Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Zašto se lijeska sve više sadi?

Stranice u tiskanom izdanju: 8 - 9

Hrvatska još uvijek ne proizvodi dovoljno lješnjaka za svoje potrebe, već velik dio potrebnih količina uvozi. Kanditorska industrija dosta lješnjaka uvozi iz Turske, jer su to lješnjaci malog promjera koji su prvenstveno zanimljivi u proizvodnji čokolada.

Veliki prirodni potencijali

Obična lijeska izvorno uspijeva na umjerenim klimatskim područjima Europe i Azije. Biljka doseže visinu od 3-8 metara, a cvate u rano proljeće, prije nego prolista, muškim i ženskim cvjetovima. Plod lijeske je orašasto voće (lješnjak) koji se nalazi u malim grozdovima, od 1-5 komada u svakom grozdu. Najviše lijeske se danas nalazi na području Male Azije, južne Europe i Sjeverne Amerike, dok je na području istočne i zapadne Europe njezin uzgoj ograničen. Najveći svjetski proizvođač lješnjaka je Turska sa 58% udjela u svjetskoj proizvodnji, a slijedi je Italija sa 17% udjela. Naša je proizvodnja u svjetskim okvirima vrlo mala sa svega 0,2% udjela, iako su nam prirodni potencijali za ovu proizvodnju veliki. Prema podacima DZS-a, u Hrvatskoj rastu površine pod lijeskom, ali se smanjuje proizvodnja lješnjaka čemu su uzrok klimatske ne(prilike) posljednjih godina. U našim klimatskim područjima obično se uzgajaju istarski dugi i rimski lješnjak koji služi kao oprašivač. Istarski dugi je ujedno najmasovnija sorta na našim plantažama, s više od 80% udjela u uzgoju. Za kvalitetno oprašivanje je potrebna jedna biljka rimskog lješnjaka na četiri biljke istarskog dugog.

Pri podizanju novih nasada, da bi se pravovremeno spriječili mogući veliki gubici za investitore, potrebno je veliku pažnju pridati kako odabiru terena za nasad, tako i izboru odgovarajuće sorte, jer one koje dobro uspijevaju u toplijim klimatskim uvjetima, obično nisu prilagođene uzgoju u hladnijim i obrnuto.

Višestruko korisna kultura

Lješnjak, kao orašasto voće, sadrži veliku količinu masti i kalorija, i radi se o mono i polinezasićenim mastima, koje djeluju na snižavanje ukupnog i LDL kolesterola, te sprječavaju nakupljanje masti na stjenkama krvnih žila. Zbog toga su sirovi, neoljušteni lješnjaci iznimno zdrava grickalica. Osim toga, drvo lijeske može se koristiti u proizvodnji ugljena, a njezin cvijet koji se rano javlja je vrlo koristan pčelama nakon zimskog mirovanja. Koristan je čak i korijen lijeske, koji je jako žilast pa se može koristiti za antierozivnu zaštitu tla. Najveći hrvatski proizvođač i izvoznik lješnjaka je Poljoprivredno poduzeće Orahovica d.d., koje ujedno posjeduje i najmoderniji pogon za doradu lješnjaka u Hrvatskoj, u kojemu se obavlja proces pročišćavanja, sušenja, kalibriranja, odvajanja jezgre od ljuske, te sortiranja i pakiranja lješnjaka. Kapacitet pogona je dovoljan za vlastitu proizvodnju, i za uslužnu doradu kooperantima i ostalim manjim proizvođačima lješnjaka. Lješnjaci se proizvode na 230 ha nasada starosti 28 godina, te 46 ha mladog nasada starosti 3 godine. U proizvodnji, nalaze se sorte istarski dugi, rimski i haleški div, a godišnje se proizvede između 500 i 600 tona lješnjaka. Koristi se uzgojni oblik grmolika vaza, koji omogućuje maksimalnu mehanizaciju agrotehničkih mjera, uključujući i berbu, na koju otpada značajan dio troška proizvodnje.

Potrebno je napomenuti da lijeska u puni rod ulazi između pete i sedme godine, kada može postići prinos do 4 kg po sadnici.

Orahovica d.d. je ujedno i najznačajniji proizvođač sadnica lijeske kojih godišnje proizvede do 100.000 komada, a nadaju se proširenju proizvodnih kapaciteta s dodatnih 200 ha nasada. OPG „Vujnović“ iz Petrinje uzgaja na 10 ha nasada lijeske 6.500 stabala, od kojih očekuje prinos od 4 tone ekološki uzgojenog lješnjaka kojeg prodaje na kućnom pragu, dok se ekološka plantaža Mirka Jurića u Jakšiću prostire na 2 ha površine. Kao najveći problem u proizvodnji ističe divlje životinje, odnosno srne koje mogu uništiti stabla, zbog čega bi se proizvođači svakako trebali odlučiti na postavljanje zaštitnih ograda oko nasada Udruživanjem proizvođača u svrhu proizvodnje lješnjaka bavi se tvrtka Corylus kooperanti d.o.o., koja je osnovana 2006. godine sa svrhom postizanja povoljnije cijene repromaterijala, osiguravanjem otkupa uroda, te stalne edukacije svojih članova. Trenutno minimalna zajamčena otkupna cijena je 10 kn/kg za lješnjak u ljusci, a kooperantski ugovor nije obvezan. U prikazanoj kalkulaciji nisu uzeti u obzir fiksni troškovi koji postoje u proizvodnji (amortizacija, kreditne rate itd.), kao niti poticaji koji se mogu ostvariti. Vidljivo je da najveći dio troška proizvodnje otpada na skupljanje plodova, odnosno berbu (36% ukupnog varijabilnog troška). Berba lješnjaka se obavlja od sredine srpnja do početka listopada, a prinosi se kreću do 2,5 t/ha. Na hektaru površine se nalazi 600 stabala, koja su sađena na razmak od 4,0 × 4,0 m, u uzgojnom obliku grma. Najskuplja je prva godina podizanja nasada, na koju otpada 48% ukupnog investicijskog troška. Značajni troškovi u podizanju nasada svakako su troškovi ograde (21% ukupnog troška investicije) i trošak sadnica (15% investicije). Cijena sadnice se kreće od 10 – 14 kn + PDV. Kako tržištu RH kronično nedostaju lješnjaci, kako za svježu potrošnju tako i za kanditorsku industriju, a moguć je i izvoz ovog proizvoda, svakako postoje potencijali za širenje ove kulture. Svakako treba pozdraviti osnivanje udruga proizvođača, koji zajedničkim nastupom mogu osigurati zajedničku sigurniju budućnost.

Ocijenite članak:

Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.