Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Zaštita maslina od bolesti i štetnika

Stranice u tiskanom izdanju: 45 - 51

Bolesti masline

U Hrvatskoj se do sada navodi oko 20 uzročnika raznih bolesti, od kojih su većina gljivične bolesti, te manji broj bakterioza, viroza i dr. Neke od tih bolesti kao paunovo oko ili pjegavost lišća (Spilocaea oleaginea), trulež plodova maslina (Camarosporium dalmaticum) i bakteriozni rak ili tumor (Pseudomonas savastanoi pv. savastanoi) raširene su u svim uzgojnim područjima masline u Hrvatskoj. Neke ostale bolesti kao npr. olovna bolest, pepelnica, palež lišća, sušenje izboja i dr. javljaju se sporadično na pojedinim lokalitetima, odnosno manjim intenzitetom, pa se protiv njih uglavnom ni ne provodi suzbijanje.

Paunovo oko ili pjegavost lišća masline

Najraširenija bolest koje se uvijek javlja u našim maslinicima i protiv koj se obavezno moraju provoditi mjere zaštite je upravo paunovo oko. Bolest je raširena u svim krajevima svijeta, gdje se uzgaja maslina. Na napad bolesti su osobito podložna stabla maslina koja rastu u vlažnijim mikroklimatima i u sjeni. Pjege se često spajaju i prekriju cijeli list. Uslijed jake zaraze dolazi do opadanja lišća ili defolijacije, što je tipičan znak bolesti i zbog čega je bolest posebno opasna. Na ostalim organima masline kao npr. plodovima ili grančicama zaraze su vrlo rijetke, a simptomi se uočavaju kao male smeđe pjegice. Zaraženi plodovi otpadaju zajedno s peteljkama. Zaraze na lišću javljaju se dva puta godišnje, u jesen i proljeće. Zaraze tijekom jeseni (rujan, listopad i studeni) počinju s dolaskom kišnog razdoblja, kada je velika vlaga i kada su temperature niže, što odgovara razvoju ove patogene gljive. Simptomi međutim, postaju dobro vidljivi tek iduće godine u rano proljeće, kada se nastavljaju nove zaraze i razvoj bolesti. U proljeće se zatim javlja i prije spomenuto opadanje lišća, koje obično traje od ožujka do lipnja. Preko ljeta zaraza nema, jer patogena gljiva miruje, da bio zatim u jesen ponovnim dolaskom kiša opet započele nove infekcije ili zaraze. Bitno je istaći, da se simptomi najviše uočavaju na donjim dijelovima krošnje, dok su gornji dijelovi krošnje često ostaju zdravi. Ako se bolest ne suzbija, zaraza iz godine u godinu iscrpljuje biljku, pa može doći do sušenja cijelih stabala maslina, ako se radi o mladim biljkama. Iscrpljena stabla maslina mogu napasti i potkornjaci, što dodatno doprinosi bržem propadanju.

Simptomi bolesti se uglavnom javljaju na licu listova u vidu okruglastih, tamnozelenih pjega, veličine 10-12 mm. Kasnije se oko pjega formira žuto-zeleni prsten, a središnji dio posmeđi ili nekrotizira. Takvi simptomi podsjećaju na oči po paunovom perju, pa otuda dolazi naziv bolesti, koji se kao takav koristi ne samo kod nas, već i drugim zemljama.

 


Suzbijanje bolesti

Ova bolest se suzbija dva puta, prema vremenu početka infekcija ili zaraza, i to prvenstveno fungicidima na bazi bakra (Nordox 75 WG, Nordox Super 75 WP, Neoram WG, Cuprablau Z WP, Cuprublau Z ultra WP, Kocide DF i dr.). Također dozvolu imaju i fungicidi na bazi difenkonazola (Difcor EC) i tebukonazola s trifloksistrobinom (Nativo 75 WG). U svijetu se također koriste i neki organski fungicidi na bazi cineba, dodina, mankozeba i drugih, ali sasvim dobru zaštitu daju prije spomenuti fungicidi na bazi bakra. Bakreni fungicidi također se preporučuju za korištenje jer imaju dobro djelovanje i na neke druge bolesti masline kao što je rak masline, dalmatinska bolest ili patula i dr.

