Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Osiguranje u poljoprivrednoj proizvodnji

Stranice u tiskanom izdanju: 37 - 49

Osiguranje od elementarnih nepogoda

U Hrvatskoj osiguravajuća društva nude različit oblik osiguranja od elementarnih i ostalih nepogoda u poljoprivredi, od tuče, oluje, poplava, mraza, pozebe i više vremenskih nepogoda istodobno.

Poljoprivrednici teško dolaze do usporedne cijene i širine pokrića osiguranja, te na taj način nisu sigurni u izbor najbolje ponude. Na tržištu osiguranja zastupljen je veći broj osiguravajućih društava, koja osiguravaju poljoprivrednu proizvodnju pod različitim uvjetima osiguranja, s kojima poljoprivrednik uobičajeno nije podrobno upoznat, ili iste u potpunosti ne razumije.

Važnu ulogu u pronalaženju najkvalitetnije ponude, te posredovanju između osiguravajućih kuća i klijenata (u ovom slučaju poljoprivrednika) imaju brokerske kuće, čija je uloga posredovanje u osiguranju i reosiguranju. U Hrvatskoj je mali broj specijaliziranih ovlaštenih brokerskih društava za posredovanje u osiguranju poljoprivredne proizvodnje, a jedna od njih je Centar Broker d.o.o. iz Zagreba, koju čini iskusni tim savjetnika, čiji je zadatak klijentima omogućiti odabir najbolje police osiguranja u poljoprivredi po najpovoljnijim cijenama.

Uloga brokera ovlaštenog od strane potencijalnih klijenata je pregovaranje s osiguravajućim kućama za osiguranje, pomoć pri odabiru i izradi ugovora o osiguranju (police) i izvršenju svih odredbi tog ugovora, posebice nadzor nad prijavom, obradom, likvidacijom i isplatom šteta. Brokerska društva štite interese osiguranika, a njihove usluge su za klijente u potpunosti besplatne. Ako je zainteresiran veći broj potencijalnih klijenata za osiguranje u poljoprivredi, u njihovo zajedničko ime brokerska kuća može tražiti od osiguravajućih kuća niže premije i promjene uvjeta osiguranja, te na taj način isposlovati bolju zaštitu u osiguranju.

Osiguranje usjeva, nasada i životinja omogućuje poljoprivrednicima zaštitu od nepredvidljivih vremenskih događanja i drugih osigurljivih opasnosti, kao i višu razinu ekonomske sigurnosti. Premije osiguranja usjeva, nasada i životinja su opravdan i racionaliziran trošak obzirom na pokrića i svote osiguranja, a i država dodjeljuje subvencije koje se mogu ostvariti kroz osiguranje usjeva, nasada i životinja.

Premija za osiguranja usjeva i nasada su relativno niska, a i država dodjeljuje subvencije koje se mogu ostvariti kroz osiguranje usjeva, nasada i životinja. U djelomičnoj subvenciji premija osiguranja sudjeluju županije, općine i gradovi u skladu s njihovim proračunskim mogućnostima. Prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u 2013. godini isplaćeno je 26 milijuna kuna za potporu osiguranja usjeva, nasada i životinja na račune 6.135 poljoprivrednih gospodarstava. Potporu u osiguranju poljoprivrednik ostvaruje nakon cjelovite uplate ugovorene premije osiguranja po polici osiguranja, a iznos isplate iznosi do 25% troška zaračunate ukupne premije osiguranja. Ministarstvo poljoprivrede navelo je da se jedna od glavnih mjera budućeg Programa ruralnog razvoja za razdoblje od 2014. do 2020. odnosi na osiguranje biljaka i životinja. U Ministarstvu poljoprivrede predviđeno je kako će korisnike osiguranja biljaka i životinja sufinancirati do 65% vrijednosti godišnje police osiguranja sredstvima iz državnog proračuna, i sredstvima iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, uz izraženu nadu da će početak provedbe te mjere uslijediti tijekom 2014. godine. Zbog sve izraženijih elementarnih nepogoda, čije su štete prilično visoke, a premije za osiguranje usjeva relativno niske, te sufinanciranjem polica takvih osiguranja od strane države, poljoprivrednicima se osigurava lakše rješavanje financijskih posljedica elementarnih nepogoda. Najveći problem u sektoru osiguranja poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj je to što poljoprivrednici nisu informirani te nemaju dovoljno razvijenu svijest o nužnosti osiguranja.

Osiguranjem usjeva, nasada i životinja umanjuje se rizik u poljoprivrednoj proizvodnji i osigurava se stabilnost dohotka obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Osiguranjem u poljoprivredi i dolazi do prijenosa rizika (posljedica osiguranih štetnih događaja) s poduzetnika na osiguravajuća društva, a uz naknadu koja se iskazuje kao premija osiguranja. Time se smanjuju neizvjesnosti u trenutnoj proizvodnji te povećavaju mogućnosti planiranja proizvodnje na duži rok.

Osiguravanje usjeva i nasada

Osiguranjem usjeva i nasada, osiguravajuće kuće pokrivaju štetu na osiguranim poljoprivrednim kulturama, ako su za vrijeme trajanja osiguranja oštećeni ili uništeni od tuče, požara ili udara groma. Uz osiguranje od osnovnih opasnosti, ugovaratelj osiguranja može sklopiti ostala osiguranja od prirodnih nepogoda prilično čestih u Hrvatskoj koje uzrokuju štete na poljoprivrednim kulturama i smanjuju količinu očekivanog uroda. Jedan od čestih uzroka koji ograničavaju uzgoj poljoprivrednih kultura su niske temperature. Zato je moguće dodatno osigurati štetu na osiguranim usjevima i nasadima koju uzrokuje proljetni mraz. Ugovaratelj osiguranja može dodatnim osiguranjem osigurati usjeve, nasade i plodove od proljetnih mrazeva, oluje i poplave, od opasnosti pozebe u razdoblju vegetacije i zimskog mirovanja, za osigurane voćnjake i vinograde od opasnosti slanog vjetra, gubitka kvalitete plodova voća i stolnog grožđa, te opasnosti od gubitka sjemenske kvalitete. Usjevi, nasadi, te njihovi plodovi koji su u tekućoj godini bili oštećeni od opasnosti koje obuhvaća ovo osiguranje, u istoj godini se ne mogu ponovo osigurati protiv tih opasnosti. Utvrdi li se naknadno da je takvo osiguranje bilo sklopljeno, isto se stornira, a osiguraniku se vraća plaćena premija. Usjevi i plodovi koji se tijekom godine beru ili kose više puta, osiguravaju se za cjelokupni prinos.

