Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Isplati li se proizvodnja jaja?

Stranice u tiskanom izdanju: 74 - 75

Jaje je hranjiva namirnica iznimne biološke vrijednosti, jedna od najčešće korištenih namirnica u kućanstvu i industriji hrane.

Prema načinu uzgoja, jaja se označavaju na sljedeći način:


0 - jaja iz ekološkog uzgoja
1 - jaja iz slobodnog uzgoja
2 - jaja iz štalskog (podnog) uzgoja
3 - jaja iz kaveznog (baterijskog) uzgoja

Način uzgoja

Kavezni tip uzgoja kokoši podrazumijeva držanje kokoši u kavezima. Ovim načinom uzgoja regulira se sve, od dnevnog pristupa zraka do vode i hrane. Zrak se upuhuje velikim ventilatorima, hrana se dostavlja pokretnim trakama u točno određenoj količini po jedinki, a voda im je uvijek dostupna pomoću automatiziranog sustava kapaljki. Suvremene farme imaju automatizirane sakupljače izmeta preko pokretnih traka. Dnevne svjetlosti nema, jer su u zatvorenom prostoru i svu svjetlost dobivaju točno određenim programom osvjetljenja. Kokoši nesu jaja, koja se onda otkotrljaju na pokretnu traku koja ih automatski prenosi na mjesto za sortiranje.

Podni uzgoj se razlikuje od kaveznog po tome što su kokoši slobodne u šetnji po objektu, a sve ostalo ostaje isto kao kod kaveznog uzgoja.

Alternativni sustavi uzgoja kokoši su slobodni i ekološki uzgoj. Kod slobodnog uzgoja kokoši u zatvorenom prostoru provode noćni odmor, a zatim izlaze van te na otvorenom provode dan. Osnovna hrana im je i dalje u obliku žitarica, ali je u ekološkom uzgoju ona oslobođena svih kemijskih preparata i lijekova. Kokoši iz slobodnog uzgoja ne dobivaju vodu na kapaljku, već im je ona dostupna iz prirodnih izvora kojima su okružene.

Na proizvodnoj jedinici dopušteno je držanje 230 nesilica/ha tako da godišnje ne proizvedu više od 170 kg dušika po grlu i hektaru poljoprivredne površine. Minimalan broj peradi po metru površine u zatvorenom objektu je 4, a u slobodnom prostoru 6. Pri planiranju proizvodnje peradarnik ne smije imati više od 3.000 nesilica.
Prema Pravilniku o kakvoći (NN115/06), jaja se dijele na dvije klase:
- Jaja »A« klase ili svježa jaja
- Jaja »B« klase namijenjena industrijskoj preradi
Industrijska jaja su nepodobna za prehranu ljudi ili preradu u prehrambenoj industriji, a koriste se kao sirovina za pripremu cjepiva, pripremu podloga za rast mikroorganizama, izdvajanje lizozima (konzervans), izdvajanje lecitina (emulgator), pripremu hrane za životinje i slično. Prema veličini jaja razlikuje se i cijena, pa je u ovoj godini prosječna cijena jaja A klase proizvedenih u kaveznom uzgoju iznosila 0,91 kn/kom za XL, 0,83 kn/kom za L, 0,76 kn/kom za M i 0,72 kn/kom za S klasu. Kod podnog uzgoja su cijene bile u rasponu od 1 kn/kom za klasu L, 0,94 kn/ kom za klasu M do 0,60 kn/kom za S klasu. Kod jaja je, osim po veličini, značajno variranje cijena tijekom godine.

Ako se jaja žele staviti na tržište kao ekološka, perad se mora držati prema odredbama Pravilnika o ekološkoj proizvodnji životinjskih proizvoda najmanje šest tjedana. Kad se prvi put uspostavlja proizvodno jato u uvjetima ekološke proizvodnje, a nema dostatan broj životinja koje udovoljavaju uvjetima za ekološku proizvodnju, mogu se uključiti i životinje koje potječu iz konvencionalnih poljoprivrednih gospodarstava, pod uvjetom da pilenke za proizvodnju jaja nisu starije od 18 tjedana. Pri izboru životinje prednost se daje pasminama ili sojevima lokalnog uzgojnog područja, te onima koje se mogu prilagoditi uvjetima uzgojnog područja što pogoduje njihovoj vitalnosti i otpornosti na bolesti.