Prvo prskanje mora biti u jesen i to krajem rujna i početkom listopada, a drugo u proljeće, krajem veljače i početkom ožujka. Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije, jer su tada najčešće zaraze.

Od preventivnih mjera zaštite važno je provoditi pravilnu rezidbu i prozračivanje krošnje stabala, da bi se smanjili uvjeti za razvoj. Treba također obratiti pažnju na izbor otpornijeg sortimenta maslina. Prema nekim podacima iz literature naše domaće sorte maslina se dosta razlikuju u otpornosti na ovu bolest. Kao otpornije spominju se Oblica, Grozdulja, Bjelica, Levantinka i dr., a kao osjetljivije Levantinka, Drobnica i Dužica. Od talijanski sorti kao otporne navode se npr. Leccino, Pendolino, Carboncella, Farga i dr., a kao osjetljive sorte Ascolana i Moraiolo.

Rak ili tumor maslina

Ova bolest je po simptomima poznata od davnina i najvažnija je bakterioza maslina i kod nas i u svijetu. Uzročnik bolesti je fitopatogena bakterija koja je stalno kao epifit prisutna na površini grana, debla i listova masline, pa putem rana i ozljeda lako zarazi biljke. Pojava bolesti je posebno veliki problem u rasadnicima, gdje može napraviti velike štete.

Simptomi bolesti se uglavnom javljaju na lišću, granama, pa ćak i deblu, a vrlo rijetko na plodovima. Glavni simptomi uočavaju se u vidu okruglastih izraslina ili hipetrofija (kvrge ili manji tumori) svijetlo-smeđe do smeđe boje. Kvrge mogu biti velićine od nekoliko milimetra do par centimetara (3-5). Najčešće se te kvrge ili tumorčići razvijaju na granama. Nakon određenog razdoblja se počinju raspadati, a na njihovim mjestima se kora grana raspuca u vidu rak rana ili lezija.

Suzbijanje

Uglavnom se kao mjere suzbijanja provode preventivne, ili agrotehničke metode. Treba voditi računa o matičnim biljkama da su zdrave, zaražene dijelove biljke treba odstraniti i spaliti, a mjesta nastala od rezova premazati pripravkom fungicida na bazi bakra. Ako je moguće treba birati otpornije sorte kao što su Bjelica, Ascolana i dr. Kao osjetljive sorte navode se Lastovka, Dužica, Frantoio, dok se kao srednje osjetljiva sorta navodi Oblica. Kod nas dozvolu za treiranje protiv ove bolesti ima fungicid na bazi bakrenog oksiklorida (Neoram WG), kojeg treba koristiti posebno nakon tuče, jer tade se najčešće događaju zaraze kroz rane na biljnim organima.

Trulež plodova masline (dalmatinska bolest maslina ili patula maslina)

Simptomi ove bolesti javljaju se u vidu prepoznatljivih udubljenih pjega veličine 0,5-1,5 cm na zelenim plodovima maslina, koje razvojem bolesti nekrotiziraju i poprimaju smeđu do tamnosmeđu boju i počinju truliti. Zaraženi plodovi opadaju tijekom ljeta i jeseni, a jedan dio ostaje i na stablu. Ovakvi simptomi mogu se vrlo lako zamijeniti sa sličnom bolešću plodova maslina ili antraknozom plodova masline koju uzrokuju gljive iz roda Colletotrichum, a vrsta je prije bila poznatija pod nazivom Gloeosporium olivarum.

 

 

Uzročnik truleži plodova masline, patule ili dalmatinske bolesti plodova masline je vrsta gljive čiji latinski naziv je po najnovijoj nomenklaturi Botryosphaeria dothidea. Međutim, vrsta je dosada bila poznatija pod drugim imenima, od kojih se najčešće koristili Phyllosticta dalmatica, Macrophoma dalmatica i Camarosporium dalmaticum. U većini naziva vrste primjećuje se pridjev koju upućuje na našu Dalmaciju, a to je stoga jer je 1883. godine poznati njemačko-austrijski botaničar i mikolog Thümen prvi opisao vrstu na plodovima masline kod nas na području Dalmacije. Taj se naziv često nalazi i u engleskoj terminologiji same bolesti kao dalmatinska bolest plodova masline, a u Hrvatskoj se nije udomaćio, iako naziv potječe iz Dalmacije.