Predmet osiguranja

Predmet osiguranja su biljni usjevi i nasadi koji rastu na njivama, u vrtovima, voćnjacima i vinogradima, a kod pojedinih vrsta bilja osiguravaju se pojedini dijelovi istih zbog kojih ih uzgajamo. Ugovaratelj osiguranja može kao predmet osiguranja osigurati usjeve, plodove, krmno bilje, ljekovito bilje, ukrasne biljke, voćnjake i vinograde, voćne, lozne (trsne) i šumske sadne materijale, mlade nerodne voćnjake i vinograde, mlade nasade šumskih kultura do navršene 6-e godine te vrbe za pletarstvo, trsku i sl. Policom osiguranja posebno se može kod žitarica osigurati stabljika (slama i kukuruzovina), a u sirka i metlica. Kod povrtnih, ljekovitih i ukrasnih kultura predmet osiguranja određuje se prema svrsi uzgoja. Kod korjenastog i gomoljastog bilja osigurava se korijen odnosno gomolj, stabljika ili sjeme (ako se posebno ugovori) kod lana ili konoplje, sjeme i opijum kod maka, plod kod hmelja i pamuka, listovi i sjeme (ako se posebno ugovori) kod duhana. Predmet osiguranja kod krmnog bilja i livadskih trava je krmna smjesa, a ako se posebno ugovori predmet osiguranja je sjeme kad se krmne kulture isključivo koriste za proizvodnju sjemenskog materijala. Postrni usjevi i međuusjevi moraju se posebno osigurati. U voćnjacima i vinogradima osigurava se plod odnosno urod ploda voćaka ili grožđa i mošta, a posebnim ugovorom ugovaratelj osiguranja može osigurati stablo ili trs, kod mladih voćnjaka i vinograda prije stupanja u rod, podloge, reznice i sadnice voćnog i loznog materijala, te kalem - grančice u voćnjacima i mladice u vinogradima samo kod matičnih nasada. U vrijeme od sadnje do prvog uroda u voćnjacima i vinogradima, moguće ugovoriti osiguranje mladih voćnjaka i vinograda koji još nisu u rodu. To osiguranje pokriva štetu na mladim nerodnim voćnjacima ili vinogradima, ako su oštećeni ili uništeni zbog tuče, udara munje, požara, oluje i sl. Mladi šumski nasadi za stabla i šumski sadni materijal, te pruće kod vrbe za pletarstvo, stabljika kod trske također su predmet osiguranja. Usjevi i plodovi koji se tijekom godine beru ili kose više puta, osiguravaju se za cjelokupni prinos.

Poljoprivredne kulture uzgajane u suvremenim uređenim staklenicima i plastenicima, često su izložene prirodnim i ostalim nepogodama koje ugrožavaju njihov razvoj i količinu očekivanog uroda. Osiguranjem poljoprivrednih kultura u zaštićenim prostorima osiguranik pokriva štetu koja nastaje kod oštećenja ili uništavanja osiguranih kultura zbog tuče, požara, oluje, munje, poplave, te šteta koje nastanu uslijed promjena mikroklimatskih uvjeta.

Ugovor o osiguranju

U polici osiguranja usjeva ili nasada moraju biti navedene ugovorne strane, rizik obuhvaćen osiguranjem, vrsta usjeva ili nasada, veličina poljoprivredne parcele, broj stabala ili trsova, svota i premija osiguranja,datum i potpis ugovornih strana. Usjev ili nasad ne može se osigurati od rizika koji je u nastajanju ili je šteta od njega već pričinjena. Ako se utvrdi da je osigurani rizik nastao prije sklapanja ugovora o osiguranju i da je oštećen usjev ili nasad, ugovor o osiguranju se poništava na zahtjev osiguravatelja. Ugovaratelj osiguranja dužan je osigurati usjev ili nasad iste vrste usjeve i plodove koji se osiguravaju zbirno, ukoliko nije drugačije dogovoreno. Ako se ne osiguraju svi usjevi ili nasadi iste vrste, šteta se nadoknađuje u omjeru između osigurane i stvarne površine pod tim usjevima ili nasadima, odnosno omjeru osiguranog i stvarnog broja stabala ili trsova. U slučaju raskida ugovora o osiguranju na zahtjev ugovaratelja osiguranja ili osiguravajuće kuće zbog nepotpunog izvršavanja njihovih obveza po ugovoru, osiguravajuća kuća odnosno ugovaratelj osiguranja je dužan platiti dio premije koji se odnosi na obračunati popust, s pripadajućom kamatom. U slučaju izmjene u vremenskom roku sadnje, sjetve ili izmjenama u površini poljoprivredne parcele, osiguranik je dužan za svaku izmjenu obavijestiti osiguravajuću kuću radi ispravke police, u zadanom roku, što ovisi od osiguravajuće kuće (npr. rok od 15 dana ima Triglav osiguranje) od dana kada je proveo izmjenu. Ako osiguranik ne obavijestiti osiguravajuću kuću u zadanom roku, a prilikom likvidacije štete utvrdi se nesukladnost između osigurane i stvarno zasijane ili zasađene površine, odnosno između osiguranog i stvarnog broja stabala ili trsa, šteta će se osiguraniku nadoknaditi u omjeru između osigurane i stvarne površine pod tim usjevima ili nasadima, odnosno omjeru osiguranog i stvarnog broja stabala ili trsova. Premija osiguranja proistječe iz (svote) osiguranja, premijske stope iz Premijskog sustava i odgovarajućih popusta. Premijska stopa određena je rizičnim razredom, a ovisno o rizičnosti, osiguranici su podijeljeni u tri razreda opasnosti. Premije se većinom osiguravaju na razdoblje ne dulje od jedne godine. Može se ugovoriti da se premije plaćaju u ratama, a u slučaju da dospjela rata ne bude plaćena u roku njezina dospijeća, zaračunavaju se zatezne kamate, ili se, ovisno o vrsti osiguranja, ograničavaju daljnja prava osiguranika.

Početak i završetak jamstva

Jamstvo osiguravajućih kuća za naknadu štete počinje istekom 24 sata od dana kada je uplaćena premija osiguranja od strane osiguranika, ako nije drugačije ugovoreno, Pri obročnom plaćanju obaveza za naknadu štete počinje kada je uplaćena prva rata, ali ne prije od nastupanja razvojnih stadija:
• u vinogradima, nasadima hmelja i grmolikih voćnih kultura u fazi pojave izbojaka odnosno mladica
• u voćnjacima faza završetka cvjetanja
• za sadni materijal u fazi početka kretanja vegetacije;
• a za ostalo bilje nakon nicanja Jamstvo za nadoknadu štete prestaje istekom 24. sata dana koji je u polici osiguranja naveden kao dan isteka osiguranja. Jamstvo za naknadu štete može isteći i prije roka navedenog u polici osiguranja samo pod uvjetima:
• nakon žetve ratarskih kultura
• kod korjenastog i gomoljastog bilja, kada je korijen odnosno gomolj izvađen iz tla
• kod vinove loze, voćaka, hmelja, povrća i sl., kada je plod ubran i stavljen u posudu
• za sadni. materijal, ukrasno bilje, vrbu za pletarstvo, i sl. kada su izvađeni odnosno odrezani i složeni na njivi
Razdoblje početka i završetka jamstva za naknadu štete je razdoblje koje se kod ozimih kultura poklapa s vegetacijskim razdobljem nakon mirovanja i cijelim vegetacijskim razdobljem za jare kulture. Vrijeme trajanja jamstva za naknadu štete može trajati nekoliko mjeseci u uzgoj bilja na otvorenom i u zaštićenom prostoru, te postoji mogućnost većeg broja jamstvenih razdoblja u godinu dana. Za višegodišnje nasade osigurane od pozebe tijekom vegetacije i zimskog mirovanja, te osigurane do stupanja u rod i u rodu, vrijeme trajanja jamstva za naknadu štete iznosi godinu dana. Tuča je najvažniji i osnovni rizik, jer se od njega usjevi nasadi najviše osiguravaju, a neki drugi rizici su uvjetovani osiguranjem od tuče.

Grad ili tuča je najkrupnija vrsta padavina koja dolazi iz atmosfere. Nastaje kad se pothlađene kapi vode zahvaćene ulaznim strujama izdižu, te smrznu. Takve smrznute kuglice vode pri velikim brzinama padaju na zemlju gdje mogu uzrokovati velike štete, ponajviše u poljoprivredi.

