Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Hoće li ovogodišnji prirod biti loš?

Stranice u tiskanom izdanju: 66 - 67

Važno je znati da otpornost voćaka na hladnoću ovisi o genetskim čimbenicima sorte i podloge, starosti i kondiciji voćke, aklimatizaciji biljnog tkiva, intenzitetu, vremenu nastupa i trajanju hladnoće, pomotehničkim zahvatima (rezidbi, gnojidbi) i dr.

U vegetaciji su značajni hormoni rasta ili promotori (auksini, citokinini i giberelini), dok su za razdoblje mirovanja ključni hormoni mirovanja ili dormeni (etilen i apscizinska kiselina). Promotori pri ulazu i izlazu iz razdoblja mirovanja djeluju na slabiju otpornost voćaka na hladnoću i niske temperature, dok djelovanje dormena ima suprotnu ulogu.

U vegetaciji su značajni hormoni rasta ili promotori (auksini, citokinini i giberelini), dok su za razdoblje mirovanja ključni hormoni mirovanja ili dormeni (etilen i apscizinska kiselina). Promotori pri ulazu i izlazu iz razdoblja mirovanja djeluju na slabiju otpornost voćaka na hladnoću i niske temperature, dok djelovanje dormena ima suprotnu ulogu.

„Iscrpljene“ voćke

Tijekom mirovanja u voćkama se događaju mnoge nevidljive promjene koje imaju ključnu ulogu u ostvarivanju priroda voćaka. Kako je ova zima prilično topla i pomalo neobična zbog značajnog variranja klimatskih prilika, mnogi procesi se ne odvijaju kako treba što bi se moglo negativno odraziti na ovogodišnji prirod. Prošla sezona je za voćare bila relativno dobra, međutim zbog obilnih priroda i nekih tehničkih problema, kao i tople jeseni berba plodova (npr. jabuka) se značajno produljila. To je usporilo ulazak voćaka u doba mirovanja, iz razloga što je bila veća produkcija giberelina u sjemenkama, pa time dormeni nisu mogli otpočeti svoje djelovanje (kod ranijeg odstranjenja mjesta sinteze giberelina otpornost je povećana). Uz to obilan prirod je dosta i iscrpio voćke (posebno ako nisu redovito njegovane, a posebno prihranjivane). Nakon berbe dulje razdoblje povišenih temperatura pozitivno je utjecalo na rast i dugo zadržavanje lišća, odnosno voćke su dugo bile aktivne i nisu stekle dobru kondiciju za povećanu otpornost na niske temperature. (postoji mogućnost da pupovi i rodno drvo nije sazrelo i odrvenilo). Osim toga, upitno je i kako su protekle nevidljive faze pripreme za doba zimskog mirovanja. Naime, priprema voćaka za vrijeme dubokog zimskog mirovanja (razdoblje od opadanja lišća do bubrenja pupova) ide postupno - od početne faze u jesen na temperaturama 10-20 °C, kad dolazi do akumulacije ugljikohidrata i lipida uz djelovanje apscizinske kiseline i smanjenja koncentracije vode u provodnim snopovima (ksilemu), do završne faze koja počinje s prvim negativnim temperaturama kad dolazi do sinteze proteina i lipida uz strukturalne promjene u stanicama.

Ako je koncentracija rezervnih tvari (šećera, minerala, proteina) u pojedinim organima niža zbog poremećaja u pripremi za zimu, tada su voćke osjetljivije na niske temperature.

Teškoću bi mogla predstavljati i premala suma inaktivnih temperatura. Neke voćne vrste kod kojih je berba obavljena ranije (trešnja, višnja, breskva, šljiva, marelica i dr.) možda nisu bile toliko iscrpljene, međutim nakon opadanja lišće temperature još uvijek nisu bile dovoljno niske da započne razgradnja dormena. Naime, svaka voćna vrsta mora skupiti određenu sumu inaktivnih temperatura (ispod 5 oC odnosno 7 oC) da bi došlo do razgradnje dormena, odnosno normalnog kretanja vegetacije. Npr jabuke trebaju 45-60 dana s takvim temperaturama, kruške 45, šljive 30-60 dana, trešnje 30-45, višnje 15-45, breskve 45-60 dana.

