Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Značaj vapnenog dušika u suvremenoj voćarskoj i povrćarskoj proizvodnji

Stranice u tiskanom izdanju: 31 - 33

Trenutno se poljoprivredna proizvodnja u svjetskim razmjerima povećava 2% godišnje, ali da bi se osigurala prehrana svih ljudi, taj godišnji rast bi trebao dosegnuti 3%.

Kako smanjiti zagađivanje voda nitratima?

Uporaba mineralnih dušičnih gnojiva omogućuje veće prinose, a većina takvih gnojiva oslobađa biljkama lako usvojive, ali u podzemne slojeve lako podložne ispiranju nitrate (NO3). Naprotiv, amonijski oblik dušika (NH4) veže se na glinene i humusne komponente tla i manje je podložan ispiranju. Prijemom naše zemlje u punopravno članstvo EU, stupio je na snagu Akcijski program od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (NN 15/2013). Odlukom o određivanju ranjivih područja, (NN 130/2012) u Republici Hrvatskoj je određeno 9% teritorija na području 9 županija, gdje je obavezna primjena uvjeta “nitratne direktive”. Dakle, od 1. srpnja 2013. godine, poljoprivrednici u ranjivim područjima moraju provoditi kemijske analize tla, evidentirati korištenje gnojiva (organskih i mineralnih), ograničiti primjenu dušičnih gnojiva prema vrstama usjeva, urediti odlagališta za stajski gnoj, stajski gnoji primjenjivati u vremenskim ograničenjima i dr. Zašto se uopće počinje provoditi “nitratna direktiva”?

Nitratna direktiva prihvaćena je od strane Europske Unije 1991. godine (91/676/EEC), a glavni cilj je smanjiti zagađivanje voda (površinskih i podzemnih) uzrokovanih nitratima kojima je izvor vezan uz poljoprivredu.

Budući je u Hrvatskoj potencijalno veći problem sa zagađivanjem voda mineralnim (anorganskom ili “umjetnim”) gnojivima, ovom prilikom opisujemo jedino okolišu prihvatljivo dušično gnojivo – vapneni dušik, ili kalcijev-cijanamid (CaCN2). To je prvo mineralno gnojivo, koje je proizvedeno u industrijskom proizvodnom procesu još 1898. godine. Sadrži oko 20% dušika i oko 50% kalcija, a najvažnije prednosti njegove primjene su navedene u Tablici 1.

Radi boljeg razumijevanja djelovanja vapnenog dušika (tablica 1) potrebno je poznavati njegovu sintezu i razgradnju u tlu. Vapneni dušik je hidroliziran produkt kalcijevog-cijanamida. Fiksacija dušika je omogućena postupkom združivanja vapnenca s izvorom ugljika, pri čemu nastaje kalcijev-karbid. Dodavanjem dušika u plinovitom obliku, pri visokim se temperaturama tvori kalcijev-cijanamid kojeg zovemo vapneni dušik.

Dopušten u ekološkoj proizvodnji

Da bi biljkama iz vapnenog dušika nastala dostupna hranjiva, pod utjecajem zemljišnih mikroorganizama uz dovoljno vlage i topline, ovo se gnojivo postupno razgrađuje. Najprije se vapneni dušik razgradi na vodikov-cijanamid (H2CN2) i kalcijev-dihidroksid (Ca(OH)2). Vodikov-cijanamid je fitotoksičan, pa stoga u stadiju cijanamidne faze, koja traje 10-14 dana (ovisno o količini utrošenog gnojiva i temperature), djeluje u tlu fungicidno, insekticidno, herbicidno, te protiv puževa.

U susjednoj Republici Sloveniji vapneni dušik je uz biološke pripravke na osnovi Trichoderma sp. jedino sredstvo dopušteno u ekološkoj proizvodnji za tzv. parcijalnu sterilizaciju tla, osobito važno u zaštićenom uzgoju plodovitog povrća.