Načini oštećenosti i visina štete od tuče ovisi o jakosti tuče, vrsti poljoprivredne kulture, razvojnom stadiju biljke u vrijeme oštećenja i vremenskim prilikama nakon tuče. Pojave štete u Hrvatskoj je redovita svake godine, samo se ne zna vrijeme, jačina i mjesto gdje će se pojaviti. Vrlo često su bile godine s katastrofalnim štetama od tuče, kad su se pojedini usjevi morali preorati i ponovo zasijati. Opći uvjeti za osiguranje usjeva i nasada vrijede za osiguranje od rizika tuče.

Osiguranje usjeva i nasada od proljetnog mraza

Jedan od čestih uzroka koji ograničavaju uzgoj poljoprivrednih kultura su niske temperature u proljeće. Pojave kasnih proljetnih mrazova se javljaju najčešće u fazi cvatnje, te su poljoprivredne kulture izložene opasnosti. Proljetnim mrazom smatra se pad temperature ispod 0°C, koji nastupi u vremenu od 15. ožujka do kraja mjeseca lipnja. Kasni proljetni mrazovi mogu počiniti velike štete u smislu da unište cijelu berbu. Zato je moguće dodatno osigurati štetu na osiguranim usjevima i nasadima koju uzrokuje proljetni mrazovi. Šteta na usjevima i nasadima tijekom vegetacije i zimskog mirovanja se nadoknađuje samo ako je postojanje mraza dokazano. Kao dokazi pojave mraza su podaci o temperaturi zraka ispod kritične vrijednosti zabilježene meteorološkim instrumentima, vidljivi znakovi oštećenosti vegetativnih i generativnih organa biljke tijekom vegetacije tipični za mraz: Na drvenastim biljkama odmah nakon mraza dolazi do kovrčanja listova i vrhova grančica, a u zeljastog bilja i do mlohavosti stabljike, a kasnije dolazi do promjene boje vanjskog i unutarnjeg tkiva lista (požućenja), stabljike i ploda (nekrotično-plutasti prstenovi, potamni sjemeni zametak), do iskrivljivanja stabljike, izobličavanja plodova, do izostanka razvoja dijelova ploda (klasića) ili cijelih plodova, a može doći i do steriliteta. Kod drvenastih biljaka dijelovi ili cijele grančice se pri mrazu sasuše, kora se kida i odvaja od drvenastog dijela. U nasadu zeljasti dijelovi mijenjaju boju, kovrčaju se i na kraju trunu kao i od mraza, a u drvenastih dijelovima srž poprima tamnu mrku boju, kambij postaje sluzav, osnova pupoljka je tamne mrke boje a kasnije se suši i otpada. Osiguranje od pozebe tijekom vegetacije i zimskog mirovanja može se sklopiti tek nakon pregleda usjeva ili nasada od strane stručnjaka osiguravajuće kuće. Osiguranje usjeva i nasada od rizika proljetnog mraza moguće je sklopiti sa osiguravajućom kućom samo ako su isti osigurani i od rizika tuče, požara ili udara groma i ako se osiguravaju svi plodovi jednake vrste, koje uzgaja osiguranik.

Ugovor o osiguranju od proljetnog mraza se može sklopiti s osiguravajućim kućama najkasnije do 15. ožujka uz prethodnu uplatu cjelokupne premije osiguranja ili ugovorenog obroka premije.

Osigurani usjevi i nasadi od proljetnog mraza, tj. od šteta nastalih zbog niskih temperatura zraka ispod 0°C, osiguravaju se u razdoblju od 15. ožujka do 30. lipnja. Naknada od štete nastale od mraza na usjevima i nasadima isplaćuje se samo ako je postojanje mraza zabilježeno meteorološkim instrumentima, te ako su vidljivi znakovi oštećenosti vegetativnih i generativnih organa biljke tipičnih za mraz. Početak obaveze za naknadu štete, koju prouzroči proljetni mraz na trajnim nasadima počinje u trenutku kada biljka dostigne određeni stupanj razvoja:
• u voćnjacima u fazi početka cvatnje voćki;
• u vinogradima u trenutku početka pupanja vinove loze,
Kod svih ostalih kultura, jamstvo osiguranja nastupa od 24 sata desetog dana broj dana (ovisi o osiguravajućoj kući) od sklapanja osiguranja, iako za vrtno raslinje i cvijeće ne prije 01. svibnja od 24:00 sata, a na priobalnom području od 15 travnja od 24:00 sata nadalje. Osiguravajuća kuća ne nadoknađuje štetu koju prouzroči mraz poslije 30. lipnja.

Osiguranje usjeva i nasada od oluje

Ugovaratelj osiguranja može dodatno osigurati usjeve i nasade od rizika oluje, odnosno osiguranje koje pokriva štetu na osiguranim usjevima i nasadima, ako ih je oštetila ili uništila oluja. Oluja je vjetar brzine najmanje 17,2 m u sekundi ili 62 km na sat (8 stupnjeva po Beaufortovoj ljestvici). Naknada štete nastale od oluje na osiguranim usjevima i nasadima isplaćuje se samo ako je nastala šteta zbog oluje dokazana podacima hidrometeorološkog zavoda od strane osiguranika. Ako u području gdje je prijavljena šteta, hidrometeorološka služba ne posjeduje podatke o jakosti vjetra, šteta nastala zbog oluje se određuje po Beaufortovoj ljestvici (polomljene grane), te po neposrednim mehaničkim oštećenjima, kao što su: prijelomi, lomovi, čupanja i sl. Osiguranje od rizika oluje ne pokriva štete kao što su poremećaj u cvatnji i oplođivanju, vruće zračne struje, prekomjerna vlaga, polijeganje usjeva, gljivične bolesti i sl. koje nastaju zbog vjetra slabije jakosti. Ugovaratelj osiguranja može sklopiti osiguranje usjeva i nasada od rizika oluje pod uvjetom, ako su osigurani osnovni rizici po Općim uvjetima za osiguranje usjeva i plodova.

Osiguranje od rizika oluje se ugovara najkasnije do 15 svibnja tekuće godine.

Ugovaratelj osiguranja može sklopiti osiguranje od rizika oluje s većim poljoprivrednim gospodarstvima ili združenim organizacijama, ako su osiguranjem obuhvaćene sve površine iste kulture koja je osigurana od rizika oluje, s tim da se obrađuje svaka ekonomska jedinica posebno, odnosno samo u obliku grupnog osiguranja, ako je osiguranjem na obrađivanom području obuhvaćeno najmanje 70% površina pod usjevima ili nasadima koji su grupno osigurani od osnovnih rizika.

Osiguranje od rizika poplave

Osiguranjem od rizika poplave osiguravajuće kuće nadoknađuju štetu na osiguranim usjevima i nasadima, ako ih ošteti ili uništi poplava. Poplava nastaje ako zemljišta poplave uslijed izlijevanja rijeka iz riječnih korita ili kanala, ili ako popuste nasipi ili brane. Osiguravajuće kuće nadoknađuju štetu koja nastaje zbog povećanje naraslih vode uzrokovano dugotrajnim kišama, podzemnim vodama, zbog nedjelovanja nasipa, zbog propuštanja i rušenja nasipa i kanala, te zbog ispunjavanja naredbe, koju izda nadređeni organ kod pojedinih situacija u svezi sa stanjem vode, osim ako je naredba izdana uz suglasnost osiguravatelja i s namjenom da se spriječi daljnja poplava i povećanje štete na osiguranim stvarima.