Gljiva uzročnik prezimljuje na zaraženim plodovima maslina u vidu nespolnih fruktifikacijskih organa ili piknida, ili spolnih plodnih tijela peritecija. Infektivni inokulum su askospore i piknospore koje se šire vjetrom, kišom, a ponajviše insektima. Posebano važan vektor je maslinina muha, ali vektor spora može biti i predator maslinine muhe.

Suzbijanje

Zaštita masline od pojave ove bolesti provodi se prije svega suzbijanjem glavnog vektora spora, to jest maslinine muhe. Korištenje samih fungicida protiv ove bolesti, a bez da se suzbija maslinina muha, nije preporučljivo, niti bi donosilo željeni rezultat. Ako suzbijanje samih vektora ne bi bilo dovoljno, da se djelotvorno spriječi pojava ove bolesti može se uvesti i jedno tretiranje fungicidima na bazi bakra. Kao manje raširene gljivične bolesti maslina u našim agro-ekološkim uvjetima mogu se smatrati bolest: rubni palež lišća masline (Marthamyces panizzei), pepelnica maslina (Leveillula taurica), olovna bolest maslina ( Pseudocercospora cladosporioides), sušenje izboja masline (Phoma incompta) i antraknoza ploda masline (Colletotrichum coccodes). Navedene bolesti prema dosadašnjim saznanjima nisu pričinjavale veće štete u našoj zemlji. Uglavnom su se javljaju lišću i plodovima maslina. rasadnicima i mladim nasadima maslina.

Rubni palež lišća masline

Ovo je izrazito folijarna, odnosno gljivična bolest lišća maslina. Javlja na mlađem lišću u vidu rubnih nekroza nepravilnog oblika, smeđosive boje, koje su jasno odvojene od zdravog staničja lišća. Vrlo rijetko se javlja na starijem lišću. Slične simptome nekroza mogu uzrokovati i neki abiotski čimbenici kao npr. nedostatak nekih mikroelemenata (bora), oštećenja od smrzavanja, kao i oštećenja od visokih temperatura, vrućeg vjetra i dr. Obično se na jednom listu masline jave 2-3 nekrotične rubne nekroze. Uzročnik bolesti je gljiva Marthamyces panizzei. Suzbijanje bolesti uglavnom nije potrebno posebno provoditi, jer redovita zaštita maslina bakrenim fungicidima protiv napada paunovog oka također djeluje i na ovu bolest. U slučaju jače zaraze može se ponoviti još jedno tretiranje bakrenim fungicidima u jesen.

Sušenje ili nekroza izboja masline

Ovo je novoopisana bolest maslina u Hrvatskoj, iako gljivu kao patogenu vrstu kod nas spominje još i korčulanski poljodjelski učitelj Marko Marčić (1914), ali samo kao uzročnika bolesti na plodovima masline. Za sada je sušenje maslina utvrđeno na nekim lokalitetima na otoku Braču i poluotoku Pelješcu na kultivaru masline Paštrica s prilično velikom zastupljenošću, pa bi svakako trebalo pratiti razvoj ove bolesti. Simptomi bolesti uočavaju se u vidu crveno-smeđih lezija na kori mladih izboja, kao i nekrozi i sušenju starijih izboja i grana. Lezije se najčešće javljaju oko pupova na izbojima. Također se smeđe nekroze razvijaju i na unutranjem dijelu staničja izboja u zoni lezija. Razvojem lezija dolazi do djelomičnog ili potpunog sušenja izboja i grančica masline. Uzročnik bolesti je fitopatogena gljiva Phoma incompta.

Olovna bolest masline ili cerkosporioza masline

Bolest se javlja u vodi žućenja lišća ili kloroze te defolijacije ili opadanja lišća. Na naličju zaraženog lišća se javlja baršunasta prevlaka od micelija gljive. Često i na zaraženim plodovima nastaju crvenkasto-smeđe pjege, a plodovi također opadaju. Uzročnik bolesti je fitopatogena gljiva Pseudocercospora cladosporioides. Ako se bolest javi jačim intenzitetom može se koristiti neki od bakrenih fungicida koji imaju dozvolu za suzbijanje paunovog oka.