Pri narednim procesima jedan dio cijanamida, zbog dimerizacije, prelazi u dicijanamid ((H2N)2C=N-CN), koji djeluje na nitrifikacijske bakterije (Nitrosomonas) i usporava razgradnju dušika. Zbog toga dušik duže ostaje u amonijskoj formi u usporedbi s ostalim dušičnim gnojivima, biljke uravnoteženo usvajaju osnovno hranjivo, što se vidi na njihovoj otpornosti i bujnosti. Drugi dio cijanamida se po utjecajem zemljišne vlage transformira do amonij-karbonata ((NH2)2CO3) koji pod utjecajem nitrifikacijskih bakterija prelazi u biljkama dostupan nitrat (NO3).

Pesticidno djelovanje

Pri razgradnji vapnenog dušika “cijanamidna faza” omogućuje određeni pesticidni učinak ovog gnojiva. U brojnim pokusima, npr. u pokusnim centrima Sint-Truiden (Belgija) i Sachsen (Njemačka), dokazano je da primjenama vapnenog dušika u plantažnim nasadima jabuka primjenom u mjesecu studenom i/ili ožujku u količini 350-400 kg/ha smanjujemo 85-95% tvorbu infektivnih askospora uzročnika krastavosti (Venturia inaequalis). Tri tjedna pred sadnju nasada jagoda primjenom vapnenog dušika u količini 500 kg/ha (gnojivo je bilo unijeto u tlo) značajno je smanjen udio biljaka zaražen zemljišnim bolestima (Phytophthora sp., Verticillium). Prilikom razgradnje vapnenog dušika, u vlažnim tlima oslobađa se specifičan miris, a iskustva su pokazala da divlje svinje, fazani, voluharice i vrane više tjedana izbjegavaju takve površine. Vapneni dušik također trajno smanjuje i populaciju puževa, jer uništava njihova jaja. Iskustva iz Belgije pokazala su da 2 dana nakon primjene 300 kg/ha vapnenog dušika mortalitet puževa iznosi 76%, a kod primjene 500 kg/ha naknadno je nakon 48 sati preživjelo je samo 11 % puževa. Više autora istraživalo je i dokazalo uspješno djelovanje vapnenog dušika pri suzbijanju kupusne kile (Plasmodiophora) u usjevima zelja, cvjetače i brokule. Primjenom vapnenog dušika uspješno se suzbilo zeleno venuće patlidžana (Verticillium dahliae), te autor preporučuje upotrebu ovog gnojiva umjesto metil-bromida (sredstvo za kemijsku sterilizaciju tla zabranjeno u Europi 2005. godine). Već rana istraživanja provedena 1920-tih i 1930-tih godina potvrdila su da primjena vapnenog dušika značajno povećava broj mikroorganizama u tlu. Najbolji rezultati pri istraživanju enzimatske aktivnosti mikroorganizama kao indikatora plodnosti tla provedena su u okolici Münchena. Tamo su znanstvenici Bosch i Amberger ocjenjivali pokus u trajanju 53 godine s različitim dušičnim gnojivima (stajski gnoj, KAN, vapneni dušik, amonijev-sulfat, kalcijev-nitrat), te su zaključili da je plodnost najveća na dijelu gdje je primijenjen vapneni dušik. U pokusima koji su trajali 15 godina, portugalski istraživači pratili su utjecaj različitih oblika dušičnih mineralnih gnojiva na reakciju ili pH-vrijednost tla (amonijev-nitrat, amonijev-sulfat, vapneni dušik, kalcijev-nitrat, UREA i negnojena površina). Jedino parcele gnojene vapnenim dušikom su ostale značajno bolje alkalne u odnosu sa ostalim dušičnim gnojivima koji su povećali kiselost tla.

Održiva voćarska proizvodnja moguća je samo uz visoke i kvalitetne prinose (npr. jabuka). Zbog visokog sadržaja biljkama dostupnog kalcija povećana je sposobnost skladištenja plodova, s manjim udjelom “gorke pjegavosti” plodova jabuka.

Tržna proizvodnja vapnenog dušika ima stoljetnu tradiciju (još od 1909. godine), te ga trenutno njemačka tvrtka “Alzchem” iz području Bavarske prodaje u granuliranom obliku pod robnom markom “Perlka®”. Na hrvatsko tržište ga distribuira tvrtka “Abundan” d.o.o. iz Velike Ludine.

Ocijenite članak:

Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.