Ugovaratelj osiguranja može sklopiti osiguranje od rizika poplave najkasnije do početka sjetve ili sadnje, a za višegodišnje nasade do 01.ožujka svake godine, ako u vrijeme ponude osiguranja nema neposrednog rizika od poplave. Osiguranje usjeva i nasada od rizika poplava ugovara se samo ako su isti osigurani i od rizika tuče, požara ili udara groma.

Osiguranje od rizika poplave moguće je sklopiti za veća poljoprivredna gospodarstava ili združene organizacije, ako su osiguranjem obuhvaćene sve jesenske ili sve proljetne kulture, ovisno, osigurava li se jesenska ili proljetna sjetva i to na svim njivama i vrtnim površinama. Ako se osiguravaju voćnjaci, vinogradi i hmeljnici,ugovaratelj osiguranja je dužan osigurati sve površine voćnjaka, vinograda ili hmeljnika. Obveza osiguranja svih površina obrađuje za svaku ekonomsku jedinicu osiguranika posebno, odnosno u obliku grupnog osiguranja, ako je osiguranjem na obrađivanom području obuhvaćeno najmanje 70% površina pod usjevima, ili nasadima koji su grupno osigurani od osnovnih rizika. Ako ugovaratelj ne osigurava sve proizvodne površine, odšteta se obračunava u razmjeru između grupno zasijane (zasađene), te osigurane površine pod usjeva ili višegodišnjim nasadima. Tijekom trajanja osiguranja rizika od poplave, osiguranik je dužan u slučaju neposrednog rizika poplave, poduzeti sve potrebne mjere za sprječavanje nastanka štete (dizanje nasipa, održavanje djelovanja odvodnog sustava, crpnih stanica i dr.). Ako nastupi poplava, osiguranik je dužan poduzeti sve da se šteta ne poveća (okopavanje, odvođenje zaostale vode i dr.). Ako osiguranik tako ne postupa po navedenim pravilima, osiguravajuća kuća ne nadoknađuje mu onaj dio štete, koji je zbog toga nastao. Osiguranje poljoprivrednih kultura u staklenicima i plastenicima pokriva štete, koje nastanu kod oštećenja ili uništenja osiguranih biljaka zbog:
• oluje, tuče, požara i groma,
• poplave, mraza odnosno smrznuća, koji je posljedica štete ili uništenja staklenika ili plastenika (zbog oluje, groma, poplave, tuče, kopnjenja snijega, klizanja i odnošenja tla, udara vlastitog motornog vozila, zbog kvara na sustavu grijanja, zbog zastoja pri dovođenju električne energije)
• povišene temperature, koja nastane kao posljedica kvara na sustavu ventilacije,
• štete osiguranih kultura biljaka, do koje došlo kod spriječavanja nastanka osiguranog slučaja odnosno kod samog spašavanja. Osiguranje poljoprivrednih kultura u staklenicima i plastenicima ne pokriva štete od mraza odnosno smrznuća, do kojih dolazi zbog pomanjkanja goriva za grijanje i kao posljedica najavljene redukcije potrošnje električne energije. Osiguranje, sklopljeno u smislu ovih uvjeta, vrijedi za ubrane plodove, koji su u stakleniku, odnosno plasteniku od plastične folije 24 sata od branja.

Osiguranjem poljoprivrednih kultura u staklenicima i plastenicima osiguravaju se poljoprivredne i druge kulture, koje se uzgajaju u plastenicima koji su izgrađeni po projektu ovlaštene projektne organizacije (s građevinskom dozvolom), koje imaju sustav grijanja odnosno ventilacije, te osiguran rezervni izvor energije (generator), koje imaju postavljene termohigrografe, i kojima plastična folija na plastenicima nije starija od jedne godine.

Ugovaratelj osiguranja mora osigurati sve površine pod poljoprivrednim kulturama iste vrste i sve blokove (polja, jedinice) staklenika, odnosno plastenika od plastične folije, te sve rokove sjetve odnosno sađenja. Jamstvo osiguravatelja prestaje po završenoj vegetaciji, ili najkasnije po završetku jedne godine od sklapanja osiguranja. Prije sklapanja osiguranja u cilju ocjene rizičnosti rizika, osiguravajuća kuća ima pravo tijekom trajanja osiguranja, pregledati osigurane poljoprivredne kulture kao i objekte, u kojima osigurane biljke uzgajaju, da bi utvrdio stanje u svezi s obvezama, koje izviru iz sklopljenog ugovora o osiguranju. Osiguranik mora voditi evidenciju o svim promjenama u stakleniku, odnosno plasteniku od plastične folije, koje bi mogle biti važne za ostvarenje rizika, a bez odlaganja prijaviti osiguravajućoj kući svaku štetu, odnosno kvar na konstrukciji, staklenim odnosno, plastičnim površinama, elektro strojnim uređajima i druge pogonske smetnje, koje bi mogle izazvati ostvarenje kojeg od rizika, koje obuhvaća osiguranje. Također, osiguranik mora imati na zalihi rezervu materijala, potrebnog za pokrivanje (stakla odnosno plastične folije), 5% od ukupne površine staklenika odnosno plastenika od plastične folije. Ostvareni rizik od mraza utvrđuje se na osnovu podataka s trake termohigrografa, a šteta od oluje dokazuje se na osnovu izvješća hidrometeorološke službe, kao i na osnovu vrste šteta na osiguranim biljkama i objektima. Ostale štete utvrđuju se na osnovu vrste šteta na osiguranim biljkama i objektima te pregledom evidencije, koju mora voditi osiguranik.

Osiguranje mladih nerodnih voćnjaka i vinograda

Osiguranje mladih nerodnih voćnjaka i vinograda pokriva se šteta nastala zbog tuče, požara, udara groma, oluje, snježne lavine, te pomicanja ili odlome terena. Osiguravaju su mladi nerodni voćnjaci i vinogradi od sađenja, pa do prvog uroda. Betonski ili drveni kolci, žica i dr. kao podupirači nisu predmet osiguranja. Mladi nerodni voćnjaci i vinogradi osiguravaju se do visine troškova za njihovu pripremu i upravljanje s njima. Vrijednost osiguranih nasada utvrđuje se svake godine na osnovu ukupno nastalih troškova, tako da se troškovi iz prijašnjih godina zbrajaju, računajući od godine podizanja nasada, pa dok nisu proknjiženi među osnovna sredstva. Jamstvo osiguranja mladih nerodnih voćnjaka i vinograda za naknadu štete od strane osiguravajućih kuća, započinje od onog dana, kada je osiguranje sklopljeno, odnosno onog dana, kad su sadnice posađene, (ako je osiguranje bilo sklopljeno prije presađivanja) te traje jednu godinu. Jamstvo osiguravatelja za naknadu štete prestaje s istekom trajanja osiguranja, odnosno kada su mladi nasadi proknjiženi među osnovna sredstva. Također jamstvo osiguravatelja prestaje od dana početka cvatnje u godini početka rodnosti nasada, ako je osiguranje kao jednogodišnje još na snazi. Za osiguranje kvalitete i količine voća pod posebnim uvjetima osiguranje pokriva štetu nastalu na plodovima zbog udara tuče, niskih temperatura, ako je bilo sklopljeno dodatno osiguranje od opasnosti proljetnog mraza i zbog toga je došlo do deklasacije plodova. Osiguravaju se plodovi voća iz intenzivnih plantažnih nasada voća.