Čađavica masline

Pojava tzv. gljiva čađavica na maslinama nije bolest u pravom smislu riječi, već je posljedica napada nekih štetnih insekata masline, prije svega maslinina mediča (Saissettia oleae), maslinine buhe (Euphyllura olivina), medećeg cvrčka (Metcalfa pruniosa) i dr. Naime navedeni štetni insekti izlučuju tzv. mednu rosu na koju se naseljavaju gljive čađavice. Simptomi gljiva čađavica se uočavaju najčešće na lišću maslina (iako mogu i na drugim dijelovima biljke) u vidu sivo-crnih nakupina ili prevlaka, koje se sastoji od gustog spleta hifa gljiva. Uglavnom se javljaju u zapuštenim maslinicima gdje se ne provodi suzbijanje štetnih insekata. Gljive su tipični epifiti i ne inficiraju staničje biljke, pa stoga i nisu patogeni, ali svojom pojavom mogu uvelike smanjiti asimiliacijsku površinu lišća, pa time negativno utječu na proces fotosinteze u čemu se i ogleda njihova štetnost. Suzbijanje gljiva čađavica je dosta teško. Kao glavna mjera zaštite maslina od pojave gljiva čađavica preporučuje se suzbijanje štetnih insekata insketicidima koji su dozvoljeni za te štetnike. Također se može koristiti i 1-2 % otopina uree s dodatkom nekog deterdženta. Može se koristiti također i 1 % otopina zelene galice. Od fungicida mogu se koristiti bakreni pripravci.

Štetnici masline

Od štetnika na maslinama se u našoj zemlji spominje više od 20, od kojih su najznačajniji maslinina muha (Bactrocera oleae), maslinin moljac (Prays oleae), i maslinin svrdlaš (Rhynchites cribripennis). Kao manje rašireni štetnici smatraju se maslinina buha (Euphyllura olivina), jasminov moljac (Margaronia unionalis), maslinini potkornjaci (Scolytidae) i dr.

Maslinin moljac (Prays oleae)

Ovo je jedan od najvažnijih štetnika na maslinama u svim uzgojnim područjima maslina u našoj zemlji, ali šire i u svijetu. Štete nekada mogu biti jako velike, ali se smatra da prosječno nanose 20-30 % godišnje šteta u prinosu masline. Maslinin moljac je štetnik koji osim masline napada i druge biljke iz porodice Oleaceae, kao što su zelenika ili tzv. filireja (Phyllirea spp.), jasmin i dr.

Znakovi napada štetnika

Štete od napada najviše dolaze do izražaja na cvjetovima, listovima i plodovima. Na cvjetovima se simptomi napada uočavaju u vidu izgriženosti i zapredenosti pređom, na listovima se javljaju u vidu tzv. mina, a kasnije u vidu opadanja ili defolijacija, a na plodovima u vidu crvljivosti. Štetnik ima tri generacije koje se povezane uz određene fenofaze masline.

 

 

Prva generacija (antofagna) napada cvjetove, druga generacija (karpofagna) napada plodove, a treća generacija (filofagna) napada lišće. Prva generacija se može javiti ponekad već rano, početkom proljeća – krajem ožujka, ali se kod nas uglavnom javlja u travnju i svibnju, to jest u vrijeme cvatnje maslina. Gusjenice maslinovog moljca izgrizaju cvjetove i po njima stvaraju pređu. Druga generacija napada plod tako da odlaže jaja na čašku ploda u blizini peteljke. Gusjenice izbušuju plod koji postaje crvljiv. Plodovi mogu opadati. Treća generacija napada lišće i stvara tzv. mine.

Suzbijanje štetnika

Postoje preventivne mjere suzbijanja, kao što je sadnja otpornijih kultivara (uglavnom kultivari s manjom veličinom ploda) te odgovarajuća obrada tla u nasadima, da bi se smanjila populacija štetnika koja prezimljuje u otpalom lišću. Uglavnom je potrebno primjenjivati kemijske mjere, odnosno tretiranje insekticidima. Da bi se uspjšeno suzbijalo maslininog moljca potrebno je razviti odgovarajuće metode prognoze. Za to služe posude s hranjivim mamcima i feromonske klopke, koje služe praćenju leta populacija leptira. Obično se drži da je maslininog moljca potrebno suzbijati insekticidima kad je dnevni ulov viši od 5 leptira po ferotrapu. U našoj zemlji od insekticida dozvolu imaju oni na bazi dimetoata (Rogor 40 EC, Chromogor 40 EC, Calinogor EC, Ritam EC, Sistemin E-40 ECi dr.) te biološki bakterio-insekticidi na bazi antagonističke bakterije Bacillus thuringiensis var. kurstaki (Biobit WP i Baturad WP), koji se najčešće koriste za suzbijanje prve generacije štetnika.