Unutar vrsta postoji veliko variranje sorata prema potrebama za inaktivnim temperaturama, pa to isto treba imati na umu. Neke vrste možda neće donijeti rod i zbog nedovoljno skupljenih inaktivnih temperatura. Npr. marelica općenito traži manje hladnih dana od breskve, ali je osjetljiva na opadanje cvjetnih pupova kao posljedica tople zime.

Osjetljivost na niske temperature u proljeće

S obzirom na tako toplu zimu i prilično topao siječanj, mnogi voćari su se ranije odlučili za rezidbu. Rez predstavlja neku vrstu stresa za voćke, odnosno nakon reza aktiviraju se mnogi nevidljiv procesi (kolanje sokova, aktivacija pupova) čime se smanjuje njihova otpornost na niske temperature. Uz to ako se i tlo zagrijalo, korijen prelazi u potpuno funkcionalno razdoblje koje uključuje intenzivno disanje, rast, produkciju hormona, pa i hormona rasta, stvara se turgor, a to znači da kreće u opskrbu stabla vodom i hranjivim tvarima. Nakon ovih procesa voćka postaje znatno osjetljivija na niske temperature u proljeće. Upitno je i kako je prošla diferencijacija cvjetnih pupova (nevidljiva promjena unutar pupova koji iz vegetativne faze prelaze u generativnu fazu). Za većinu voćnih vrsta diferencijacija počinje obično nakon završetka intenzivnog vegetativnog rasta (od svibnja do kolovoza ovisno o vrsti) odnosno 8-10 mjeseci prije cvatnje. Obzirom na produljenu vegetaciju, neki pupovi nisu potpuno sazreli, pa pojavom niskih temperatura mogu nastati štete u diferencijaciji. Na taj način, ili može doći do zastoja u diferencijaciji. Npr. jabuka i šljiva teže diferenciraju u normalnim uvjetima i upitna je njihova diferencijacija ove zime posebno, jer je zbog tople jeseni i dugog ostanka lišća na stablu moglo doći do zastoja u diferencijaciji rodnih pupova. Neki pupovi unatoč svom vanjskom izgledu izgledaju kao da su rodni, ali nakon uzdužnog prereza po sredini može se provjeriti je li to uistinu tako. U siječnju je nakratko zahladilo i pao je snijeg i led (uslijed kojih je došlo do lomova grana, pa i cijelih voćki) no, voćke su ipak bile djelomično zaštićene od niskih temperatura. Međutim nakon ponovnog zatopljenja voćke će uskoro opet krenuti. Iako je kalendarski zima pri kraju, upitno je hoće li se opet pojaviti niske temperature i koliko će one trajati, a moguća je pojava i kasnih proljetnih mrazeva. Ako zahvate ovako „nespremne voćke“, ova sezona bi mogla biti oskudna u ponudi voća.

Kako pomoći voćkama čiji su rodni pupovi smrzli?

Iako to na prvu pomisao predstavlja značajnu materijalnu štetu, budući da bi prirod ove godine negdje mogao gotovo potpuno izostati, ako se pravilno ne postupi s voćkama tijekom nadolazeće vegetacije posljedice bi mogle biti još veće. Potrebno je poduzeti određene agrotehničke i pomotehničke mjere u cilju smanjenja bujnosti voćaka, povećanja postotka diferencijacije pupova i sl. Važno je provesti zelenu rezidbu tijekom svibnja, najkasnije lipnja u cilju prorjeđivanja ili prikraćivanja dijela mladica kako bi se smanjila bujnost voćaka, a pospješila diferencijacija generativnih pupova za iduću sezonu. Osim rezidbom, bujnost voćaka se može reducirati i slabijim intenzitetom prihrane i natapanja u određenim fazama rasta, te eventualno primjenom retardanata. Ne smiju se zanemariti ni obrada tla i zaštita od bolesti i štetnika. One će predstavljati ogromne troškove, ali se ne smiju previše reducirati zbog racionalnosti nego treba itekako o njima voditi računa Posljednjih godina svjedoci smo sve izraženijih klimatskih promjena, a voćari se svake vegetacijske sezone susreću s novim izazovima. Stoga je znanje o načinu života i funkcioniranju voćaka neophodno kako bi voćkama mogli pomoći i ublažiti te stresove, a istovremeno osigurati i zadovoljavajuće prirode.

Ocijenite članak:

Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.