Stolno grožđe u intenzivnim nasadima može se osigurati od gubitka kakvoće prouzročene od rizika tuče, požara, udara groma ili proljetnoga mraza.

Osiguranje za količinu i kvalitetu ploda stolnog grožđa voća može se sklopiti pod uvjetima da osiguranjem su obuhvaćene sve površine iste kulture; da kod početka jamstva osiguravanja za količinu i kvalitetu plodova, još nije bilo oštećeno i da se voće ili grožđe osigurava od istih rizika i po osnovnom i po proširenom pokriću. Početak jamstva za naknadu štete počinje od dana koji je u polici osiguranja označen kao početak osiguranja, odnosno po početku formiranja plodova, a završetak jamstva prestaje s berbom plodova.

Procjena šteta

Štete na usjevima i nasadima sezonskog su karaktera, te se procjene od šteta moraju provesti u vrlo kratkom roku. Procjenama štete na poljoprivrednim kulturama utvrđuje se koliko je oštećenost biljaka od osiguranog rizika utjecala na smanjenje očekivanog prinosa. Osiguranik mora u najkraćem vremenskom roku prijaviti štetu osiguravajućm društvu. U slučaju posredovanja brokerske kuće u osiguranju, osiguranik prijavljuje štetu brokerskoj kući, koja prijavu prosljeđuje osiguravajućem društvu zaduženom za likvidaciju štete. Prijava štete na usjevima i nasadima mora biti u pisanom obliku, a sadrži kontakt podatke osiguranika, mjesto štete, broj police osiguranja, uzrok štete, datum prijave i nastanka štete, vrstu poljoprivredne kulture, naziv poljoprivredne jedinice i površinu oštećene poljoprivredne kulture.

Za procjenu štete osiguravajuće kuće i brokeri angažiraju vlastite procjenitelje ili vanjske suradnike. Estima Expertus d.o.o. iz Zagreba, tek je rijetka tvrtka u Hrvatskoj, koja kao vanjski suradnik osiguravajućih kuća sudjeluje u poslovima procjene štete na usjevima, nasadima i životinjama, te obavlja poslove ocjene rizika koji prethode prihvatu u osiguranju. Imaju razvijenu metodologiju procjene štete izrađenu na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Tvrtka Estima Expertus d.o.o.je razvila je meteorološku stanicu za meteorološka promatranja radi proučavanja klime i rješavanje problema velike vrijednosti određene kulture na nekoj mikrolokaciji, te se tako može otkloniti svaku sumnju u pojavu određenog rizika. Također Estima Expertus posjeduju bespilotnu letjelicu kao najbolje rješenje u procjeni šteta od oluje i divljači na većim površinama.

Prije početka procjene procjenitelj priprema dokumentaciju za procjenu štete koja se sastoji od prijave osiguranja, police osiguranja, dokaza o vlasništvu posjeda na kojem je nastala šteta, te NRC samokopirajućeg bloka analize uzorka štete i potvrde o izvršenoj procjeni. Stručna i objektivna procjena štete u interesu je osiguranika i osiguravatelja, te procjenom ne smije biti oštećen niti osiguranik koji je pretrpio štetu, niti osiguravajuća društva koja provode naknadu štete. Procjena štete na usjevima i nasadima provodi se od strane procjenitelja koji su bitni u osiguravanju usjeva i nasada kao tehnički i operativni izvršitelji na terenu. Procjenu provode isključivo kvalificirane i osposobljene osobe iz oblasti poljoprivrede te kao takvi dokazani i društveno priznati. Procjenitelj se odlikuje sposobnošću da prepozna i razlikuje štetu, te da utvrdi utjecaj svakog rizika na smanjenje očekivanog prinosa. Procjenitelji šteta na usjevima i nasadima moraju poznavati biološka svojstva bilja, razvojne stadije i organogenezu kultiviranih biljaka, agrotehniku u biljnoj proizvodnji, fitopatogene parazite i štetnu entomofaunu koja prati život biljaka, ekološke uvjete života i razvoja bilja, manifestacije i svojstva osiguranih i neosiguranih opasnosti i njihovo djelovanje na biljke. Uz sve to, potrebno je da procjenitelj poznaje uvjete, tehniku i načela osiguranja poljoprivrednih kultura.

Na procjenu štete potrebno je izaći pravovremeno, odmah nakon saznanja o šteti.

Šteta na nasadima i usjevima se utvrđuje preciznim analitičkim metodama. Za analizu se uzima dovoljan broj slučajnih uzoraka koji se zasebno analiziraju mjerenjem i brojanjem. Na osnovu analiza se utvrđuje visina štete izražene u postotcima te služi kao dokaz o visini štete. Procjenitelji štete moraju biti na mjestu štete i vidjeti je izravno. Na oštećenim biljkama postoje primarne i sekundarne štete, a procjenitelj mora detaljno analizirati sva oštećenja na biljci, opisati ih detaljno u zapisniku kako bi postotak štete bio objektivan. Procjenitelj je dužan obavijestiti osiguranika koji je prijavio štetu o datumu dolaska na mjesto štete. Također procjenitelj odlučuje kod kojih kultivara treba vršiti pretprocjenu, a kod kojih konačnu ocjenu, što je ovisi o stadiju razvoja i visine štete. Procjena osiguranja usjeva ili nasada može se provoditi i prije sklapanja ugovora o osiguranju, utvrđivanjem stanja usjeva ili nasada, te revizijom rizika za vrijeme trajanja osiguranja u kritičnim stadijima razvoja. U ranim stadijima razvoja biljke procjenitelj provodi pretprocjenu, a za konačno utvrđivanje štete provodi se konačna procjena. Pretprocjena se provodi za štete koje nastaju od osiguranog rizika tijekom vegetacije do početka zriobe usjeva i nasada. Utvrđuje se stanje usjeva i nasada, te oblici oštećenja koji će kasnije poslužiti za pravilno utvrđivanje visine štete u konačnoj procjeni. Važno je utvrditi koje agrotehničke mjere su poduzete radi sprečavanja većih šteta, dogovoriti ih s osiguranikom i napisati pismeni nalog. Procjenitelj sastavlja zapisnik o pretprocjeni u kojoj navodi postotak oštećenosti pojedinih dijelova biljaka. Konačna procjena štete provodi se neposredno pred berbu (fiziološka ili tehnička berba). U slučaju da procjenitelj nije proveo pretprocjenu, nego je odmah dao konačnu procjenu, u zapisnik upisuje podatke koji su potrebni za utvrđivanje konačne štete. Ako je konačna procjena provedena nakon pretprocjene, procjenitelj treba ocijeniti okolnosti i faktore koji su utjecali na visinu stvarne štete, uzimajući podatke o stupnju oštećenosti utvrđenog u pretprocjeni i uvjete u razvoju do kraja vegetacije. Procjenitelj utvrđuje veličinu oštećene površine, postotak konačno utvrđene štete te urod koji bi bio da nije bilo štete. Svi podatke procjenitelj unosi u zapisnik o šteti (NCR blok- samokopirajući papir). Ako se osiguranik složi sa rezultatima nalaza procjene, supotpisuje uz procjenitelja zapisnik predmetne štete, a potom preuzima primjerak potpisanog zapisnika.