Maslinina muha (Bactrocera oleae)

I ovaj štetnik također je vrlo raširen na maslinama kod nas, a smatra se tipičnim tehnološkim štenikom maslina. Ima nekoliko generacija godišnje, ali najčešće u našim ekološkim uvjetima ima tri generacije. Napad štetnika se prepoznaje po karakterističnoj crvljivosti plodova, koji zatim mijenaju boju i otpadaju. Štete se događaju tijekom ljeta od lipnja pa dalje do jeseni.

 

Suzbijanje

Kao i kod maslininog moljca važno je pratiti stanje u populacijama štetnika. To se radi vizualnim atraktantima za koje služe žute ljepive ploče, olfaktornim ili hrandibenim atraktantima ili mamcima, te seksualnim atraktantima, odnosno feromonima. U slučaju jačeg napada kod nas dozvolu za suzbijanje imaju insekticidi na bazi dimetoata (Rogor 40 EC, Chromogor 40 EC, Calinogor EC, Ritam EC, Sistemin E-40 ECi dr.) te insekticid-atraktant na bazi spinosada (Success Bait KS). Često se navodi da se za područje južne Dalmacije (južnije od Splita) preporuča prvo tretiranje početkom srpnja, drugo sredinom kolovoza, treće početkom rujna, četvrto krajem rujna, a peto i šesto tijekom listopada (početkom i krajem). Za područje srednje Dalmacije (između Splita i Zadra) preporuča se prvo tretiranje u drugoj polovici srpnja, dva u rujnu i dva u listopadu. Za područje sjeverne Dalmacije (Sjeverno od Zadra) preporuča se tretiranje dva puta u rujnu i dva puta u listopadu, ali to ne treba shvaćati doslovno. Postoje i drugačije preporuke, pa je potrebno odluku donositi na temelju praćenja populacije štetnika.

Maslinin svrdlaš (Rhynchites cribripennis)

Ovaj štetnik također se kod nas smatra vrlo značajnim, a nekada može uzrokovati štete i od 80 % uništenih plodova. Uz maslinu kao primarnog i glavnog domaćina, također može napasti i druge vrste srodnih biljaka iz porodice Oleaceae. Štetnik u našim agro-ekološkim uvjetima ima jednu generaciju i to u tijeku dvije godine. Javlja se kao imago u proljeće tijekom travnja i svibnja, kad se hrani cvjetovima i izbojima, a kasnije napada mlade plodove na kojima se simptomi uočavaju u vidu uboda ili rupa za hranjenje, uslijed čega se plodovi suše i otpadaju. Najčešće se to događa tijekom lipnja i srpnja. Kao otporniji od naših autohtonih kultivara navode se Buža, a kao osjetljiviji Levantinka, Oblica i dr.

Suzbijanje štetnika


Mogu se koristiti preventivne i izravne kemijske mjere suzbijanja insekticidima. Važno je pratiti štetnika u kritičnom razdoblju, koje traje od sredine lipnja do kraja srpnja, kada se najviše javlja i kada su štete najveće, a uočavaju se u vidu opadanja plodova. Na žalost u Hrvatskoj za ovog štetnika nema registriranih insekticida, ali na ovog štetnika djeluju svi insekticidi koji inače imaju dozvolu za suzbijanje maslininog moljca i maslinine muhe.

