Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Fiziološke bolesti jabuke

Stranice u tiskanom izdanju: 60 - 61

One su dominantne u gotovo svim uzgojnim regijama jabuke, a pritom se najčešće prije podizanja nasada ne rukovodi načelima regionalizacije prema specifičnim obilježjima klime i tla sa zahtjevima sorte. Upravo je fiziološka stabilnost plodova jabuke pored genetske osnove sorte jako ovisna o vremenskim i zemljišnim obilježjima po proizvodnim sezonama.

Velika rodnost

Protekla 2013. sezona ostat će upamćena po izrazitim ekstremima: snježnim uvjetima tijekom veljače, ožujka i početka travnja, vrlo toplom razdoblju u zadnjoj dekadi travnja (cvatnja), vlažnim i gotovo jesenskim danima u drugoj polovici svibnja, ekstremno vrućim danima početkom druge polovice lipnja, većem dijelu srpnja i prvoj dekadi kolovoza. Naprotiv, kraj kolovoza i rujan obilježile su iznadprosječno velike količine oborina. Rodnost je u gotovom svim nasadima bila velika, zbog poremećaja i pobačaja u proizvodnji kojeg smo zbog niskih temperatura (smrzavanja) zabilježili ranije 2012. sezone. Zbog takvih je uvjeta veći postotak plodova jabuke berbe 2013. završio u kategoriji druge klase ili namijenjen industrijskoj preradi.

Alternativna ili naizmjenična rodnost ima veliki utjecaj na pojavu fizioloških bolesti jabuke. Neželjene promjene metabolizma plodova tijekom skladištenja potječu iz doba rasta i razvoja jabuke u nasadima, a fiziološki nestabilni plodovi nisu naizgled lijepi, lošeg su okusa (gorki, “brašneni”, trpki) i bez tipične arome.

Manjak kalcija

Plodovi jabuke s manjim sadržajem kalcija brže dozrijevaju, sadrže manje kiseline i slabije su tvrdoće. Stoga nakon skladištenja ranije omekšaju i “sme žuraju”. Iskustvo nam pokazuje da gorka pjegavost kod iste sorte jabuka jako varira u ovisnosti od vremenskih uvjeta tijekom vegetacije, a pojedinih godina propada više od 30 % plodova.

Manjak kalcija (Ca) u mesu plodova uzrokuje mnogobrojne neželjene promjene: staklavost, pjegavost lenticela, tamnu palež kožice i najcešce gorku pjegavost.

Usvajanje kalcija s vodenom otopinom iz tla je jako ovisno o temperaturi, vlažnosti i teksturi tla.

Potrebe jabuka za kalcijem su najvece tijekom intenzivne diobe stanicja plodova, odnosno prvih šest do osam tjedana nakon cvatnje!

Kasnije, tijekom povećanja volumena koncentracija se kalcija smanjuje u ovisnosti od debljine plodova i porasta jednogodišnjih mladica. Stoga struka gorku pjegavost ubraja među važnije fiziološke (neparazitske) bolesti plodova jabuke, pa dobro poznavanje ukupnog sadržaja i omjera osnovnih hranjiva (kalcij, kalij, dušik) u plodovima nakon berbe može pridonijeti prognozi uspješnosti čuvanja i skladištenja uroda.

Gorka pjegavost

Ova fiziološka bolest prepoznaje se po okruglastim pjegama različite boje (od žućkaste i zelene pa sve do smeđe i crne), veličine 1-5 mm i koncentrirane prema čaški ili donjem dijelu plodova. Ako se takve pjege nalaze samo po srednjem dijelu plodova, tada obično tijekom ubiranja nisu vidljive, nego se pojavljuju tijekom dužeg skladištenja. Pjege predstavljaju mrtvo staničje, pa su takvi plodovi gorkog okusa. Poznato je da voćka dobro usvaja kalcij transpiracijskim tijekom iz korijena prema vršnim organima, ali da je povrat asimilacijskim putem od lišća u plodove jako ograničen. Do šest tjedana nakon cvatnje, odnosno kada su zametnuti plodovi promjera 20 mm, kalcij je u njima dosegnuo ukupni godišnji sadržaj. U bujno rastućim nasadima slabije rodnosti opseg pojave fizioloških bolesti je u pravilu veći, jer rastuće mladice “kradu” previše kalcija (posebice kod sorata jabuka jonagold, braeburn, idared i topas). Na pojavu gorke pjegavosti veliki utjecaj ima omjer kalija (K) i kalcija (Ca), pa ako je sadržaj u mesu plodova (mg/100 g) K/Ca ispod 30 tada rezultati u različitim dijelovima svijeta pokazuju da gospodarskih šteta od ove bolesti nema. Naprotiv, ako je taj omjer veći od 30 tada primjerice kod osjetljive sorte jonagold dolazi do značajnog propadanja plodova čuvanih u ULO hladnjači već sredinom ožujka. Ako je taj omjer nakon berbe veći od 35, takva se jabuka smatra vrlo rizičnom za čuvanje u tehnološki najboljim sustavima hlađenja, prilikom čega je udio fiziološki bolesnih plodova veći od 30 %.

Prihrana kalcijem

Kalcij je jedan od najvažnijih elemenata koji određuje kakvoću plodova jabuke. Njegov značaj i učinak ne možemo nadomjestiti drugim hranivima, pa je uravnotežena opskrba i gnojidba nasada jabuka vrlo važna i zahtjevna agrotehnička mjera. Kalcij je biljkama dostupniji pri većem sadržaju humusa (3-6 %), optimalnoj pH vrijednosti (5.5-6.0) i pravilnom omjeru među pojedinim hranjivim elementima (npr. P:K = 1:2). Pri ukupnim godišnjim padalinama većim od 700 mm kalcij se ispire čak do 500 kg/ ha, a ispiranje može biti još veće u ovisnosti od nagiba terena, tipa tla i ako su padaline učestalije.

Kako je kalcij u voćkama slabije mobilan, u intenzivnoj ga voćarskoj proizvodnji dodajemo folijarnim gnojivima, najčešće u obliku kalcij-nitrata, kalcij-oksida i/ili kalcij-klorida, a uspjeh je vrlo razlicit (ne treba zaboraviti da 90 % kalcija plodovi jabuke primaju relativno rano, 4-6 tjedana nakon završetka cvatnje!).

Lišće pritom mora biti zdravo, bez zaraze uzročnicima bolesti (npr. krastavost) i/ili drugim štetnim organizmima (npr. grinje, mineri), a kada nema dovoljno hranjiva u tlu tada ni folijarna gnojidba nema smisla. Na hrvatskom tržištu se već godinama nude brojna vodo-topljiva gnojiva za folijarno tretiranje biljaka, a od 2014. sezone proizvođači jabuka mogu koristiti iz Njemačke FiloCal® specijalna gnojiva za voćarstvo (distributer tvrtka ʺAbundanʺ d.o.o. iz Velike Ludine). Kod izbora folijarnih gnojiva voćari zahtijevaju njihovu mogućnost miješanja sa sredstvima za zaštitu bilja (što osigurava dobra topivost i optimalna pH-vrijednost), manju ovisnost od temperaturi i cjenovnu prihvatljivost.

Ocijenite članak:

mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama.
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.