Osiguranje životinja

Stočarska proizvodnja zahtjeva velika ulaganja, te je ista izložena brojnim rizicima koji utječu na samu proizvodnju, te zbog navedenog poljoprivrednici trebaju na vrijeme osigurati životinje, kako bi u slučaju bolesti ili gubitka lakše prebrodili nastale štete. Osiguranje životinja pruža financijsku zaštitu od različitih rizika karakterističnih za stočarsku proizvodnju. Policom osiguranja životinja pokrivaju se osnovni rizici od uginuća, klanja ili ubijanja iz ekonomskih razloga ili sile. Osiguranje od rizika uginuća životinja pokriva štetu, ako je životinja uginula zbog bolesti ili nezgode, a osiguranje od rizika klanja ili ubijanja u sili ili iz ekonomskih razloga, pokriva štetu zbog klanja ili ubijanja životinja, ako ista zbog nezgode ili bolesti postane neupotrebljiva za uporabu kojom se ostvaruje dobit. Klanje iz ekonomskih razloga može se provesti nakon što je osiguranik priložio pisano veterinarsko mišljenje osiguravajućoj kući koje takvo klanje odobrilo.

Predmet osiguranja

Predmet osiguranja životinja su zdrave domaće životinje, pčele, kućni ljubimci, ukrasne i egzotične životinje, slatkovodne ribe i ribe u moru. Polica osiguranja ne pokriva bolesne životinje, iscrpljene, zakržljale, slijepe i životinje u lošem stanju, životinje koje se drže pod lošim veterinarsko- zdravstvenim i zoohigijenskim uvjetima. Osiguranje životinja vrijedi sve dok se osigurane životinje nalaze na mjestu koje je navedeno u polici osiguranja. Životinje su osigurane od ugovorenih rizika za vrijeme boravka istih na poljoprivrednoj jedinici osiguranika, na veterinarskim sanitarnim punktovima, na mjestima hranjenja i bližim stočnim sajmovima, te tijekom dogona i prijevoza u to mjesto i natrag, ako nije drukčije ugovoreno. U slučaju da se životinje zbog prehrane ili posla, premještaju iz mjesta u mjesto, ta mjesta moraju biti navedena u polici osiguranja životinja. Ugovarateljem osiguranja u dogovoru s osiguravajućom kućom dogovara iznos osiguranja nakon određivanja veličine rizika. Iznos osiguranja ne može služiti kao dokaz stvarne (tržne) vrijednosti životinje. Osigurana vrijednost životinja određuje se na osnovu tržišnih vrijednosti. Ugovaratelj osiguranja može ugovoriti policu osiguranja u kojoj osiguranik može snositi dio štete (franšiza). Osiguravajuće kuće prije sklapanja police osiguranja, a radi utvrđivanja uvjeta po kojima se prema odredbama Uvjeta za osiguranje životinja može zaključiti osiguranje, provesti pregled životinje (vrijednost životinje, zdravstveno stanje, starost, i dr.) i higijenskih uvjeta (držanje, smještaj i hranidba životinje). Pri sklapanju police osiguranja, ugovaratelj osiguranja dužan je osigurati sve životinje iste vrste i iste kategorije koje posjeduje. Uz pristanak osiguratelja, ugovaratelj osiguranja može osigurati samo dio životinja iste vrste, odnosno pojedine kategorije životinja, koje se mogu sigurno razlikovati, uz pristanak osiguravajuće kuće. Prilikom zaključivanja police osiguranja, osiguranik je obvezan bez obzira na vlasništvo i broj životinja koje osigurava, prijaviti i pokazati sve životinje iste vrste koje posjeduje, ili ih ima na bilo kojem mjestu. Neosigurane životinje iste vrste i kategorije moraju biti uvedene u dokumentaciju osiguravatelja (ponuda, popis životinja). One životinje, koje u tijeku trajanja osiguranja postanu sposobne za osiguranje, osiguranik mora prijaviti osiguravajućoj kući čim su životinje postale sposobne za osiguranje, te za njih zaključiti ugovor o osiguranju. Tijekom osiguranja životinja, osiguranik je o svom trošku dužan provoditi zaštitne mjere sprječavanja pojave zarazne, parazitarne, uzgojne i uvjetne bolesti kojima je osigurana životinja izložena. Također, obavezan je postupati s osiguranim životinjama pravilno, uredno ih hraniti, razumno iskorištavati, i poduzimati mjere da bi se izbjegle ili smanjile štete na osiguranim životinjama. Osiguravajuće kuće mogu od početka trajanja osiguranja i kod obnove, zatražiti od osiguranika da provede ekonomsko izdvajanje starih zakržljalih i za daljnje osiguranje nesposobnih životinja, na račun osiguranika. U slučaju oboljenja ili uginuća većeg broja osiguranih životinja, osiguranik mora pozvati veterinara i obavijestiti osiguravajuće društvo. Kada zbog bolesti ili nesretnog slučaja postoji neposredna opasnost od uginuća osiguranih životinja, osiguranik u cilju smanjenja štete organizira klanje iz nužde osigurane životinje kad to preporuči veterinar ili osiguratelj. Ako osiguranik ne postupi po navedenim obvezama, vrijednost osiguranja se osiguraniku umanjuje onoliko, koliko je takvim postupkom osiguratelju nastupilo povećanje štete. U slučaju nastupanja osiguranog slučaja kod osigurane životinje, osiguranik obavještava osiguravajuću kuću odmah po saznanju. Osiguranik može prijaviti usmeno nastanak osiguranog slučaja osiguratelju, ali je obavezan osiguravatelju tu prijavu pismeno potvrditi. Također, osiguranik obavještava veterinara radi utvrđivanja okolnosti koje su dovele do osiguranog slučaja, te davanja mišljenja o veličini štete.

Procjenu štete radi predstavnik osiguratelja, veterinar ili veterinar cenzor, uz sudjelovanje osiguranika. Šteta se utvrđuje odmah na mjestu nastanka osiguranog slučaja na osiguranoj životinji.

Prilikom utvrđivanja štete treba utvrditi okolnosti pod kojima je šteta nastala i izvršiti procjenu štete. Osiguranik je dužan osobama koje utvrđuju štetu, dati točne podatke i sve dokaze kojima raspolaže, da bi se ustanovio uzrok, opseg, visina štete, te okolnosti pod kojima je šteta nastala. Naknada štete se obračunava prema vrijednosti nastradale životinje u vrijeme oboljenja ili nesretnog slučaja koji je bio uzrok nastanka štete, te prema stvarnoj (tržnoj) cijeni na dan uginuća ili klanja iz nužde nastradale životinje. Pored osiguranja životinja od osnovnog rizika, ako se posebno ugovori i obračuna dodatna premija, ugovoritelj osiguranja može ugovoriti osiguravajuću zaštitu od jednog ili više dopunskih osiguranih rizika, kao što su troškovi liječenja, gubitak rasplodne i namjenske sposobnosti, osiguranje gubitka teleta ili ždrebeta kod poroda, osiguranje životinja na izložbi, nestanak i krađu životinja itd.

Osiguranje troškova liječenja životinja

Osiguranjem troškova liječenja životinja pokrivaju se troškovi liječenja životinja, koji nastaju zbog ispadanja maternice ili materičinog kanala i trovanja kao posljedice nepravilnog tova životinja. Ugovorom o osiguranju troškova liječenja životinja navodi se broj veterinarskih intervencija na osiguranim životinjama, u čijem pokriću sudjeluje i osiguravajuće društvo. Osiguranik je dužan dati osiguravajućoj kući na uvid evidenciju obavljenih veterinarskih usluga u tekućem razdoblju osiguranja. Osiguravajuća društva utvrđuju nastalu štetu na osnovu računa za obavljenu veterinarsku intervenciju i račun za lijek izdan od strane ljekarne na osnovu recepta veterinara koji liječi osigurane životinje.