Manje rašireni štetnici maslina i njihovo suzbijanje

Kako je naznačeno na početku članka manje rašireni štetnici u našoj zemlji smatraju se maslinina buha ( Euphyllura olivina), jasminov moljac (Margaronia unionalis), maslinini potkornjaci (Scolytidae), štitaste uši (Coccoidea) i dr . Iako su navode kao manje značajni u nekim godinama mogu pričinjavati veće štete, pa i o njima treba voditi računa i ako dođe do jače pojavetreba ih suzbijati. Za suzbijanje štitastih ušiju od kojih je najčešći maslinin medić (Saissetia oleae) dozvolu imaju insekticidi na bazi mineralnih ulja (Bijelo ulje, Mineralno svijetlo ulje i dr.). Maslinina buha je povremeni štetnik, koji se suzbija u slučaju jačeg napada i to uglavnom prva proljetna generacija s insekticidima na bazi dimetoata, koji imaju dozvolu za suzbijanja maslininog moljca i maslinine muhe. Tretiranje insekticidima treba primijeniti u travnju i vrijeme pojave prvih ličinki. Jasminov moljac se suzbija ponajviše u rasadnicima i mladim maslinicima gdje su štete najveće i s tretiranjem treba krenuti u proljeće. Kod nas nema registriranih insekticida za ovu svrhu, a u svijetu se koriste insekticid na bazi dimetoata, diazinona, deltametrina, i dr. Insekticidi na bazi dimetoata imaju kod nas dozvolu za suzbijanje maslininog moljca i maslinine muhe, pa djeluju i na ovog štetnika. Suzbijanje potkornjaka uglavnom se provodi agrotehničkim mjerama odrezivanja grana i dijelova biljke napadnutim potkornjacima, te njihovim iznošenjem iz nasada i spaljivanjem.

Pravilna sadnja maslina

O kvalitetnoj i dobroj sadnji najviše ovisi kako će se maslina primiti i rasti. Na većim površinama tlo se treba unaprijed pripremiti za sadnju rigolanjem ili dubokim oranjem. To je najprihvaljitiviji način kod podizanja proizvodnih nasada.

Sadnju manjeg broja sadnica maslina u vrtovima i okućnicama, obavlja se kopanjem sadnih jama. Treba koristiti samo zdrave i kvalitetne sadnice, nabavljene u ovlaštenom i kontroliranom rasadniku i prema unaprijed isplaniranom sortimentu, radi mogućnosti međusobnog oprašivanja. Poželjno je da sadne jame budu iskopane bar jedan mjesec prije sadnje. Dimenzije sadne jame trebaju biti najmanje 60 cm dubine i 80 – 100 cm širine. Što veća, šira i dublja jama, to bolje. Ako je sadna jama dublja od predviđene, to ne znači da sadnicu treba dublje posaditi.

Gnojidba

Gnojivo ne treba stavljati na dno sadne jame, a to često mnogi rade. Kad je sadna jama pripremljena za sadnju, par dana prije sadnje, treba vratiti 2/3 zemlje. Ako nedostaje zemlje zbog konfiguracije terena, treba je donijeti. Sadnica masline oslobodi se od plastične vrećice ili kontejnera i postavi u sadnu jamu. Oko sadnice se stavi mineralno gnojivo s manjim sadržajem dušika, kao npr. NPK u omjerima 5:20:30 ili 7:20:30. Zatim se zasipa s još malo zemlje i pri površini, cca 20 cm, stavlja se stajnjak oko sadnice, ne blizu sadnice, nago barem 15 – 20 cm daleko od nje u obliku vijenca. Stajnjak se stavlja u količini od 10 do 15 kg. Ako se stavi više, neće štetiti, već samo koristiti.

Zalijevanje

Nakon toga sadnicu treba zaliti s malo vode, bez obzira na vlažnost tla, zagrnuti s još malo zemlje, nagaziti oko sadnice, i potom staviti još malo rahle zemlje oko sadnice i više ne gaziti. Sadnicu ne saditi preduboko, najbolje je posaditi do razine do koje je bila u vrećici ili 10-ak cm dublje. Uz sadnicu postaviti čvrst i ravan kolac za koji će se sadnicu masline privezati vezivom, i to u obliku osmice. Kolac je potreban da sadnici omogući uspravan rast, jer bi se bez kolca nagnula u smjeru u kojem najčešće puše vjetar. Maslinu odmah treba formirati nakon sadnje i prikratiti je na visinu od 100 do 140 cm. Treba skinuti sve izboje koji izbijaju u dnu sadnice.

 

Ocijenite članak:

Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.