Novi uzgojni uvjeti

Prema podacima iz 2013. godine u Hrvatskoj je bilo 165 registriranih proizvođača za proizvodnju kokošjih konzumnih jaja, od manjih (sa 100 nesilica) do 259.200 nesilica kod velikih proizvođača. Samo kod njih 13 (ukupnog kapaciteta 26.400 kljunova) su nesilice držane u slobodnom uzgoju. Jaja s takvih farma na ljusci imaju oznaku 1HR i u nastavku registarski broj proizvođača. Kod 9 proizvođača (ukupnog kapaciteta 130.094 kljuna) proizvodnja je organizirana u stajskom uzgoju, a 9 proizvođača (ukupnog kapaciteta 606.930 nesilica) drži kokoši u takozvanom obogaćenom kaveznom uzgoju, odnosno u novim kavezima koji udovoljavaju svim uvjetima EU. U preostale 134 farme ukupnog kapaciteta 1.636.668 nesilica još uvijek imaju stare kaveze nesukladne Direktivi 1999/74/EC, a jaja koja dolaze s tih farmi na ljusci nose oznaku 3HR i registarski broj proizvođača. Od 1. srpnja 2013. u takve kaveze se više ne smiju useljavati mlade pilenke, a iz postojećeg uzgoja se jaja smiju plasirati na tržište samo u Hrvatskoj, do isteka proizvodnog ciklusa. Iz navedenog primjera se vidi kako čak 80% naših proizvođača jaja treba osuvremeniti svoju proizvodnju, a procjenjuje se kako za zamjenu starih kaveza novima po jednoj nesilici treba uložiti najmanje 20 eura. Pogleda li se podatak o broju nesilica, čak 68% je u uzgoju koji se gasi i kojega treba zamijeniti novim kavezima.

Potrošači na tržištu diktiraju trendove, pa je tako i kod boje ljuske, ovisno o preferencijama potrošača nude se jaja od bijele do smeđe boje ljuske. Intenzitet boje određuje količina pigmenta ovoporfirina u ljusci, pa najintenzivniju boju ljuske imaju jaja u početku i tijekom sredine nesivosti. Potrebno je naglasiti da boja ljuske ne utječe na kvalitetu sadržaja jaja.

Troškovi i zarada

Pri izradi kalkulacije proizvodnje jaja za 3.000 nesilica računala se prosječna cijena jaja prošle godine (0,80 kn/kom za sve klase), uz pretpostavku da se stajski gnoj i izlučene nesilice prodaju i sudjeluju sa po 3% u prihodu. Podaci u kalkulaciji se mijenjaju ovisno o cijenama i utrošcima pojedinih proizvođača, ali su dobar predložak za kalkulaciju vlastite proizvodnje jaja. Sve je više proizvođača zainteresirano za uzgoj najmanje kokoši na svijetu koja godišnje može snijeti 234 jaja. Trend zdrave hrane utjecao je na proširenje ponude i sve su traženija prepeličja jaja. U odnosu na kokošja jaja, sadržavaju 5 puta više fosfora i kalija, 7 puta više željeza, 10 puta više vitamina skupine B i znatne količine vitamina A te određene aminokiseline koje potiču rad živčanog sustava. Iako prepeličje jaje sadržava samo 15 kalorija, predstavlja pravu energetsku bombu. Prednost ove vrste je njihova rana zrelost (spolno zrela sa 7 tjedana), i status na tržištu koji omogućava postavljanje više cijene i pristup potrošačima koji su spremni platiti više za „biološki vrijedniju hranu“. Isplativost uzgoja prepelica ogleda se u dobroj cijeni jaja (1-2 kn/kom) i malom utrošku hrane (prepelica pojede 1,6 kg koncentrata za proizvodnju oko 90 jaja). Uz početno ulaganje u prostor (oko 100 prepelica/m2), opremu (cijena kaveza za 10 prepelica je oko 10-20 eura), matično jato (cijena jednodnevnih pilića je oko 5 kn/kljunu, a prepelica stara 6 tjedana je oko 30 kn/kom) i hranu (dnevna potrošnja oko 30 g/kljunu), ova proizvodnja može već za 6 mjeseci vratiti početno ulaganje, što ovisi i o broju ptica.

Ocijenite članak:

Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.