Osiguranje od rizika gubitka teleta i ždrjebeta kod poroda

Ovo osiguranje osiguranik može zaključiti kao dopunski rizik uz osiguranje osnovnog rizika priplodnih krava ili kopitara. Dopunskim osiguranjem od rizika gubitka teleta i ždrjebeta pokriva se šteta koja nastaje uslijed uginuća teleta kod telenja ili ždrebeta kod ždrebljenja koje je nastalo spontano ili za vrijeme intervencije koje je poduzeo ordinirajući veterinar, te uginuća teleta ili ždrjebeta kao posljedice preranog poroda. Iznos osiguranja za tele ili ždrijebe može iznositi najviše do 20% od iznosa osiguranja priplodnih krava ili kopitara, a iskazuje se posebno u polici. Štetu utvrđuje osiguravajuća kuća na osnovu podataka o oplodnji ili parenju osigurane priplodne životinje, o vremenu i tijeku poroda, koje mora predočiti osiguranik. Tijekom jednog osiguravajućeg razdoblja, osiguravatelj obračunava štetu u visini dogovorene osigurane svote bez obzira na broj pobačene ili uginule teladi odnosno ždrebadi i to samo jednom.

Osiguranje rizika gubitka rasplodne sposobnosti

Kao dopunski rizik uz osiguranje osnovnog rizika kod oplođenih kobila i krava spada i osiguranje rizika gubitka rasplodne sposobnosti kobila, krava i muških rasplodnih grla. Za osiguranje rizika gubitka rasplodne sposobnosti kobila i krava osiguranik je dužan predočiti potvrdu ordinirajućeg veterinara o izvršenom pregledu i utvrđenom postojanju graviditeta kobila i krava koje se osiguravaju. Osiguravaju se sve svoje rasplodne životinje iste vrste, koje su sposobne za rasplod. Procjena štete se provodi na način da osiguranik dostavlja osiguratelju potvrdu ordinirajućeg veterinara o gubitku rasplodne sposobnosti za osiguranu kobilu ili kravu, u kojoj veterinar navodi zbog čega je nastao gubitak rasplodne sposobnosti (uzroke i dijagnozu), poduzete mjere i terapiju, kao i nemogućnost izlječenja. Veterinar cenzor osiguratelja može dati svoje mišljenje o potvrdi potvrdu ordinirajućeg veterinara o gubitku rasplodne sposobnosti krave ili kobile te poduzeti mjere za kontrolni pregled navedene kobile ili krave i dati na razmatranje opravdanost zahtjeva. Ako su ispunjeni svi uvjeti koji su propisani dopunskim osiguranjem, osiguravajuća kuća isplaćuje osigurninu za gubitak rasplodne sposobnosti najviše 20% jedinstvenog iznosa osiguranja. Naknada za štetu se ne isplaćuje u slučaju kada je gubitak rasplodne sposobnosti nastao zbog gubitka rasploda kobile ili krave uslijed zootehničkih razloga, nedovoljne ili nepravilne hranidbe. Za osiguranje muških rasplodnih grla od rizika gubitka rasplodne sposobnosti, osiguranik je dužan osigurati sva rasplodna grla iste vrste koja su sposobna za rasplod i osiguranje. Osiguranje muških rasplodnih grla od rizika gubitka rasplodne sposobnosti nije pokriveno, ako je gubitak nastao prouzročen pretjeranom pretilošću, nemarnošću osiguranika ili osobe, kojoj je on povjerio brigu o životinji, nedovoljnom ili nepravilnom hranidbom i oboljenjem od bolesti. Štetu nastalu gubitkom rasplodne sposobnosti utvrđuje komisija koja u izvještaju mora uz ostale podatke navesti zbog čega i pod kojim je okolnostima nastao gubitak rasplodne sposobnosti grla. Nastankom dopunskog rizika gubitka rasplodne sposobnosti, dopunski rizik za navedenu životinju prestaje. Osiguranje za osnovni rizik životinje nastavlja se do isteka osiguranja ili nastanka osiguranog slučaja s tim da se jedinstveni iznos osiguranja umanjuje za osigurninu koja je isplaćena zbog gubitka rasplodne sposobnosti. Predmet osiguranja po posebnim uvjetima mogu biti zdrave životinje koje se osiguravaju za vrijeme boravka u karanteni, zdrave životinje na izložbama ili u trgovačkim skladištima od opasnosti uginuća, klanja iz nužde ili eutanazije zbog bolesti ili nesretnog slučaja te osiguranje životinja od rizika kastracije i ovariotomije.

Osiguranje šteta od divljači

U osiguranja različitih oblika djelatnosti u poljoprivrednoj proizvodnji ubraja se i osiguranje lovišta za pokriće štete koju divljač počini na poljoprivrednim kulturama. Povećanje obradivih poljoprivrednih površina oranjem njiva do rubova šuma, zauzimanjem sve više trstika, šumaraka te preoravanjem putova divljači, smanjuju se površine za boravak i hranidbu divljači. Stoga je divljač u potrazi za hranom, sve više prisiljena posezati i za poljoprivrednim urodima.

Štete od divljači na poljoprivrednim kulturama nastaju kad divljač na bilo koji način smanji prinos poljoprivredne kulture, te na taj način prouzroči neizravan materijalni gubitak vlasniku te poljoprivredne kulture.

