izgradnja ili rekonstrukcija završena i uspoređuju stavke iz računa sa zatečenim stanjem na terenu. Kod kontrole opreme, kontrolori uspoređuju podatke na opremi s podatcima iz računa ili nekog drugog dokumenta u kojem je oprema specificirana i opisana. Važno je napomenuti kako nabavljena oprema i izgrađeni objekt moraju biti u funkciji.

11. ISPLATA SREDSTAVA

Nakon uspješno obavljene kontrole prije isplate Odjel za odobrenje isplata donosi Odluku o isplati. Nalog za plaćanje Agencija za plaćanja izdaje u roku od 3 mjeseca od dana zaprimanja Zahtjeva za isplatu. Nakon što je izvršeno plaćanje investitoru na račun, izdaje se Potvrda o završenom ulaganju. Investitoru se, zajedno s Potvrdom, vraćaju svi originalni računi predani uz Zahtjev za isplatu obilježeni pečatom Agencije.

12. KONTROLA NAKON ISPLATE

Nakon što je uspješno proveden projekt te ostvaren povrat sredstava, investitor je dužan pridržavati se svih ugovornih obveza u periodu od pet godina. Tijekom navedenih pet godina potrebno je održati projekt u njegovoj svrsi i namjeni, zadržati vlasništvo nad njim te osigurati da nositelj projekta i projekt zadovoljavaju sve propisane standarde koji su provjeravani u postupku odobrenja projekta i zahtjeva za plaćanje. Navedena kontrola nije tako detaljna kao prethodne kontrole kojima investitor podliježe, no u svakom slučaju se traži da je dokumentacija uredno posložena - investitor je dužan čuvati cjelokupnu dokumentaciju vezanu uz ulaganje počevši od dana sklapanja Ugovora do trenutka isteka petogodišnjeg razdoblja od datuma konačne isplate sredstava.


Ocijenite članak:

Marin Kukoč, dipl.ing.agr.
Voditelj je službe za programiranje, praćenje, evaluaciju i promidžbu EU programa ruralnog razvoja u Ministarstvu poljoprivrede.

Kristijan Mavrek
Rođen je 14.03.1969. u Čakovcu. Diplomirani je politolog, s dugogodišnjim iskustvom rada u Ministarstvu financija i Razvojnoj agenciji grada Čakovca. Vlasnik je konzultantske tvrtke specijalizirane za pripremu i provedbu projekata koji se financiraju iz EU fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj.
Bečki gulaš Tavica s kiselim kupusom
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 01.07.2019. Izdanje 15.06.2019. Izdanje 01.06.2019. Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.