Od divljači najveće štete čine zečevi, divlje svinje, jelenska i srneća divljač. Štete na poljoprivrednim kulturama od strane divljači najveće su tijekom ljeta i jeseni, kad divljač izlazi na polje. Aktivnost divljači, osobito divljih svinja, povećava se na poljoprivrednim površinama na kojima su zasijane žitarice i kukuruz u fazi prelaska iz mliječne faze zrelosti u fiziološku zrelost, a na gomoljastim kulturama nastaju rovarenjem i izbacivanjem gomolja. Pojedinačno ili u čoporu, divljač ulazi u usjeve te nanosi štetu gaženjem, jedenjem, rovanjem i trganjem. Divlje svinje čine štetu najviše na kukuruzu, zobi, pšenici, ali i u vinogradima. Štete od jelenske i srneće divljači na poljoprivrednim kulturama manjeg su značaja od šteta u poljoprivredi koje nastaju od divljih svinja. Na pašnjacima štete od divljači nastaju rovarenjem, te se preorana površina ne može kositi. Lovci na određeni način kroz različite oblike djelovanja (udruge, društva, pravne osobe), poljoprivrednici kao izravni oštećenici i osiguravajuća društva, pokušavaju smanjiti ili spriječiti potencijalne štete. Zakonskim propisima u Republici Hrvatskoj osigurano je pravno rješavanje problema odgovornosti štete od divljači. Važeći zakonski propis, izravno vezani uz štete od divljači u Republici Hrvatskoj trenutno su; Zakon o lovstvu („Narodne novine“ broj 140/05 i 75/09), te prateći provedbeni propisi. Lovoovlaštenik je ovlaštenik pravna ili fizička osoba (obrtnik) koji upravlja lovištem, te koja je stekla pravo lova na temelju Zakona o lovstvu. Lovoovlaštenik stječe pravo lova na određenom zemljištu, a pravo lova obuhvaća i gospodarenje s divljači koje podrazumijeva i sprečavanje nastajanja šteta od divljači. Sukladno odredbama Zakona o lovstvu, lovoovlaštenik je dužan poduzimati određene mjere za sprečavanje štete od divljači, kao što su smanjivanje broja divljači do brojnog stanja koje se može uzgajati u lovištu, osiguravanje dovoljno vode i hrane za divljač u lovištu, čuvanje usjeva i nasada, izgon divljači s ugroženog zemljišta, ograđivanje zemljišta, uporaba mehaničkih, električnih i kemijskih zaštitnih sredstava, vidljivih i zvučnih plašila, elektronskih detektora divljači, kao i ostale uobičajene mjere zaštite za određeno područje i vrstu divljači. Lovoovlaštenik je dužan izraditi Odluku o ustanovljenju kojom se propisuju sve mjere za sprječavanje štete od divljači. U te mjere spadaju donošenje godišnjeg plana za poduzimanje određenih mjera za sprječavanje štete (sezonski, po vrstama divljači i vrstama šteta od divljači, kulturama), nabavljanje zaštitnih sredstava za izvršenje predmetnog godišnjeg plana (mehaničkih ili kemijskih repelenata), pravovremena i besplatna raspodjela odgovarajućih zaštitnih sredstava korisnicima zemljišta, na njihov zahtjev, uz prethodnu javnu obavijest i davanje uputa za njihovu upotrebu (ne primjenjuje se na ograđivanje voćaka, kultura, plantažnih i sličnih nasada korisnika zemljišta, radi sprječavanja štete od divljači). Zakon o lovstvu nominira da je lovoovlaštenik dužan u uzgajalištima divljači i ograđenom lovištu na svoj trošak zaštititi neposredno ugrožene usjeve i nasade odgovarajućim mehaničkim ili kemijskim sredstvima. Za štetu koju počini divljač u lovištu u kojem stalno živi, odgovoran je lovoovlaštenik lovišta, pod uvjetom da je oštećenik poduzeo propisane mjere za sprječavanje štete od divljači, koje je bio obvezatan poduzeti u skladu sa Zakonom o lovstvu. Za štetu koju počini divljač koja u lovištu stalno ne živi, odgovoran je lovoovlaštenik lovišta u kojem je šteta počinjena, ali ima pravo na odstrijel te divljači. Ako je šteta koju počini divljač na istoj poljoprivrednoj kulturi ponovljena, vrijednost pojedinačnih šteta ne može biti veća od vrijednosti očekivanog prinosa kulture. Korisnici zemljišta, u svrhu prevencije štete od divljači moraju odgovarajućim sredstvima poduzimati mjere radi sprječavanja štete od divljači u svojim rasadnicima, voćnim nasadima i na usjevima, te surađivati u poduzimanju mjera za sprječavanje štete od divljači na svom zemljištu, sredstvima dobivenim od lovoovlaštenika prema njegovim uputama. Također su dužni obavijestiti lovoovlaštenike o okolnostima koje mogu utjecati na poduzimanje mjera za sprječavanje štete koju može nanijeti divljač na njihovu zemljištu, a i obavijestiti ga o započetoj šteti, omogućiti lovoovlašteniku da na njihovu zemljištu poduzima mjere za sprječavanje štete od divljači, ukloniti poljoprivredne usjeve najkasnije mjesec dana od agrotehničkog vremena za berbu ili žetvu uroda. Korisnici zemljišta mogu zahtijevati provođenje mjera za sprječavanje šteta od divljači od nadležnog upravnog tijela, ako smatraju da lovoovlaštenik ne postupa u smislu navedenih odredbi Zakona o lovstvu. Ministarstvo može donijeti naredbu o zabrani lova ili smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači koja ugrožava zdravlje ljudi, stoke, druge divljači ili čini drugu štetu, a na zahtjev korisnika zemljišta donijeti rješenje o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači koja čini veliku štetu, ako mjere predviđene Zakonom o lovstvu nisu dovoljno uspješne ili ne bi bile gospodarski opravdane.

Zbog povećanog rizika od šteta počinjenih od strane divljači, u Hrvatskoj je sve veći broj lovačkih društava koje ugovaraju police osiguranje lovišta za pokriće štete koje divljač počini na poljoprivrednim kulturama.

Mjere za sprječavanje šteta od divljači

Mjere koje se poduzimaju za sprečavanje šteta od divljači su kontrola populacije divljači i uporaba sredstva (mehanička, kemijska) za sprečavanje šteta. Zaštitne ograde, odnosno fizičke barijere su izrađene tako da svojim dimenzijama onemogućuju prolaz divljači. Uporaba ograde se preporuča kada je prirast divljači velik, te kad je vjerojatnost štete znatna. Od ograda se mogu koristiti električne ograde (električni pastir), ograde s mirisnim mamcima, trajne i polutrajne električne ograde i trajne neelektrične ograde (plastične mreže, žičane mreže, mreže od prirodnog materijala). Da bi se spriječio pristup jelenske divljači potrebno je postaviti ogradu na visinu od 2,5m. U trajnim nasadima, svaka pojedinačna biljka može se ograditi mrežom, ili se mogu postaviti prozirne plastične cijevi oko sadnice za vrijeme sadnje. Kao kemijska metoda za sprečavanje šteta od divljači mogu se koristiti repelenti. Kontaktni repelenti nanose se izravno na biljku koja je u stadiju mirovanja. Ne smiju se nanositi na dijelovima biljke koje su namijenjene ljudskoj prehrani. Prostorni repelenti se postavljaju blizu biljaka koje želimo zaštititi, te svojim neugodnim mirisom odbijaju divljač. Prilikom uporabe repelenata treba mijenjati vrstu repelenta, kako se divljač ne bi naviknula na istovjetni miris, te nakon kiše ponovo nanijeti repelente, jer ih kiša ispere. U slučaju štete od divljači na poljoprivrednim usjevima i nasadima, oštećenik kada uvidi štetu od divljači na svojim poljoprivrednim nasadima, a pridržavao se svojih obveza predviđenih Zakonom o lovstvu u tijeku uzgoja, odmah bez odgode kontaktira s lovoovlaštenikom (lovačko društvo) u čijem lovištu se nalazi predmetna poljoprivredna površina. Oštećenik mora prijaviti štetni događaj uz popunjavanje prijave i prilaganje potrebne popratne dokumentacije kod osiguravatelja (osiguravajuće društvo kod kojeg je osiguran lovozakupnik). Osiguravajuće kuće odmah nakon prijave štete angažiraju procjenitelja za utvrđivanje štete od divljači. Procjenitelj provodi stručnu procjenu štete od divljači u vrlo kratkom roku nakon saznanja o šteti. Oštećenik se obavještava od strane ovlaštenog procjenitelja o vremenu provedbe procjene štete, te treba omogućiti procjenitelju, da obvezno u prisustvu predstavnika lovačkog društva obavi očevid, te sastavi zapisnik o procjeni štete od divljači.

Najčešće šteta na samoj biljci nanesena od divljači je stopostotna. Na licu mjesta procjenitelj utvrđuje uzrok štete (divljač, domaće životinje, biljne bolesti ili štetočine). Procjenitelj utvrđuje veličinu oštećene površine, urod koji bi bio da nije bilo štete, te postotak konačno utvrene štete.

Konačnu procjenu štete od divljači procjenitelj provodi pred berbu. Oštećenik supotpisuje uz procjenitelja i predstavnika lovačkog društva zapisnik i popratnu dokumentaciju. Jedan primjerak potpisanog zapisnika preuzima oštećenik, a drugi primjerak preuzima predstavnik lovačkog društva. Nakon očitovanja osiguravatelja o eventualnoj ponudi naknade štete, te prihvaćanjem ponuđene odštete od strane oštećenika, završava se postupak nagodbe.

Ocijenite članak:

Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.